Ostojić tvrdi da je Hrvatska spremna za val izbjeglica i još 9 važnih stvari
Telegram je izdvojio najvažnije događaje dana oko izbjegličke krize
Izbjeglička kriza u Erupi ne jenjava. Nakon što je Mađarska danas potpuno zatvorila granice, izbjeglice su na granici Mađarske i Srbije počele sa štrajkom glađu, dok je mađarska policija one koji su se usudili ući u zemlju uhitila. Potpuno očajni, najavili su da će do Njemačke pokušati doći preko Hrvatske, a to im savjetuje i UNHCR. Europski politički vrh shvaća da se situacija otima kontroli, stoga je njemačka kancelarka Merkel pozvala na hitan summit čelnika Europske unije gdje bi se trebala tražiti efikasno rješenje za humanitarnu krizu na europskom tlu. Telegram je izdvojio najvažnije događaje dana.
1. Ministar Ostojić uvjerava da Hrvatska ima spreman plan
Hrvatska za eventualnu izvanrednu situaciju dolaska velikog broja izbjeglica ima pripremljen izvanredni plan koji je spremna vrlo brzo aktivirati, izjavio je u utorak ministar unutarnjih poslova Ranko Ostojić no nije htio govoriti o detaljima toga plana.
“U ovom trenutku imamo pripremljen za izvanrednu situaciju izvanredni plan, ali nije potrebno nikoga opterećivati s detaljima tog plana. On je pripremljen i napravljen i ako bude potrebno bit će brzo aktiviran na Vladi”, rekao je Ostojić u izjavi novinarima nakon sjednice Vlade u Banskim dvorima ustvrdivši kako nastojanje izbjeglica da dođu do Europe “zasigurno stvara krizu kakvu Europa nije vidjela od Drugog svjetskog rata”.
Ministar je, govoreći načelno o planu, kazao kako je njime utvrđen način postupanja svih segmenta državne administracije, kao i koordinacije s nevladinim sektorom i svima koji mogu pomoći. Plan propisuje i način na koji se uređuju prihvatilišta, njihovu poziciju i dr.
Ostojić je uputio kritiku svima koji govore kako se Hrvatska treba postaviti poput Austrije, Njemačke i Danske koje su uvele privremene kontrole na granici, poručivši im da ne znaju o čemu govore jer su te zemlje, podsjetio je, takvu odluku donijele sukladno schengenskom acquisu.
“A kako da Hrvatska to aktivira kad to nikad nismo ni deaktivirali. Hrvatska graničnu kontrolu ima oduvijek”, podsjetio je Ostojić.
Na kraju je naglasio kako je Hrvatska u stalnom kontaktu sa susjednim zemljama te ponovio da će, ako dođe do velikog izbjegličkog vala, sustav biti vrlo brzo aktiviran.
Hrvatska do sada nije bila zemlja destinacija za izbjeglice, ali je logično da se postavlja pitanje njihovog mogućeg dolaska s obzirom na zid koji je podigla Mađarska te kazne za one koji ga oštete ili ga pokušaju prijeći, dodao je ministar.
Ako do tog izbjegličkog vala dođe, Hrvatska ima pripremljen izvanredni plan, ponovio je.
“Ako dođe do masovnog priljeva, odnosno vala izbjeglica koji se broji u tisućama, naravno da je to trenutak kad se više ne mogu primjenjivati redovne, odnosno regularne mjere koje policija uspješno provodi na granici”, kazao je.
Ministrica vanjskih i europskih poslova Vesna Pusić uoči sjednice novinarima je rekla kako Hrvatska može, ako se dogodi val izbjeglica preko njezinog teritorija, uz ostalo koristiti resurse koje je koristila i prošle godine prilikom poplava koje su pogodile Slavoniju.
