Izabrano je 11 sudaca novog suda; među njima je i gospođa koja sudi Glavašu pa se slučaj vraća na početak
Državno sudbeno vijeće izabralo je suce za novoosnovani Visoki kazneni sud
Državno sudbeno vijeće izabralo je suce za novoosnovani Visoki kazneni sud. Među izabranim sucima su Marijan Bitanga, Ivan Turudić, Tanja Pavelin, Sanja Katušić-Jergović, mr.sc. Ljiljana Stipišić, dr.sc. Lana Pető Kujundžić, Snježana Hrupek-Šabijan, Željko Horvatović, Tomislav Juriša, Marija Balenović i Sanda Janković.
Iako je natječaj raspisan za ukupno 15 sudaca, DSV ih je izabrao samo 11. Dakle, u tom krnjem sastavu, Visoki kazneni sud s radom bi trebao započeti 1. siječnja iduće godine i Hrvatska će tada prvi put dobiti ovu vrstu žalbenog suda.
Međutim, među izabranim sucima su i neki koji vode važne procese, a ukoliko ih ne okončaju prije prelaska na Visoki kazneni sud, oni će morati krenuti iznova. Naime, Zakon o kaznenom postupku naprosto propisuje da sudski postupak u slučaju promjene suca – bilo predsjednika bilo člana vijeća mora započeti iznova.
Suđenje Glavašu krenut će ispočetka
Recimo, sutkinja Tanja Pavelin, koja je izabrana za Visoki kazneni sud, na Županijskom sudu u Zagrebu vodi proces protiv Branimira Glavaša i njegovih suoptuženika za ratne zločine u Osijeku 1991. Taj slučaj sada bi trebao biti prekinut i pokrenut iznova.
Ista je stvar i s jednim od najznačajnijih procesa koji bi trebao dokazati spregu politike i mafije, s optužbama za trgovinu povjerljivim informacijama iz tajnih istraga. On se nalazi pred vijećem Županijskog suda u Zagrebu sa sucem Tomislavom Jurišom na čelu. Budući da je sudac Juriš sada izabran za novoosnovani Visoki kazneni sud, i taj će proces krenuti ispočetka.
Može se tražiti i da se svjedoci opet saslušavaju
Ta suđenja, ali i sva druga koja vode suci sada izabrani za Visoki kazneni sud, morat će dakle formalno krenuti ispočetka. To ponekad znači samo da novo sudsko vijeće pročita sve ranije provedene dokaze, ako se s time slože optužba i obrana. No, ako bilo koja strana inzistira na ponovnom stvarnom provođenju dokaza, postoji šansa da svi svjedoci budu iznova saslušavani, kao i vještaci.
Tu se bilo koja od strana u postupku može pozivati na tzv. načelo neposrednosti, a to znači da žele sudskom vijeću stvarno prezentirati sve dokaze, a ne ih samo, kao što se ponekad događa, formalno provesti. Drugim riječima, bilo obrana bilo optužba mogu tražiti da novo sudsko vijeće doista uživo čuje iskaz nekog važnog svjedoka, iako bi ono moglo i pročitati svjedočenje koje je ranije dao.