Izgleda da Rusija potiho, u sjeni aktualnih događanja, pokušava odvojiti pobunjeničke zone od Ukrajine
Grade trgovinske veze na mjestima gdje je Kijev nametnuo blokadu
U sjeni nedorečenih signala koje dobiva iz SAD-a Vladimir Putin koristi priliku da zaoštri rusku politiku prema dvije pobunjeničke regije u Ukrajini, potkopavajući na taj način sve više nadu u mirovni sporazum i olakšanje sankcija Rusiji u skorije vrijeme, piše Bloomberg.
Dok Kremlj kontinuirano i dalje javno podržava mirovni sporazum koji su 2015. nadgledale Njemačka i Francuska, Putinova prava strategija u Ukrajini je potpuno odvojiti dvije granične zone poznate kao Donbas i to kroz integraciju s Rusijom, tvrde Bloombergovi izvori bliski vodstvu u Moskvi. Ne planira, pak, anektirati teritorije, kažu.
Preuzimanje gospodarskih veza
Rusija na ovome radi postepeno, koristeći blokadu ukrajinskih aktivista kao pokriće da preuzmu ključne gospodarske veze sa separatističkim zonama. Prošloga tjedna ruske željeznice su smanjile cijene za isporuku ugljena i željezne rude do točaka u blizini pobunjeničkih područja, gdje je većina radnih mjesta upravo u metalnoj industriji. To će omogućiti Rusiji da zamijeni ukrajinske namirnice koje im je zaustavio Kijev, tvrde Bloombergovi izvori.
“Napravljen je korak prema odvajanju Donbasa, nema sumnje u vezi toga”, rekao je viši zastupnik iz vladajuće stranke Ujedinjena Rusija Konstantin Zatulin. Kao i ostali dužnosnici, Zatulin je okrivio Ukrajinu zbog prisiljavanja moskovske ruke da prolazi preko blokade. No, takve optužbe iz Kijeva odbacuju. Ovakvu procjenu planova koji se kuju u Kremlju potvrđuje i Aleksej Česnakov, bivši službenik Kremlja koji sada savjetuje Putinovu administraciju o politici Ukrajine. Glasnogovornik Kremlja Dmitrij Peskov u četvrtak je novinarima odbacio ideju da Rusija integrira regije, nazvavši to “apsurdnim” i “naivnim”.
Putin je razljutio Porošenka
Ranije ove godine Putin je potpisivanjem dekreta o priznavanju putovnica i drugih dokumenata koje izdaje separatistička vlada u Luhansku i Donjecku razljutio svog ukrajinskog kolegu Petra Porošenka. Kremlj također razmišlja kako olakšati za 2 mlijuna stanovnika tih regija postupak dobivanja ruskog držaljvanstva što bi dramatično zakompliciralo svaki pokušaj Kijeva da ponovno uspostavi kontrolu nad ovim područjima.
Moskva provodi takozvani “scenarij Transnistrije,” kaže drugi čovjek Porošenkove administracije, Kostiantin Jelisejev. Misli pritom na odvojenu regiju iz bivše sovjetske republike Moldavije, koja je domaćin ruskim vojnicima.
Rusi žele kontrolu
Rusija podupire niz separatističkih područja u bivšim sovjetskim republikama, koristeći ih za širenje svog utjecaja na prozapadne vlade. 2008. Rusija je poslala postrojbe u Gruziju kako bi osigurala dva takva područja koje su sada pod protektoratom Kremlja. “Mi nemamo mir zbog jednog razloga; Rusi nisu zainteresirani za postizanje mira,” rekao je Porošenko u svom govoru u utorak. “Zainteresirani su za kontrolu.”
Putinovi potezi u Ukrajini predstavljaju veliki izazov za Sjedinjene Države i Europsku uniju, koji javno podupiru sporazum iz Minska iz 2015. prema kojem se poziva Ukrajinu da ponovno preuzme kontrolu nad Donbasom. Kolaps tog sporazuma bio bi veliki udara njemačkoj kancelarki Angeli Merkel koja je uložila mnogo u pokušaj okončanja najgoreg nasilja koje je Europa vidjela od balkanskih ratova koji su obilježili devedesete, piše Bloomberg. Tijekom ovog trogodišnjeg sukoba poginulo je 10 tisuća ljudi i raselilo se 2 milijuna više.
Sporazum u slijepoj ulici
S druge strane, Trumpova administracija šalje mješovite signale po pitanju situacije u Ukrajini, čak se čini totalno nezainteresiranom za događanja u Ukrajini, kaže jedan visokopozicionirani ruski diplomat. Trump se više bavi pitanjima koja smatra hitnijima poput Sirije i Sjeverne Koreje.
Državni tajnik Rex Tillerson ustraje na tome da se sankcije Rusiji zadrže sve dok Kremlj ne počne respektirati svoje obveze da se obnovi mir. Ipak, ranije se nova američka administracija obvezala zadržati samo manje teške kazne koje su bile nametnute kao odgovor na Putinovu aneksiju Krima.
Slijepa ulica
Sporazum u Minsku je sada u slijepoj ulici, a Donbas se nalazi u hladnom sukobu koji može trajati desetljećima. Što se tiče Porošenka, njegove su ruke vezane, baš kao što to Putin voli, smatra Volodimir Fesenko iz istraživačkog instituta Penta u Kijevu. Domaći oponenti sprječavaju Porošenka da odobri široku autonomiju pobunjenim regijama, kako je to potrebno u okviru mirovnog sporazuma.
Druga dva sporna pitanja koja su određena sporazumom, potpuni prekid vatre i povratak graničnih područja pod ukrajinsku kontrolu, također nisu blizu ispunjenju. “To omogućuje Rusiji da ojača svoju državu u dvjema republikama”, kaže Fesenko za Bloomberg.