2. Hrvatska policija spremna na izbjeglički udar
Pomoćnik ravnatelja policije i načelnik Uprave za granicu Zlatko Sokolar kazao je u utorak da je hrvatska policija spremna za mogući izbjeglički udar te da sa svojim kapacitetima “može izdržati prvi imigrantski val”.
“Naš cjelokupni sustav policije broji oko 20 tisuća policajaca, a granične policije oko šest tisuća. Znatni dio policije, koji je inače u redovnom sastavu Policijske uprave Vukovarsko-srijemske i Osječko-baranjske je pripreman za prvi udar i sa svojim kapacitetima može izdržati taj prvi mogući migrantski val. Dakle, mi smo pripremili i plansku ispomoć, odnosno preusmjeravanje jednog dijela ljudi iz unutrašnjosti, a isto tako smo angažirali i našu mobilnu jedinicu”, kazao je Sokolar. Izjava čelnog čovjeka Ravnateljstva policije za nadzor granice uslijedila je nakon najavljenog zatvaranja mađarsko-srbijanske granice i očekivanja da će emigrantski val krenuti preko Hrvatske.
Osim policije za prihvat izbjeglica pripremaju se i ostale službe poput Hrvatskog crvenog križa (HCK) koji je za srijedu u Vinkovcima najavio vježbu prihvata većeg broja emigranata.
“Hrvatski Crveni križ dugi niz godina radi s tražiteljima azila i osobama kojima je odobrena međunarodna zaštita u Republici Hrvatskoj, u partnerstvu i uz podršku Ministarstva unutarnjih poslova i Agencije UN-a za izbjeglice (UNHCR). HCK pruža psihosocijalnu podršku i socijalne usluge, humanitarnu pomoć i pomoć pri uspostavi kontakta s obitelji te podršku pri integraciji u društvo. Slijedeći osnovna načela Međunarodnog pokreta Crvenog križa i Crvenog polumjeseca, HCK pruža humanitarnu pomoć i migrantima koji se nađu u situaciji humanitarne potrebe, bez obzira na njihov status”, ističu u toj organizaciji.
U policiji istovremeno kažu da pažljivo prate sva događanja duž tzv. balkanske rute, a posebno stanje na granici Srbije i Mađarske.
“Kroz suradnju s kolegama iz MUP-a Republike Srbije, Mađarske, Austrije i Njemačke dobivamo konkretna saznanja o svim događajima na toj ruti. Pravovremeno smo izvršili određene pripreme, a isto tako u tijeku su završne koordinacije i dogovori s međunarodnim organizacijama, nevladinim udrugama koje nude i pružaju nesebičnu pomoć nama u pripremi za mogući odljev migranata sa granice Srbije i Mađarske”, kazao je Sokolar u izjavi za medije.
Prvi čovjek zadužen za nadzor hrvatske granice ističe da je sigurnost na granici sa Srbijom trenutno povoljna te da za sada nema informacija da bi se mogao skrenuti migracijski krak. “Međutim, mi pratimo svaku informaciju i sukladno tome nastojimo se još bolje pripremiti”, zaključio je Sokolar.
Odbacio je nagađanja da za moguće migrante koji bi prema Hrvatskoj krenuli iz Srbije postoji opasnost od zaostalih minskih polja. “Budući da je to bilo ratno područje, postoje određeni zaostaci mina, ali to nije odlučujuće u odnosu na ovaj dio kretanja i njihove rute”, istaknuo je Sokolar.
Kazao je i da Hrvatska u slučaju izbjegličkog vala već ima raspoređene granične policajce koji su osposobljeni za nadzor državne granice, kao i za prihvat stranaca.
Manja ili veća skupina migranata najprije će, u slučaju dolaska na hrvatsku granicu, biti odvedena na postupak registracije, odnosno provjere njihovog identiteta te će se “ovisno o dokumentaciji ili drugim papirima koje imaju uz sebe”, usmjeravati u daljnji postupak. Podsjetio je i da svaki stranac ima pravo međunarodnu zaštitu zatražiti i u hrvatskim diplomatsko-konzularnim predstavništvima, “što se do sad nije pokazalo kao pojava”.
