Američke kompanije isporučile su prošle godine u prosjeku rekordnih 2,1 milijun barela nafte dnevno u Europu. Tako je SAD realizirao svoj cilj da istjeraju rusku naftu s europskog tržišta te da američke naftne kompanije postanu glavni opskrbljivači članica EU naftom. U tomu im je najviše pomogao ruski predsjednik Vladimir Putin koji je svojom bezumnom agresijom na Ukrajinu omogućio Washingtonu da uvede zabranu uvoza ruske nafte.
Unatoč tome, SAD je tijekom 2022. uvozio iz Rusije rekordnih 673.000 barela dnevno. Opravdanje Washingtona: starije američke rafinerije projektirane su za korištenje težih vrsta sirove nafte te je njima potrebna nafta s višim udjelom sumpora za proizvodnju goriva vrhunskih kapaciteta. Istodobno porasla je potreba za američkim dizel gorivom i u Južnoj Americi pa je ukupni američki izvoz nafte porastao na rekordnih 11 milijuna barela dnevno.
Uz zabranu narastao je i izvoz nafte
Osim zabrane kupnje ruske nafte, još je jedan razlog za enormno povećanje izvoza američke nafte. Cijena nafte po američkoj referentnoj vrijednosti, WTI Crude, manja je u prosjeku za oko sedam dolara po barelu od cijene Brent nafte na europskom tržištu. Stoga je logično da je porastao izvoz američke nafte ne samo u Europu i Latinsku Ameriku već i u Kinu.
Zbog kolapsa dviju američkih banaka te sloma Credit Suisse banke prošlog su tjedna cijene nafte zabilježile svoj najgori tjedan posljednjih godina. Brent nafta pala je na svega 72 dolara po barelu, a WTI se spustila blizu 65 dolara po barelu. No nakon što su Švicarci i Amerikanci ulaganjem najmanje 300 milijardi dolara spasili bankarski sustav, u srijedu su se cijene oporavile pa se Brent nafta prodavala po 74,63, a američka WTI po 69,01 dolara po barelu.
Potražnja će rast brže od ponude
Sve se to dogodilo u vrijeme dok su stručnjaci iz Međunarodne agencije za energiju te naftnog kartela OPEC predviđali da će potražnja za naftom rasti brže od ponude te da će cijene ponovno početi rasti. Svoj optimizam temeljili su na prognozama da će Kina ove godine uvesti rekordne količine nafte. OPEC je tako objavio kako će Kina povećati uvoz nafte za oko 700.000 barela dnevno te ukupno uvoziti 15,56 milijuna barela dnevno.
Prošle godine Kina je iz Rusije uvezla rekordnih 86,2 milijuna tona nafte, a taj se trend nastavio pa je u prva dva mjeseca ove godine već uvezla 15,68 milijuna tona nafte ili 1,94 milijuna barela dnevno što je 23,8 više nego prošle godine. U tom razdoblju uvezala je i 13,92 milijuna tona nafte iz Saudijske Arabije.
Članak se nastavlja ispod oglasa
Međutim, zbog podizanja kamata od strane središnjih banaka, zaoštravanja financijskih uvjeta, pada vrijednosti dionica te prinosa na obveznice, za naftne kompanije taj pozitivan signal iz Kine za sada nema prevelikog efekta jer su cijene najniže posljednjih godina i posljedica su previranja u američkom i europskom bankarskom sustavu koja su potaknula strah od recesije.
Praktički je nemoguće izbjeći recesiju
Naime, brojni stručnjaci predviđaju da je praktički nemoguće izbjeći recesiju, a to znači i manju potražnju za energentima. Prognoze recesije usredotočene su na UK, EU, SAD i Kanadu, kao i Australiju. Ako zbog recesije padne njihov uvoz kineskih proizvoda, to će nužno povući za sobom i manje narudžbe nafte iz Kine, a niža potražnja prirodno će smanjiti cijene nafte.
