Italija je ušla u recesiju. Što to znači za hrvatsko gospodarstvo?
Talijanski BDP pao je dva kvartala uzastopno, najprije 0,1, a onda 0,2 posto
Politički uzbudljivu i povremeno vrlo neizvjesnu godinu, u kojoj su na vlast došle populističke stranke, Italija je završila recesijom. Privremeni podaci talijanskog statističkog ureda pokazali su da je talijanski bruto domaći proizvod u posljednjem kvartalu 2018. godine, u odnosu na prethodni, pao za 0,2 posto, dok je u razdoblju od srpnja do rujna prošle godine BDP zabilježio pad od 0,1 posto.
Treće najveće gospodarstvo eurozone tako je tehnički ušlo u recesiju. Loše gospodarske vijesti iz Italije stižu u trenutku kada je i rast gospodarskih aktivnosti u cijeloj eurozoni, kao i Europskoj uniji, prilično slabašan, što su pokazale prve procjene europskog statističkog ureda.
Hoće li iz Italije krenuti nova kriza eurozone?
Pad talijanskog BDP-a nije iznenađenje, jer je talijanski premijer Giuseppe Conte još u srijedu potvrdio da očekuje negativne podatke. No, svakako će dodatno pojačati strahove da bi Italija mogla biti okidač za novu krizu eurozone, s obzirom na ekonomsku politiku tamošnje vlade. Zbog prijedloga proračuna, koji je predviđao značajno povećanje potrošnje, Vlada Pokreta 5 zvijezda i Lige prošle je godine ušla u sukob s Europskom komisijom.
Komisija je bila nezadovoljna jer predloženi proračun nije niti pokušavao riješiti problem visokog talijanskog javnog duga. Talijanska vlada na kraju je ipak dijelom popustila i smanjila predviđeni deficit u proračunu.
Jedno od glavnih EU tržišta za hrvatski izvoz
Tehnički ulazak u recesiju (jer je BDP padao dva uzastopna kvartala) nije zabrinuo talijanskog premijera. Tamošnji mediji pišu da je Conte uvjeren da će mjere donesene u okviru proračuna za 2019. godinu imati pozitivan učinak i da će već tijekom ove godine doći po pokretanja talijanskog gospodarstva. Potpredsjednik Vlade i čelnik Pokreta 5 zvijezda Luigi Di Maio brzo je, pak, krivca za loše ekonomske vijesti našao u prošloj vladi. “Oni koji su bili u vladi prije nas su nas varali, nikada nas nisu izvukli iz krize”, poručio je Di Maio, dodavši da je aktualna koalicijska vlada s novim proračunom dala i novi ekonomski smjer Italiji.
Gospodarsko stanje u Italiji bitno je i za Hrvatsku jer je Italija već godinama pri vrhu ljestvice hrvatskih trgovinskih partnera. Podaci Državnog zavoda za statistiku za prvih deset mjeseci prošle godine pokazuju, primjerice, da je od svih zemalja Europske unije Hrvatska ostvarila najveći izvoz upravo na talijansko tržište, dok je, kad je u pitanju uvoz, Italija bila druga (iza Njemačke).
Izvozila su se drva i tekstilni proizvodi
Vrijednost izvoza u Italiju, prema tim podacima, od siječnja do listopada prošle godine bila je 12,9 milijardi kuna, dok je u istom razdoblju godinu ranije izvoz bio 11,6 milijardi kuna. Podaci koje je za potrebe izvoznika pripremilo Ministarstvo vanjskih i europskih poslova pokazuju, pak, da se u prvoj polovici prošle godine u Italiju najviše izvozila naftna ulja, drvo – obrađeno i ogrjevno – te različiti tekstilni proizvodi.
Važnost Italije za gospodarstvo Hrvatske u svibnju 2017. godine analizirala je i Hrvatska gospodarska komora koja je navela da “izvoz roba i usluga u tu zemlju čini oko 4,5 posto ukupne domaće i inozemne potražnje u strukturi BDP-a”. U svojoj publikaciji, HGK je podsjetila da je Italija “najvažnije tržište za izvoz roba iz Hrvatske i drugo tržište prema vrijednosti izvoza usluga, što je smješta na drugo mjesto prema vrijednosti ukupnog izvoza roba i usluga, nakon Njemačke”. Tada su istaknuli i da su se negativna kretanja u gospodarstvu Italije posljednjih godina odrazila i na kretanja u Hrvatskoj, predviđajući da će snažan utjecaj biti prisutan i u narednim godinama.