“Nakon policijsko-sigurnosne odnosno provjere identiteta slijede, ukoliko je potrebno, liječničke trijaže odnosno medicinske pomoći i pružanja ovih osnovnih uvjeta za život”, naglasio je Sokolar.
Istaknuo je i da Hrvatska ima “raspoložive policijske kapacitete” za izbjeglice te da su u fazi ugovaranja i “civilni” kapaciteti. “Tako da smo zaista u mogućnosti prihvatiti prvi udarnički val i poduzeti sve potrebne radnje, kako bi se istovremeno zadovoljio humanitarni karakter ovoga problema, ali isto tako i sigurnosni”, zaključio je Sokolar.
3. UNHCR poziva izbjeglice na prolazak kroz Hrvatsku
Izbjeglice koje žele dobiti azil u Europskoj uniji mogli bi potražiti novu rutu nakon što je Mađarska u potpunosti onemogućila ulazak na svoj teritorij, rekla je u utorak glasnogovornica UNHCR-a Melissa Fleming, a izbjeglice i aktivisti predlažu preko Hrvatske i Slovenije.
Fleming je napomenula kako je njezina agencija u kontaktu s nekolicinom zemalja koje nije željela imenovati ni reći o kojim bi rutama mogla biti riječ.
“Apsolutno smo u kontaktu s raznim zemljama oko mogućih kriznih situacija i UNHCR je spreman djelovati i pomoći tim zemljama najviše što može”, rekla je Fleming, ocijenivši da će “to biti jednako teško kao što je bilo u Makedoniji i Grčkoj”.
Vijesti o restrikcijama na mađarskoj granici vjerojatno su se proširile poput požara društvenim mrežama pa je za očekivati da neki migranti već imaju alternativne planove. Srbija, u kojoj je nakon mađarskih mjera ostalo nekoliko tisuća migranata, graniči s Rumunjskom i Hrvatskom, koje su članice Unije, iako nisu dio schengenskog prostora. No Hrvatska graniči sa Slovenijom, koja je u shengenu, pa bi to mogao biti jedan od alternativnih putova bliskoistočnih migranata.
“Možda ćemo probati kroz Hrvatsku, pa Sloveniju i od tamo do Beča i Njemačke”, rekao je Reutersu Enad, jedan od izbjeglica iz Damaska. “Ne znam je li to dobar plan, ali moramo probati”, dodao je.
Nakon što je Mađarska u utorak zaprijetila kaznama zatvora za ilegalne prelaske granice aktivisti za pomoć migrantima započeli su im dijeliti karte na kojima su ucrtane alternativne rute preko Hrvatske. Akciju koordinira Facebook skupina “Avoid Hungary – migration news”.
4. Izbjeglice štrajkaju glađu
Izbjeglice koje su zadržane u kampovima na mađarsko-srpskoj granici započele su štrajk glađu nakon što su im mađarske vlasti zatvorile granicu i odbijaju im dopustiti prolazak do Njemačke i Austrije. Svjetske agencije javljaju da su izbjeglice počele trgati ogradu, a s mađarske strane ih preko razglasa upozoravaju da s time prestanu. Također, blokirali su i ceste između Mađarske i Srbije.
AP VIDEO: Migrants and refugees block the main highway connecting Serbia and Hungary: https://t.co/CIBZ1z9tTw
— The Associated Press (@AP) September 15, 2015
5. Mađarska kazneno goni izbjeglice
Mađarska je pokrenula kazneni postupak protiv 60 migranata uhićenih u utorak optuživši ih da su “oštetili” žičanu ogradu na granici sa Srbijom, za što bi mogli dobiti pet godina zatvora temeljem novog zakona koji je stupio na snagu u ponoć.
