Pravilnik upotrebi kolačića
Portal Telegram.hr unaprijedio je politiku privatnosti i korištenja takozvanih cookiesa, u skladu s novom europskom regulativom. Cookiese koristimo kako bismo mogli pružati našu online uslugu, analizirati korištenje sadržaja, nuditi oglašivačka rješenja, kao i za ostale funkcionalnosti koje ne bismo mogli pružati bez cookiesa. Daljnjim korištenjem ovog portala pristajete na korištenje cookiesa. Ovdje možete saznati više o zaštiti privatnosti i postavkama cookiesa

EU napokon shvaća da je na Balkanu kaos u nastajanju. Ovo su ključne točke zbog kojih već blago paničare

Tusk je ovog tjedna rekao kako su se napetosti na Balkanu otele kontroli

ZADNJA IZMJENA: ožu 11, 2017
Foto: ELENA GEROSKA/TELEGRAM

Ovog je četvrtka predsjednik Europskog vijeća Donald Tusk kazao kako su se napetosti na Baklanu otele kontroli. “Večeras ćemo razgovarati o zapadnom Balkanu, koji je ključan za Europu. Napetosti i podjele su se otele kontroli, dijelom i zbog miješanja vanjskih čimbenika koji nastoje destabilizirati te zemlje već neko vrijeme”, rekao je Tusk nakon završetka prvog dijela summita o EU.

Kako piše Wall Street Journal, čak još i prije godinu dana na Balkanu, koji je iskra mnogih europskih sukoba, činilo se kako sve kreće prema dugogodišnjem snu Europske unije; reformatorske vlade produbljivale su regionalnu suradnju i napravile korak ka članstvu u Uniji. Sada, jačanjem ruskog utjecaja i smanjenjem utjecaja SAD-a pod Trumpovom administracijom, Balkan se opet alarmirao. Ovo su ključne točke koje zabrinjavaju Uniju.

1. Makedonska ustavna kriza

Situacija u Makedoniji je prilično alarmantna. Predsjednik Gjorge Ivanov odbio je dati mandat socijaldemokratskom čelniku Zoranu Zaevu unatoč tome što mu je ovaj potpisima dokazao da ima većinu. Ivanov je, međutim, kazao kako Zaevu ne može dati mandat zbog toga što je platforma albanskih stranaka s kojima je SDSM planirao formirati novu Vladu krši nezavisnost i suverenost Makedonije. Albanci žele promjenu Ustava radi uvođenja albanskog kao drugog službenog jezika te jednaku zastupljenost Albanaca u svim državnim institucijama. Ustavna kriza u Makedoniji se tako nastavlja, a SDSM optužuje Ivanova za državni udar.

2. Situacija u BiH

Bosna je već godinama razdvojena između dvije federalne jedinice – hrvatsko-bošnjačkog dijela Federacije i Republike Srpske. Lider Republike Srpske Milorad Dodik redovito prijeti referendumom o neovisnosti i situacija se čini prilično napetom. Napredovanje BiH prema EU je veoma sporo što su Rusija i Turska spremno iskoristili kako bi kroz ovu državu ostvarili svoj utjecaj u cijeloj regiji.

3. Kosovo želi vojsku, a Srbija je oštro protiv

Zastupnici kosovskog parlamenta usvojili su rezoluciju kojom traže bezuvjetno oslobađanje bivšeg kosovskog premijera i jednog od lidera Oslobodilačke vojske Kosova (OVK) Ramuša Haradinaja. Kosovski parlament traži prekid dijaloga s Beogradom do oslobađanja Haradinaja. Uz to, prijepori su nastali i oko konkretiziranja kosovskih najava o formiranju vojske. Kosovska Skupština ove je srijede jednoglasno odlučila da prijedlog zakona o transformaciji Sigurnosnih snaga Kosova dostavi na daljnju proceduru Vladi. Na to je reagirala i Srbija, tamošnji premijer Aleksandar Vučić kaže kako je formiranje vojske kršenje Rezolucije Vijeća sigurnost UN-a 1244, ali i kosovskog Ustava. Cijela se ta inicijativa o formiranju vojske Kosova ne sviđa ni NATO-u, kazali su kako su “ozbiljno zabrinuti”.

4. Rusko uplitanje u Crnu Goru

NATO bi u svibnju trebao kao svoju 29. članicu primiti Crnu Goru, no čini se kako su tanki izgledi da će se pridružiti i druge balkanske zemlje. Rusija je snažno protiv odluke prijama Crne Gore u Savez, a sve je kulminiralo optužbama za rusko orkestriranje državnog udara u Crnoj Gori. Podgorica tvrdi kako je grupa koja je pokušala teroristički napad u Crnoj Gori na dan izbora 15. listopada prošle godine, bliska Moskvi. Prema crnogorskoj policiji oružana grupa je tijekom izborne noći planirala izvesti niz terorističkih akcija, izazvati kaos, napasti institucije, ne isključujući atentate visokih dužnosnika. Kazali su kako je cilj bila otmica tadašnjeg crnogorskog premijera Mile Đukanovića te kako su Rusi sve organizirali. Kremlj sve negira

5. Koje se strane sile upliću na Balkanu?

Govoreći o “miješanju vanjskih čimbenika”, predsjednik Europskog vijeća Tusk je vjerojatno mislio i Rusiju, a moguće i na Tursku koja je politički prisutna u BiH. Dugi niz godina EU oslanjala se na utjecaj Washingtona u regiji, no nakon dolaska Trumpa na čelo SAD-a to je postalo upitno. Naime, ne zna se kakav će biti njegov odnos prema Rusiji. U intervjuu prošlog mjeseca crnogorskih ministar vanjskih poslova Srđan Darmanović kazao je kako njegova vlada nije vidjela zaokret u američkoj politici prema Balkanu. No, pozvao je EU i NATO da poveća napore koji bi garantirali sigurnost i stabilnost u regiji u svjetlu vanjskih prijetnji.

6. Što će napraviti Europska unija?

“Zemlje Zapadnog Balkana imaju nedvojbenu europsku perspektivu”, rekao je Jean-Claude Juncker, šef Europske komisije koji vodi pregovore o članstvu s Albanijom, BiH, Kosovom, Crnom Gorom i Srbijom. No, posljednjih je godina politika EU prema ovim zemljama bila prilično mlaka. Upravo zbog tromosti Bruxellesa rastao je i utjecaj drugih sila, Sam sastanak u četvrtak nije propisao novu politiku za EU, ali prema pisanju Reutersa diplomati tvrde da će europski lideri pokušati češće poticati reforme. “To je bitno za zemlje na Balkanu, to je važno”, rekao je viši EU dužnosnik Reutersu. “Postoji osjećaj da je njihov europski put iskliznuo. No, njihov jedini put je prema EU.”

Više s weba
Ostanite uz telegramov program