Izgleda da će Njemačka podržati ulazak Hrvatske u Schengen samo ako to preporuči Bruxelles
Važno je da Hrvatska, u zaštiti granica, poštuje ljudska prava i međunarodne obveze, kaže njemački veleposlanik
Njemački predsjednik Frank-Walter Steinmeier sljedećeg tjedna dolazi u dvodnevni službeni posjet Hrvatskoj. I u Zagrebu i u Berlinu to tumače kao potvrdu strateških odnosa dviju država koje bi dodatno trebao oživjeti nedavno potpisani akcijski plan o političkoj, gospodarskoj i drugoj suradnji.
Taj plan, kako Telegram doznaje, predviđa i bližu suradnju kad je riječ o pristupanju Hrvatske Schengenskom prostoru, što je jedan od glavnih ciljeva hrvatske Vlade. No, Banski dvori, po svemu sudeći, ne mogu računati na bianco podršku Njemačke za ulazak u Schengen.
Rumunjski i bugarski poučak
Rumunjska i Bugarska već su godinama u schengenskoj čekaonici, iako je Europska komisija odavno ocijenila da su tehnički spremne za pristupanje. Međutim, europski mediji u više su navrata izvijestili da su pojedine članice Europske unije, među kojima i Njemačka, rezervirane prema ulasku te dvije države u schengensku zonu. Rumunjska i Bugarska stoga su na čekanju.
U slučaju Hrvatske, pozitivna preporuka Komisije još uvijek se čeka. Tek nakon toga o hrvatskom pristupanju odlučivat će zemlje članice. Unatoč tome što spomenuti njemačko-hrvatski akcijski plan predviđa blisku suradnju u tom području, Njemačka se ni na što nije unaprijed obvezala, jer “nije na nama da to učinimo”, kazao je novinarima u Zagrebu njemački veleposlanik Robert Klinke.
Vlada, dakle, ne može unaprijed računati da Berlin neće imati nikakvih prigovora na pristupanje Hrvatske schengenskom prostoru. “Taj je proces utemeljen na kriterijima”, podsjetio je veleposlanik, što znači da Njemačka, kao i druge članice, najprije želi vidjeti ocjenu briselske administracije o tome ispunjava li Hrvatska uvjete za Schengen. Ipak, pozitivna preporuka Komisije “bit će vrlo važna za njemačku odluku”, dodao je veleposlanik, sugerirajući da bi u slučaju Hrvatske njegova zemlja mogla biti sklona tome da posluša preporuku Bruxellesa.
Diplomatski o postupanju prema migrantima
Njemačka je, kako je novinarima otkrio Klinke, upoznata i s izvješćima nevladinih organizacija koje prozivaju hrvatsku policiju zbog postupanja prema migrantima. Posljednje takvo izvješće, ono Amnesty Internationala, iznijelo je ozbiljne optužbe. Ministar unutarnjih poslova Davor Božinović te je optužbe odbacio. Iz Europske komisije poručili su, pak, da ozbiljno shvaćaju navode Amnesty Internationala te da očekuju od hrvatskih vlasti da hitno djeluju po tom pitanju.
Njemački veleposlanik ističe da je riječ o ozbiljnim navodima, ali da dosad nije dobio opipljive dokaze za takvo postupanje hrvatskih tijela prema migrantima. Dodao je, međutim, i da je važno da Hrvatska – koja ima “vrlo tešku ulogu”, a to je zaštita vanjske granice EU-a – poštuje ljudska prava i međunarodne obveze. I on sam, kaže, bio je na granici Hrvatske s BiH, posjetio je prihvatilište za tražitelje azila u Porinu, a i veleposlanstvo je u bliskom kontaktu s resornim Ministarstvom.
Što se tiče posjeta njemačkog predsjednika, prema tumačenju veleposlanika, jedna od ključnih poruka njegovog dolaska bit će o važnosti suočavanja s prošlošću jer se bez toga ne može izgraditi budućnost.