Iz Bruxellesa su, doznajemo, u Vladu slali upozorenje zbog EU fondova. Koliki je to rizik za buduće 22 milijarde eura?
Premijer kaže da je sustav "nauljen", ali dopis Komisije i stare boljke pokazuju da će povlačenje europskih milijardi biti problematično
Kada su novinari premijera pitali je li Hrvatska spremna iskoristiti 22 milijarde eura koliko će nam u narednim godinama biti na raspolaganju iz europske kase, Andrej Plenković nije dvojio. Ljudi u sustavu su „nauljili motor“, kazao je premijer.
Hrvatska danas „nije u poziciji da se još uči, da joj nije jasno kako cijeli sustav apsorpcije europskih fondova funkcionira, danas to znamo“, ustvrdio je Plenković. U Saboru je, govoreći o europskom novcu, ponovio da imamo više iskustva nego prije četiri godine, „imamo ljude i službe u sustavu koje su sada uigranije, uhodanije, razumiju prioritete i znaju što im je činiti“.
Upozorenje iz Bruxellesa
Hrvatska bi, dakle, u naredne četiri, odnosno sedam godina, trebala moći povući ukupno 22 milijarde eura, najvećim dijelom bespovratnih sredstava. U tom je iznosu i oko 9,4 milijarde eura, ciljano namijenjenih oporavku od posljedica epidemije koronavirusa i izgradnji gospodarstva otpornijeg na krize. Nauljeni sustav korištenja EU fondova bitniji je nego ikad.
No, upitno je koliko je precizna ocjena da Hrvatska više “nije u poziciji da se još uči” kako funkcionira sustav europskih fondova: tri mjeseca prije ove premijerove izjave, kako doznajemo, na adresu hrvatske Vlade, Europska komisija poslala je pismeno upozorenje vezano uz korištenje EU fondova.
Preventivne i korektivne mjere
U dopisu na četiri stranice, koji smo dobili na uvid, upućenom iz Glavne uprave za regionalnu i urbanu politiku, precizira se što bi još valjalo napraviti – koje bi mjere “korektivnog i preventivnog učinka” trebalo poduzeti – kako bi sustav upravljanja i kontrole bolje funkcionirao. Nedavni dopis prvenstveno se odnosi na dva tzv. posrednička tijela razine 2, Hrvatske vode i Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost.
U pismu, poslanom sredinom travnja, navodi se da su ostvarena bitna poboljšanja u funkcioniranju sustava upravljanja i kontrole za operativni program Konkurentnost i kohezija (operativni programi su detaljni planovi trošenja EU sredstava) u odnosu na 2018. godinu kada je, kako proizlazi iz dopisa, stanje bilo prilično ozbiljno. Ali, unatoč tim poboljšanjima, vidljivi su “jasni dokazi koji upućuju na to da još uvijek postoje znatni nedostaci u pogledu kojih je potrebno poduzeti korektivne mjere”.
Odgovor resornog Ministarstva
Iz Ministarstva regionalnog razvoja i fondova EU potvrdili su nam početkom srpnja da su primili dopis. U odgovoru podsjećaju da su neke zadaće delegirali na Hrvatske vode i Fond, kao posrednička tijela. “Europska komisija u pismu iz travnja 2020. godine referira se na postupanja ovih Posredničkih tijela razine 2 u utvrđivanju nepravilnih postupanja korisnika ugovora o bespovratnim sredstvima u okviru Operativnog programa Konkurentnost i kohezija“, napisali su u svojim odgovorima.
Komisija se, dakle, referira na to kako Hrvatske vode i Fond (u ovom slučaju kao posrednička tijela, tijela koja nadziru procedure, a ne kao korisnici EU novca) provjeravaju i utvrđuju poštuju li krajnji korisnici EU sredstava sva pravila. Hrvatske vode i Fond za zaštitu okoliša, pak, u svojim odgovorima detaljno pojašnjavaju što su sve dosad poduzeli kako bi sustav što bolje funkcionirao.
Što je dosad poduzeto?
Iz Hrvatskih voda, primjerice, među ostalim izdvajaju analizu rizika svake pojedine javne nabave, davanje preporuka korisnicima za poboljšanje dokumentacije u javnim nabavama, izradu priručnika, stalnu edukaciju djelatnika. U Fondu, pak, odgovaraju da je – zbog velikog broja različitih projekata koji se sufinanciraju iz EU, a koje Fond treba evaluirati i pratiti njihovu provedbu – utvrđeno da nedovoljno ljudi unutar njihovog sustava radi na ovim poslovima.
“S obzirom na preporuke Fond je ojačao administrativne kapacitete koji su prošli sve potrebne edukacije vezane za odabir, provedbu i kontrolu projekata koji se sufinanciraju iz EU fondova, a sve u cilju kako bi se u što kraćem roku poboljšali poslovni procesi i provele korektivne mjere Europske komisije”, odgovorili su nam na upit.
Pitanje za 22 milijarde eura
Prilično je jasno da se sustav upravljanja i kontrole EU fondova i dalje nadograđuje i u hodu popravlja. Drugim riječima, izgleda kao da Hrvatska ipak jest u poziciji da još uvijek uči. Uostalom, muče ga kronične boljke koje će (potencijalne) 22 milijarde eura samo dodatno naglasiti: koliko brzo se europski novac troši, koliko mu vremena treba da iz europske blagajne stigne tamo gdje je potreban. Hrvatska u tome nipošto ne briljira, dapače, pri dnu smo europske ljestvice po isplaćenosti europskog novca.
Telegram je pisao da se, primjerice, mjesecima nisu dodjeljivali deseci milijuna kuna namijenjenih istraživanju, razvoju i inovacijama. Ili da krajnji korisnici, u ovom konkretnom slučaju udruge, nevjerojatnih 600 dana čekaju 70 milijuna kuna iz EU fondova. Zapitajmo se samo što bi to značilo kad su u pitanju milijarde namijenjene što bržem oporavku od posljedica epidemije koronavirusa.