Vlada ističe da su nove mjere odmah bitno smanjile broj migranata koji ulaze u zemlju.
First Hungary arrests under tough new anti-migrant laws https://t.co/mo2eeEOJNR pic.twitter.com/Zk0mpnQCIT
— AFP news agency (@AFP) September 15, 2015
“Policija je uhitila 60 osoba dok su rezale ili nanosile štetu ogradi (…). Policija je pokrenula kazneni postupak protiv njih”, rekao je glasnogovornik vlade, na konferenciji za novinare u Szegedu, na jugu Mađarske.
Novi zakon, koji je stupio na snagu u noći na utorak, predviđa do tri godine zatvora zbog prelaska žičane ograde na granici. Kazna može biti povećana na pet godina u slučaju nanošenja štete ogradi.
The main migrant routes into Europe, recently introduced border controls and border fences pic.twitter.com/DFVXbfUrRm
— AFP news agency (@AFP) September 15, 2015
Vlada je potvrdila uspostavu dviju “tranzitnih zona”, u Roeszkeu i Tompi, 50 kilometara zapadnije, gdje će se ubrzanim postupkom razmatrati zahtjevi za azilom migranata koji stignu na legalne granične prijelaze.
“Ljudi u tranzitnim zonama neće se pravno gledano nalaziti na mađarskom teritoriju, nego kao u tranzitnim zonama na zračnim lukama”, objašnjava vlada.
To će po novom zakonu omogućiti protjerivanje migranata čiji zahtjevi budu odbijeni bez nekih posebnih formalnosti.
Novi zakon omogućio je i raspoređivanje vojske na granici.
Budimpešta ističe da je gradnja ograde stajala 200 milijuna eura, a EU je dao 7 milijuna.
U Mađarsku je od početka godine ušlo više od 200.000 migranata.
Hungary declares state of emergency over refugee influx https://t.co/SLDLsnHJ84 pic.twitter.com/COplMKRoOR
— Al Jazeera News (@AJENews) September 15, 2015
6. Mađari će produžiti ogradu prema Rumunjskoj
Mađarska vlada počet će s pripremnim radovima za produženje žičane ograde na granici sa Srbijom na istok prema Rumunjskoj, za slučaj da migranti odluče krenuti drugom rutom do njezina teritorija, objavilo je u utorak mađarsko ministarstvo vanjskih poslova.
“Donijeli smo odluku da započnemo pripremne radove za gradnju ograde razumne dužine počevši od mađarsko-srbijansko-rumunjske granice u slučaju da se migracijski pritisak pomakne u smjeru Rumunjske”, rekao je ministar vanjskih poslova Peter Szijjarto, dodajući da je Rumunjska o tome obaviještena.
"Open, open, open" pic.twitter.com/nfXgQuOeK7
— JB Chastand (@jbchastand) September 15, 2015
Mađarska je već izgradila 175 km dugu žičanu ogradu na srbijanskoj granici preko glavnog kopnenog smjera za migrante koji žele u EU.
Stotine tisuća ljudi dolaze na južni i istočni rub EU-a krećući se prema bogatijim zemljama dalje na sjever i zapad u najvećoj migraciji prema zapadnoj Europi od Drugog svjetskog rata.
Szijjarto je rekao kako je Budimpešta obavijestila rumunjsko ministarstvo vanjskih poslova o svojim planovima koji predviđaju produženje sadašnje ograde do nekoliko kilometara preko rijeke Maros duž rumunjske granice.
#BREAKING Hungary plans anti-migrant fence along Romania border too: foreign minister
— AFP news agency (@AFP) September 15, 2015
7. Njemačka i Austrija traže hitan summit EU
Njemačka i Austrija traže hitno sazivanje kriznog summita Europske unije na kojem bi se donijele mjere pomoći zemljama iz kojih dolazi najveći broj izbjeglica, priopćeno je nakon susreta kancelarke Angele Merkel i njezina austrijskog kolege Wernera Faymanna u utorak u Berlinu.
