Izašlo je novo izvješće i ne zvuči dobro; Hrvatska je među državama u kojima se najozbiljnije srozala demokracija

Među onima koji su nazadovali je i SAD

Kako navode u svom objašnjenju iz V-DEM instituta, posljednje dvije godine bile su dosta intenzivne za pojedine države, barem što se tiče urušavanja demokracije. Hrvatska je tako zabilježila pad od 0,13 poena. 2015. bili smo na 0,61, a dvije godine kasnije na 0,49.

Na ljestvici zemalja koje su nazadovale našle su se i Sjedninjene Američke Države. S 0,85 u 2017. su pali na 0,73. Na vrhu ljestvice zemalja koje su nazadovale nalazi se Brazil koji je pao za 0,19 poena, a slijedi Poljska, Turska, Hrvatska, Rumunjska i SAD.

Trumpovim dolaskom stvari krenule prema dolje

Kako stoji u pojašnjenju V- DEM instituta, Turska je tijekom ove dvije godine nastavila tonuti prema diktaturi, a SAD je Trumpovim dolaskom na vlast doživio demokratski pad. Poljska je pak u naletu populizma pa su ustavne promjene i različita ograničavanja prava i sloboda utjecale na to da se nalazi u demokratskom rasulu.

S druge strane, dvije su se zemlje znatno popravile po tom pitanju. Radi se o Burkini Faso i Gambiji. Kako napominju iz Istituta, ove dvije zemlje su pokazatelj da se stvari u dvije godine mogu značajno preokrenuti na bolje.

Ni prema indexu liberalne demokracije nismo nešto

I prema još jednom parametru, Hrvatska baš ne stoji dobro. U grafu koji pokazuje tzv. index liberalne demokracije koja obuhvaća tri komponente, vladavinu prava, ograničavanje pravosuđa od strane izvršne vlasti i ograničavanje pravosuđa od strane zakonodavne vlasti, Hrvatska je među gorim zemljama.

Index ide od 0 do 1, a mi smo negdje na 0,2. Najbolje, kako je vidljivo iz grafa prema ljubičastoj boji, stoje Zapadna Europe, SAD, Australija i Južna Afrika.

Pad u dvije komponente

Iscrpno istraživanje analiziralo je i promjene u određenim komponentama, i to tijekom zadnjih deset godina po pojedinim zemljama. Hrvatska je zabilježila pad u dvije komponente, a to su područje slobode izražavanja i područje jednakosti.

Radi se dakle o padu u periodu od 2007. do 2017. godine. Međutim, neke zemlje su u puno lošijoj situaciji od Hrvatske. Kako stoji u izvješću, među 56 zemalja koje su klasificirane kao demokracije za njih sedam se može reći da su tijekom ovog desetljeća doživjele demokratski slom. To su, stoji dalje, Srbija, Turska, Ukrajina, Nikaragva, Honduras, Irak i Komori.

Segment u kojem smo iznenađujuće dobri

U tablici koja pokazuje stanje izborne demokracije a koje se mjeri tzv. EDI indeksom, Hrvatska je na 63. poziciji, iza Bugarske, a prije Gvatemale. Ovaj index podrazumijeva odnos vlade prema slobodi medija, slobodu govora, stranačke slobode, ravnopravnost i slobodu koju uživaju žene u političkom i javnom životu.

Ipak, treba naglasiti i kako je Hrvatska postigla određeni napredak po pitanju aktivnog sudjelovanja građana u svim političkim procesima. Tu se nalazimo na visokom 17. mjestu od ukupno 178 zemalja. Ovaj se faktor mjeri prema tzv. PCI indexu koji obuhvaća sljedeće komponente; organizacije civilnog drutšva, mehanizme izravne demokracije, sudjelovanje i zastupljenosti putem lokalnih i regionalnih vlasti.

Stanje po obrazovnoj i zdravstvenoj jednakosti

Istraživanje pokazuje i stanje zdravstvene i obrazovne jednakosti u pojedinim zemljama. Hrvatsku tu nisu spomenuli, što znači da se na nalazi u 10 zemalja koje su postigle najveće nazadovanje po tom pitanju, ali ni među onima koje su postigle najveći napredak.

Što se tiče zemalja koje su javiše napredovale, najviša i najstabilnija razina zdravstvene i obrazovne jednakosti postiže se na području zapadne Europe i Sjeverne Amerike. Što se pak tiče smanjenja zdravstvene jednakosti, najveći pad je zabilježila Venezuela, a tu su još i Iran, Rumunjska, Šri Lanka i Turska.

Po pitanju obrazovanja i jednakih mogućnosti ne čudi da je najveći pad među državama zabilježila Sirija koja je godinama u ratu, a tu su i Srednjoafrička Republika, Mauretanija i Afganistan.

Zabrinjavajući trendovi u SAD-u, Rusiji, Poljskoj

V-DEM institut koji je radio ovo izvješće vodi 19 stručnjaka, a u ovom istraživanju je sudjelovalo više od 3 tisuće stručnjaka sa šest kontinenata. Iako rezultati ukazuju da su se izborni aspekti demokracije popravili u mnogim zemljama, mediji i civilno društvo se u određenim dijelovima nalaze u sve lošijem položaju.

U izvješću se naglašava kako je ipak najviše zabrinjavajućih trendova po pitanju demokracije i demokratskih procesa zabilježeno u nekoliko zemalja, i to nimalo nevažnih, a to su Sjedinjene Američke Države, Brazil, Indija, Poljska, Rusija, Turska.