Izbjeglička kriza ugrozila je jedan od temeljnih stupova (i najvećih uspjeha) EU

Prijeti li migracijska kriza slobodi kretanja u Europi? Različiti odgovori Europljana na golemi priljev migranata po nekima dovode u pitanje opstanak Schengena, prostora bez unutarnjih granica koji obuhvaća 26 europskih država, uključujući 22 članice EU-a, piše France Presse.

Na tu mogućnost, omiljenu temu eurofobnih stranaka na nacionalnoj razini, upozorila je čak i njemačka kancelarka Angela Merkel, pozvavši na odlučnu akciju kako bi se to spriječilo. “Ako pravedna raspodjela (izbjeglica u Europi) ne bude moguća, tada će se postaviti pitanje (budućnosti) Schengena. To ne želimo”, kazala je u ponedjeljak Merkel.

Ako se to dogodi, “ovo više neće biti Europa čiji osnovni ideal moramo i danas razvijati”, upozorila je Merkel, čija je zemlja prestala vraćati sirijske izbjeglice u njihovu domovinu. “Ugrožen je jedan od temeljnih stupova EU, sloboda kretanja ljudi”, upozorio je prije nekoliko dana talijanski ministar vanjskih poslova Paolo Gentiloni, strahujući također da će Schengen biti doveden u pitanje i da će se “vratiti stare granice”.

Migranti ne dolaze u Grčku, Italiju ili Mađarsku, oni dolaze u Europu

“Migranti ne dolaze u Grčku, Italiju ili Mađarsku. Oni dolaze u Europu”, rekao je, pozivajući Europu na veću solidarnost. Europska komisija “ne može isključiti izmjene” pravila o slobodi kretanja ako bude potrebno, kao što je to već učinjeno, ali “to načelo ostaje isto”, istaknula je u ponedjeljak glasnogovornica Natasha Bertaud.

Komisija se ipak ne protivi mogućoj izmjeni Dublinskih pravila (2003.), po kojima država u kojoj migrant prvi put uđe na teritorij EU mora preuzeti odgovornost za njegovo zbrinjavanje, i zauzima se za “stalni mehanizam” kako bi se tražitelje azila pravedno raspodijelilo u izvanrednim situacijama.

Jedino rješenje je zajednička politika

Schengen je “jedan od najvećih uspjeha” EU, ocijenila je Bertaud, pozivajući sve države da poštuju pravila kako bi sustav mogao pravilno funkcionirati. “Pravo rješenje bila bi jasna i deklarirana zajednička politika azila, stvaranje koridora i tranzitnih kampova gdje bi se dodjeljivao status izbjeglice”, pod uvjetom da postoji dogovor o raspodjeli tih izbjeglica, smatra Marc Pierini, znanstvenik centra Carnegie Europe.

“Ako do toga ne dođe, vlade će i dalje ostati pod političkim pritiskom populista”, rekao je. Matthieu Tardis, stručnjak za migracije francuskog instituta za međunarodne odnose Ifri, smatra da je dovođenje u pitanje Schengena “rizik, jer svaka država članica pristupa tom pitanju iz jako nacionalne perspektive, ovisno o javnom mnijenju”.

“Zadnjih mjeseci jasno se pokazalo da postoji manjak povjerenja između država članica”, kazao je, povlačeći paralelu s grčkom krizom, koja je dovela do toga da “sjeverne zemlje predbacuju južnima da ne rade svoj posao, a južne smatraju da sustav nije pravedan”. “Europski dužnosnici moraju pokazati da je sloboda kretanja ključna za EU”, istaknuo je Tardis.