Izašli memoari Shinza Abea. 'Xi je sa mnom u četiri oka doslovce čitao s papira, a Trump je satima lajao na telefon'
Za Putina je rekao da voli crni humor
Nedavno objavljeni memoari Shinza Abea, temeljeni na nizu razgovora s bivšim japanskim premijerom koji je ubijen u srpnju prošle godine u atentatu, puni su detalja o njegovim interakcijama s drugim globalnim čelnicima. Među njima su i ruski predsjednik Vladimir Putin, kao i bivši američki predsjednik Donald Trump. Abe je spomenuo i razgovore s kineskim predsjednikom Xijem Jinpingom, koji mu je sasvim iskreno rekao kako se vjerojatno ne bi pridružio Komunističkoj partiji da je rođen u SAD-u, ali da bi ondje gotovo sigurno bio član ili Demokratske ili Republikanske stranke.
“Drugim riječima, nije vidio nikakvu svrhu u stranci koja nema političku moć”, komentirao je Abe Xijev oportunizam u memoarima koji su na police japanskih knjižara stigle u srijedu. Putina je Abe opisao kao “iznenađujuće prijateljskog” i sklonog crnom humoru, dok je Trumpa prikazao kao sklonog dugim i zamornim telefonskim razgovorima, uglavnom o golfu.
Abe je podnio ostavku 2020. godine usred kritika na račun njegova postupanja s pandemijom covida-19, a kao formalni razlog za povlačenje naveo je kronične probavne probleme. Aktualni premijer Fumio Kishida prethodno je bio Abeov ministar vanjskih poslova i mnoge njegove politike smatraju se nastavkom nasljeđa njegova bivšeg šefa.
Trump bi mu satima lajao na telefon
Bloomberg je izvukao još poneke zanimljive stvari koje je Abe rekao o svojim kolegama državnicima. Tako piše da je Xi na svojim prvim sastancima s Abeom umjesto standardnog razgovora čitao iz unaprijed pripremljenih papira. “Otprilike od 2018. godine Xi je stekao samopouzdanje i počeo slobodnije govoriti”, dodao je Abe.
Trump bi Abea znao nazvati kako bi se posavjetovao s njim o politici. Pozivi bi trajali sat ili više, a često bi skretali s tema, što je Abe smatrao strašno zamornim. Japanski čelnik je stoga nerijetko morao sam pokušavati Trumpa vratiti iz rukavca razgovora u koji bi skrenuo natrag na diplomatska pitanja. U pozivu nakon što je Abe najavio svoju ostavku, Trump je priznao da je možda previše popustio japanskom kolegi u trgovinskim pregovorima, stoji u knjizi.
Većina američkih predsjednika vidi sebe, navodi u memoarima Abe, kao “vođu zapadnog svijeta”, ali Trump se žalio da mora nositi teret Zapada i nije razmišljao u smislu podjele između slobodnih i autoritarnih zemalja. “On zapravo nije imao koncept da SAD okuplja Zapad kako bi promijenio ponašanje Kine i Rusije”, rekao je Abe.
Obama nije bio raspoložen za čavrljanje
Bivši čelnik japanske vlade govorio je i o Trumpovu prethodniku, bivšem predsjedniku Baracku Obami, koji je “samo razgovarao o poslu” i nikad se nije upuštao u čavrljanje. Kao bivši odvjetnik, bio je i orijentiran na detalje. “Iskreno govoreći, bio je tip s kojim sam teško mogao izgraditi prijateljske odnose. Ali nije bilo problema raditi s njim”, opisao je Abe.
Bivšeg južnokorejskog predsjednika Moon Jae-ina Abe je optužio da želi iskoristiti antijapanske sentimente u korejskom društvu kako bi si dizao politički rejting dok su se rasplamsavale napetosti oko toga je li Japan dovoljno kompenzirao Seul za kolonizaciju.
Nije htio uvesti sankcije Rusiji 2014. godine
U jeku tih napetosti, Abeovi suradnici iz ministarstva trgovine pokrenuli su tada inicijativu za ograničavanje izvoza poluvodiča u Južnu Koreju. “Rekao sam da je prirodno upravljati trgovinom sa zemljama koje ne mogu poštovati međunarodne sporazume”, rekao je Abe, dodajući da je to pitanje namjerno povezao sa sporom oko naknade za kolonizaciju.
Abe je ustvrdio i da je bivšoj njemačkoj kancelarki Angeli Merkel rekao da ne želi uvoditi sankcije Rusiji zbog invazije na Krim 2014. godine jer želi dati prioritet razgovorima o teritoriju oko kojeg se spore Tokio i Moskva.