Za sada je na svjetskom tržištu dovoljno nafte jer je zbog straha od recesije, došlo do pada potražnje za naftom unutar SAD-a. Ponajviše zbog straha od recesije. Čak 44 posto američkih građana misli da je recesija neizbježna pa znatno smanjuju svoju potrošnju.
Članak se nastavlja ispod oglasa
Oporavak Kine povećat će potražnju
Koliko je Kina važna za svjetsko gospodarstvo pokazuje izjava Amrita Sen, direktorice kompanije za istraživanja Energy Aspects, da će ipak doći do oporavka potrošnje zbog rasta potražnje za mlaznim gorivom, posebno u Kini. Nakon što su ukinute sve restrikcije zbog pandemije COVID-a, potrošnja benzina i mlaznog goriva u Kini strelovito raste. Stoga se očekuje da će sadašnja prevelika ponuda nafte trajati do lipnja, a poslije toga, prvenstveno zbog Kine, ponuda će biti manja od potražnje.
Gospodarski oporavak u Kini gurnuti će globalnu potražnju za naftom na rekordno visoku razinu, predviđa Međunarodna agencija za energiju (IEA). Nakon što je u prva tri mjeseca ove godine potražnja na svjetskom tržištu porasla za 710.000 barela dnevno, do kraja godine očekuje se da će ta brojka porasti na 3,2 milijuna barela dnevno, čime će prosječni godišnji rast iznositi dva milijuna barela dnevno.
Koliko raste potražnja za naftom pokazuje i podatak da je Kina iznajmila sve raspoložive tankere, a posebice tankere veličine Eiffelovog tornja koje nazivaju Very Large Crude Carriers (Vrlo veliki prijevoznici nafte). Svaki od tih tankera prevozi dva milijuna barela nafte. Početkom godine dnevno iznajmljivanje takvog tankera stajalo je oko 50.000 dolara, no sada je zbog porasta potražnje naraslo na 100.000 dolara dnevno. Za sve je kriva Kina i rast njene potražnje za naftom.
Članak se nastavlja ispod oglasa
Kinezima je zanimljiva američka nafta
Kinezima je posebno zanimljiva jeftinija američka nafta. Unipec, trgovački ogranak državne rafinerije China Petroleum & Chemical Corp., naručio je ovih dana dodatnih 8,5 milijuna barela nafte koje će prevesti dvadesetak unajmljenih tankera.
Potražanja za tankerima porasla je također jer Europa, umjesto da uvozi rusku sirovu naftu iz obližnjih baltičkih i crnomorskih luka, doprema naftu iz daleke zapadne Afrike, SAD-a i Perzijskog zaljeva. Ruska pak nafta umjesto u blisku Europu mora se prevoziti i daleke destinacije u Indiji i Kini. Najveća je zagonetka koliko će nafte Kina potrošiti kod kuće, a koliko će je preraditi i izvoziti u Europu kako bi zamijenila ruski dizel.
Rusija je smanjila proizvodnju
Kako bi Rusija spriječila daljnji pad cijena nafte zamjenik ruskog premijera Alexander Novak najavio je smanjenje proizvodnje nafte za 500.000 barela dnevno. Opravdava tu odluku zabranom izvoza ruske nafte u EU-a i ograničenja cijena ruske sirove nafte i naftnih proizvoda. Što bi moglo potaknuti nestašicu nafte na svjetskom tržištu te izazvati rast cijena nafte.
Članak se nastavlja ispod oglasa
OPEC je također najavio da će, ako cijene nafte ostanu na sadašnjoj razini, i on smanjiti proizvodnju sve dok se cijene ne oporave. A to znači da će doći i do povećanja cijena benzina i dizela na globalnoj razini. Što bi bio snažan udar po politiku središnjih banaka koje pokušavaju smanjiti inflaciju.
Zbog svih tih neizvjesnosti pa i ludila koji se događaju na svjetskom tržištu nafte, gotovo je nemoguće predvidjeti što će se događati s cijenama nafte, a samim time i s borbom protiv inflacije koju vode praktičke sve države svijeta.
