Italiju trese politička kriza zbog planova o trošenju EU milijardi. Kod nas? O tome se uopće ne raspravlja
U zemlji u kojoj se godinama zazivaju strukturne reforme važno je znati koliko će antikriznog novca ići gdje
U proteklih sedam desetljeća Italija je imala više od 60 vlada, samo u zadnjih desetak godina sedam, a ovih bi dana mogla dobiti još jednu. Politička kriza ovog tjedna trese vladu talijanskog premijera Giuseppea Contea, nakon što joj je Matteo Renzi sa svojom malom strankom Italia Viva uskratio potporu.
O motivima ovog poteza bivšeg talijanskog premijera može se, dakako, raspravljati. Ali formalno, jedan od glavnih prigovora bilo je navodno nezadovoljstvo vladinim planovima u što će se narednih godina investirati europske antikrizne milijarde. Koliko će novca dobiti zdravstvo, a koliko će, na primjer, biti uloženo u infrastrukturu.
Bez širokih rasprava
Mada Talijane sigurno ne oduševljava što se u najgorem mogućem trenutku, usred zdravstvene i ekonomske krize, zemlja sada mora baviti i isforsiranom političkom krizom, pitanje u što će se ulagati milijarde eura koje je EU namijenila oporavku od izuzetne je važnosti. U zemlji za koju se godinama tvrdi da treba strukturne reforme i čiji je BDP u pandemijskoj godini potonuo, još i važnije.
Međutim, u zemlji za koju se godinama tvrdi da su joj nužne strukturne reforme i čiji je BDP u pandemijskoj 2020. potonuo, o tome u što će se usmjeriti europske milijade se praktički uopće ne raspravlja. Radi se, dakako, o Hrvatskoj.
Što se uopće zna
Temelj za investiranje oko šest milijardi bespovratnih sredstava i dodatnih 3,6 milijardi eura povoljnih zajmova – koliko nam je na raspolaganju – bit će Nacionalni plan oporavka i otpornosti. “Ključni dokument” napisan na gotovo 600 stranica – tako ga opisuje premijer Andrej Plenković – Vlada, međutim, čvrsto drži podalje od šire javnosti. Što se uopće o njemu sa sigurnošću zna?
Da je, dakle, napisan na šestotinjak stranica. Da ima pet komponenti i jednu inicijativu u koje Vlada želi investirati; da će 37 posto investicija biti u okviru tzv. zelene ekonomije, a 20 posto vezano uz digitalizaciju. I da je nacrt plana poslan u Bruxelles s kojim treba usuglasiti njegovu finalnu verziju.
Prijedlozi poduzetnika
“Loše je kada se takvi strateški dokumenti rade mimo javnosti. Mi se zalažemo za transparetnost, da se zna kako se donosi plan i s kim se koordinira”, kaže Vuk Vuković koji vodi ekonomski savjet Udruge Glas poduzetnika koja se u pandemiji nametnula kao jedan od glasnijih zagovornika interesa i potreba privatnog gospodarskog sektora.
U toj udruzi upravo rade na svom prijedlogu na koji bi način europski novac trebalo distribuirati i investirati. Svoje će smjernice, s primjerima dobre prakse, prezentirati uskoro. Nadajući se, naravno, da će u Vladi uvažiti neke od njihovih ideja i sugestija.
Kad će uključiti javnost?
Kada će, dakle, šira javnost konačno biti upoznata u što će se, konkretno i precizno, ulagati europske milijarde namijenjene oporavaku i izgradnji otpornosti? Iz vladinih resora u ovom se trenutku može dobiti samo neka od birokratskih varijacija odgovora koji upućuju na to da bi bilo dobro naoružati se strpljenjem.
Pitanje je, međutim, je li to zbilja ispravan pristup u zemlji za koju se godinama tvrdi da su joj nužne strukturne reforme i koja bi europski novac trebala iskoristiti za transformaciju društva i gospodarstva.