“Izbjeglički problem može biti riješen samo na europskoj razini”, rekla je Angela Merkel na zajedničkoj konferenciji za tisak s austrijskim kancelarom Wernerom Faymannom u Berlinu. Ona je ustvrdila da summit mora biti održan, ne u listopadu kako je prvobitno planirano, nego već sljedećeg tjedna.
“Vrijeme nam istječe. Moramo djelovati brzo”, ustvrdila je kancelarka. Ona je rekla da na summitu neće biti riječi o raspodjeli izbjeglica jer da je ova tema “u rukama ministara unutarnjih poslova”, nego o tomu kako pomoći zemljama iz kojih najveći broj izbjeglica dolazi. I to “u suradnji i bliskom dijalogu s Turskom”.
German chancellor Angela #Merkel says she has asked for an EU summit next week on the #refugee crisis
— Sky News Breaking (@SkyNewsBreak) September 15, 2015
U planu je, kako je naglašeno, i izgradnja tzv. “Hotspots” za prijem izbjeglica u Grčkoj i Italiji, u kojima bi tražitelji azila bili registrirani i raspoređeni po zemljama članicama Europske unije. Ekonomske izbjeglice bi bile odmah vraćene natrag.
Zahtjev za sazivanjem kriznog summita već je odaslan predsjedniku Vijeća EU Donaldu Tusku, koji još po tom pitanju nije donio odluku.
Angela Merkel je istodobno odaslala poruku izbjeglicama koje su već u zemljama Europske unije ili se nalaze na putu prema njima.
“Nitko nema pravo sebi odabrati zemlju Europske unije u kojoj želi ostati”, poručila je Merkel, ali je istodobno odbacila prijedloge austrijskog kancelara, ali i nekih njemačkih političara, koji su tražili kaznene mjere za one članice Europske unije koje odbiju prihvatiti izbjeglice.
“Prijetnje ne vode nikuda”, rekla je Merkel pozvavši na povratak europskom duhu.
Austrijski kancelar Faymann je upozorio na opasnost humanitarne katastrofe ukoliko se ne bude djelovalo brzo.
“Mi ne možemo ljude pustiti da se probiju do nas i onda ih pustiti da čekaju. To bi izazvalo humanitarnu katastrofu”, rekao je Faymann u Berlinu.
On je međutim upozorio da teret izbjeglica ne smije ostati na leđima Njemačke, Austrije i Švedske.
“Ove tri zemlje ne mogu same riješiti problem humanitarne pomoći i prava na azil”, rekao je Faymann nakon susreta s Merkel.
8. Milanović: Izbjeglice će kroz Mađarsku do Njemačke, a potom i u Hrvatsku
Premijer Zoran Milanović izjavio je kako očekuje da će izbjeglice u svojoj ruti prema zapadnoj Europi nastaviti istim putem kroz Mađarsku, koja im je samo kanal do Njemačke, nakon čega će ih trebati raspodijeliti po Europi, uključujući i Hrvatsku.
Ti ljudi žele u Njemačku, do te mjere da čak ni Austrija nije dovoljno dobra i to se ne može zaustaviti, no Njemačka ne može sve preuzeti na sebe, rekao je Milanović u utorak nakon otvorenja izložbe “Dobri stari zakoni – tradicija suzbijanja korupcije u Hrvatskoj” u zagrebačkom HNK.
Po njegovim riječima, nakon što dođu do Njemačke izbjeglice će trebati raspodijeliti po Europi, u čemu će morati sudjelovati i Hrvatska. “Radi se o par tisuća ljudi, što je u odnosu na pola milijuna, koliko smo imali srce i dušu primiti prije dvadeset godina, beznačajno”, ustvrdio je.