Članak se nastavlja ispod oglasa
Iz Europe su protjerali rusku naftu i neviđeno profitirali. Dok tržište tone u kaos, američke rafinerije ruše rekorde
Zabranu ruske i jeftiniji barel američke nafte značajno je povećao izvoz
Američke kompanije isporučile su prošle godine u prosjeku rekordnih 2,1 milijun barela nafte dnevno u Europu. Tako je SAD realizirao svoj cilj da istjeraju rusku naftu s europskog tržišta te da američke naftne kompanije postanu glavni opskrbljivači članica EU naftom. U tomu im je najviše pomogao ruski predsjednik Vladimir Putin koji je svojom bezumnom agresijom na Ukrajinu omogućio Washingtonu da uvede zabranu uvoza ruske nafte.
Unatoč tome, SAD je tijekom 2022. uvozio iz Rusije rekordnih 673.000 barela dnevno. Opravdanje Washingtona: starije američke rafinerije projektirane su za korištenje težih vrsta sirove nafte te je njima potrebna nafta s višim udjelom sumpora za proizvodnju goriva vrhunskih kapaciteta. Istodobno porasla je potreba za američkim dizel gorivom i u Južnoj Americi pa je ukupni američki izvoz nafte porastao na rekordnih 11 milijuna barela dnevno.
Uz zabranu narastao je i izvoz nafte
Osim zabrane kupnje ruske nafte, još je jedan razlog za enormno povećanje izvoza američke nafte. Cijena nafte po američkoj referentnoj vrijednosti, WTI Crude, manja je u prosjeku za oko sedam dolara po barelu od cijene Brent nafte na europskom tržištu. Stoga je logično da je porastao izvoz američke nafte ne samo u Europu i Latinsku Ameriku već i u Kinu.
Zbog kolapsa dviju američkih banaka te sloma Credit Suisse banke prošlog su tjedna cijene nafte zabilježile svoj najgori tjedan posljednjih godina. Brent nafta pala je na svega 72 dolara po barelu, a WTI se spustila blizu 65 dolara po barelu. No nakon što su Švicarci i Amerikanci ulaganjem najmanje 300 milijardi dolara spasili bankarski sustav, u srijedu su se cijene oporavile pa se Brent nafta prodavala po 74,63, a američka WTI po 69,01 dolara po barelu.
Potražnja će rast brže od ponude
Sve se to dogodilo u vrijeme dok su stručnjaci iz Međunarodne agencije za energiju te naftnog kartela OPEC predviđali da će potražnja za naftom rasti brže od ponude te da će cijene ponovno početi rasti. Svoj optimizam temeljili su na prognozama da će Kina ove godine uvesti rekordne količine nafte. OPEC je tako objavio kako će Kina povećati uvoz nafte za oko 700.000 barela dnevno te ukupno uvoziti 15,56 milijuna barela dnevno.
Prošle godine Kina je iz Rusije uvezla rekordnih 86,2 milijuna tona nafte, a taj se trend nastavio pa je u prva dva mjeseca ove godine već uvezla 15,68 milijuna tona nafte ili 1,94 milijuna barela dnevno što je 23,8 više nego prošle godine. U tom razdoblju uvezala je i 13,92 milijuna tona nafte iz Saudijske Arabije.
Međutim, zbog podizanja kamata od strane središnjih banaka, zaoštravanja financijskih uvjeta, pada vrijednosti dionica te prinosa na obveznice, za naftne kompanije taj pozitivan signal iz Kine za sada nema prevelikog efekta jer su cijene najniže posljednjih godina i posljedica su previranja u američkom i europskom bankarskom sustavu koja su potaknula strah od recesije.
Praktički je nemoguće izbjeći recesiju
Naime, brojni stručnjaci predviđaju da je praktički nemoguće izbjeći recesiju, a to znači i manju potražnju za energentima. Prognoze recesije usredotočene su na UK, EU, SAD i Kanadu, kao i Australiju. Ako zbog recesije padne njihov uvoz kineskih proizvoda, to će nužno povući za sobom i manje narudžbe nafte iz Kine, a niža potražnja prirodno će smanjiti cijene nafte.