Milanović smatra i da će Njemačka od njih imati koristi, jer su to ljudi koji su puni energije i znanja prema kriterijima zemlje iz koje dolaze, koji žele raditi, a ne živjeti od socijalne pomoći, “Njemačka je stara, ima lošu demografsku sliku i uzet će najbolje”, napomenuo je.
Ocijenio je kako se Njemačka u cijeloj situaciji ponaša koretno, dobro i konstruktivno, “puno konstruktivnije od njihove politike zadnjih pet godina u financijskoj krizi u Europi koja je često bila i štetna za Europu, prerigidna i preuska, zbog čega tako dugo izlazi iz recesije”.
Komentirajući njemačku kontrolu na granicama i privremeno ukidanje Schengenskog režima, Milanovć je ustvrdio kako je Schengen “slučajno dijete Europske unije koje se dogodilo u jednom trenutku i ušlo u pravnu masu Europske unije, pa se onda praktički počelo primijenjivati na sve osim na dvije države koje imaju iznimke”.
Kada su sklapale te ugovore članice koje su ušle nakon 2004. imale su pred očima puno europskih fondova, investicijske mogućnosti, tržište rada, a nikome nije padalo na pamet da će doći do ozbiljne humanitarne krize, rekao je.
Češka, Slovačka i Poljska koje su sada najtvrđe i najneprijateljskije nastrojene prema onome što se događa, nisu ni sanjale da bi se ovo moglo događati, no one ionako nisu cilj, dodao je.
9. Zamjenik Angele Merkel: Europa se osramotila
Zamjenik njemačke kancelarke Angele Merkel Sigmar Gabriel ocijenio je u utorak da se Europska unija “osramotila” nakon što na ministarskom sastanku u Bruxellesu dan prije nije postignut dogovor o raspodjeli izbjeglica među državama članicama.
U ponedjeljak navečer “Europa se ponovno osramotila”, rekao je Gabriel na konferenciji za novinare.
“Ovo što smo doživjeli sinoć ugrožava Europu još više od grčke krize”, upozorio je. “A ako se ne dogovorimo, tada će europske proračunske projekcije srednjoročno biti samo puste riječi”.
“Njemačka nije spremna biti u Europi, recimo to tako, onaj koji plaća (…) Svi sudjeluju kada primaju novac, ali nitko kada treba preuzeti odgovornost. Ako se tako nastavi, to će biti kraj sadašnjih oblika financiranja”, rekao je.
Gabriel je u ponedjeljak rekao da Njemačka ove godine očekuje milijun migranata i izbjeglica s Bliskog istoka i iz Afrike.
Nešto ranije, njemački ministar unutarnjih poslova Thomas de Maiziere predložio je da se smanje sredstva iz europskih strukturnih fondova onim državama članicama koje ne žele pristati na kvote za raspodjelu migranata i izbjeglica.
“Moramo razgovarati o oblicima pritiska”, rekao je za ZDF. Države koje odbacuju kvote “često su one koje primaju mnogo sredstava iz strukturnih fondova”, rekao je.
Države članice EU-a nisu u ponedjeljak uspjele postići dogovor o obveznoj raspodjeli 120.000 izbjeglica. Mađarska, Poljska, Češka i Slovačka ne žele pristati na kvote.
10. Nova tragedija na Mediteranu
Najmanje 22 migranta, među kojima četvero djece, utopilo se u utorak ujutro u vodama jugozapadne Turske nakon potonuća broda kojim su htjeli stići na grčki otok Kos, izvješćuje novinska agencija Dogan.
Turska obalna straža uspjela je spasiti 211 ljudi koji su prebačeni u pokrajinu Mugla, na obali Egejskog mora. Brod s migrantima otisnuo se s turske obale u ranu zoru.
Turska je postala ishodišna točka za migrante na putu za zapadnu Europu. U toj je zemlji zbrinuto oko dva milijuna izbjeglica, mahom Sirijaca, ali ih ima i iz Afganistana.