Za sada je na svjetskom tržištu dovoljno nafte jer je zbog straha od recesije, došlo do pada potražnje za naftom unutar SAD-a. Ponajviše zbog straha od recesije. Čak 44 posto američkih građana misli da je recesija neizbježna pa znatno smanjuju svoju potrošnju.
Oporavak Kine povećat će potražnju
Koliko je Kina važna za svjetsko gospodarstvo pokazuje izjava Amrita Sen, direktorice kompanije za istraživanja Energy Aspects, da će ipak doći do oporavka potrošnje zbog rasta potražnje za mlaznim gorivom, posebno u Kini. Nakon što su ukinute sve restrikcije zbog pandemije COVID-a, potrošnja benzina i mlaznog goriva u Kini strelovito raste. Stoga se očekuje da će sadašnja prevelika ponuda nafte trajati do lipnja, a poslije toga, prvenstveno zbog Kine, ponuda će biti manja od potražnje.
Gospodarski oporavak u Kini gurnuti će globalnu potražnju za naftom na rekordno visoku razinu, predviđa Međunarodna agencija za energiju (IEA). Nakon što je u prva tri mjeseca ove godine potražnja na svjetskom tržištu porasla za 710.000 barela dnevno, do kraja godine očekuje se da će ta brojka porasti na 3,2 milijuna barela dnevno, čime će prosječni godišnji rast iznositi dva milijuna barela dnevno.
Koliko raste potražnja za naftom pokazuje i podatak da je Kina iznajmila sve raspoložive tankere, a posebice tankere veličine Eiffelovog tornja koje nazivaju Very Large Crude Carriers (Vrlo veliki prijevoznici nafte). Svaki od tih tankera prevozi dva milijuna barela nafte. Početkom godine dnevno iznajmljivanje takvog tankera stajalo je oko 50.000 dolara, no sada je zbog porasta potražnje naraslo na 100.000 dolara dnevno. Za sve je kriva Kina i rast njene potražnje za naftom.
Kinezima je zanimljiva američka nafta
Kinezima je posebno zanimljiva jeftinija američka nafta. Unipec, trgovački ogranak državne rafinerije China Petroleum & Chemical Corp., naručio je ovih dana dodatnih 8,5 milijuna barela nafte koje će prevesti dvadesetak unajmljenih tankera.
Potražanja za tankerima porasla je također jer Europa, umjesto da uvozi rusku sirovu naftu iz obližnjih baltičkih i crnomorskih luka, doprema naftu iz daleke zapadne Afrike, SAD-a i Perzijskog zaljeva. Ruska pak nafta umjesto u blisku Europu mora se prevoziti i daleke destinacije u Indiji i Kini. Najveća je zagonetka koliko će nafte Kina potrošiti kod kuće, a koliko će je preraditi i izvoziti u Europu kako bi zamijenila ruski dizel.
Rusija je smanjila proizvodnju
Kako bi Rusija spriječila daljnji pad cijena nafte zamjenik ruskog premijera Alexander Novak najavio je smanjenje proizvodnje nafte za 500.000 barela dnevno. Opravdava tu odluku zabranom izvoza ruske nafte u EU-a i ograničenja cijena ruske sirove nafte i naftnih proizvoda. Što bi moglo potaknuti nestašicu nafte na svjetskom tržištu te izazvati rast cijena nafte.
OPEC je također najavio da će, ako cijene nafte ostanu na sadašnjoj razini, i on smanjiti proizvodnju sve dok se cijene ne oporave. A to znači da će doći i do povećanja cijena benzina i dizela na globalnoj razini. Što bi bio snažan udar po politiku središnjih banaka koje pokušavaju smanjiti inflaciju.
Zbog svih tih neizvjesnosti pa i ludila koji se događaju na svjetskom tržištu nafte, gotovo je nemoguće predvidjeti što će se događati s cijenama nafte, a samim time i s borbom protiv inflacije koju vode praktičke sve države svijeta.