Izgleda da se Vlada ipak malo koleba oko rada nedjeljom. Cijela stvar je odgođena
Izmjene zakona o trgovini, koje su vladajući grčevito branili, ipak neće stupiti na snagu početkom nove godine
Izmjene Zakona o trgovini, kojima bi se uvele neradne nedjelje (osim 16 nedjelja u godini) neće stupiti na snagu s početkom godine što je bio plan Vlade u nacrtu prijedloga ovih izmjena, piše Jutarnji list. Navode kako konačnog teksta novog izmijenjenog zakona, koji je prošao javno savjetovanje, još nema u Vladinoj proceduri, a s obzirom na nadolazeću stanku Sabora koja počinje 15. prosinca zastupnici ga neće stići izglasati.
Na upit Jutarnjeg zašto je donošenje zakona odgođeno i kada će propis u proceduru, nadležno Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja nije konkretno odgovorilo nego su poručili da se nakon javnog savjetovanja “još razmatraju i analiziraju primjedbe i prijedlozi koji su pristigli u velikom broju te da su u tijeku konzultacije sa svim dionicima uključenima u ovaj proces”.
Kažu da je stiglo puno primjedbi. Stiglo ih je 73
Međutim, na prijedlog izmjena tog zakona pristigle su ukupno 73 primjedbe za čiju je analizu ministarstvo imalo četiri mjeseca, s obzirom na to da je javno savjetovanje zatvoreno 1. kolovoza.
“Činjenica jest da postupak malo duže traje, no nužan je sveobuhvatan pristup kako bi se u postupak donošenja uputio prijedlog zakona koji će u najvećoj mogućoj mjeri adresirati zaštitu interesa radnika i poslodavaca, vodeći računa o ustavnim odredbama i dosadašnjim odlukama Ustavnog suda o sličnim zakonodavnim rješenjima”, navode.
HUP ne zna kada će i hoće li zakon u proceduru
Slične izmjene Zakona dva puta su rušene na Ustavnom sudu, 2004. i 2009. godine s obrazloženjm da nisu u skladu s Ustavom, odnosno da se krši članak u kojem stoji “država osigurava svim poduzetnicima jednak pravni položaj na tržištu”.
Navodno su i neki trgovački lanci, koji su podržavali izmjene Zakona, sada malo zastali zbog previše “iznimaka” u prijedlogu izmjena. Predsjednik HUP-ove Udruge trgovine Martin Evačić Jutarnjem je rekao kako su dobili informaciju da je Zakon trenutno skinut s dnevnog reda, ali i da ne znaju kada će i hoće li uopće ići u proceduru nakon Nove godine. Evačić vjeruje kako su neki od razloga za odgodu pandemija i neizvjesnost oko prihoda, ali poručuju da se stav HUP-a nije promijenio.
“Trgovci su podijeljeni na one koji su za to rješenje i one koji su protiv, no i ovi koji su za to sada imaju rezervu s obzirom na to da se proširio krug iznimaka i svi se na neki način plašimo da bi se promet preselio u prodajne prostore koji bi mogli raditi nedjeljom”, istaknuo je Evačić koji je kao primjer tih prodajnih prostora naveo benzinske crpke i kioske. Dodao je kako će biti teško i organizirati rad tijekom samo 16 nedjelja zbog nedostatka radne snage.
Ćorić i vladajući grčevito branili zakon
Sindikat trgovine Hrvatske, pak očekuje donošenje zakona nakon Nove godine. Čelnica Sindikata Zlatica Stulić je istaknula kako su trgovci zbunjeni jer zakon nije u proceduri. “Činjenica jest da je trgovce to sve skupa zbunilo jer su mnogi već počeli raditi pripreme radnog vremena i određivati 16 radnih nedjelja u skladu s onim što se najavljivalo. Čekamo početak novog zasjedanja Sabora i očekujemo informaciju kada će Zakon ići. Vjerujemo da će se te iznimke proučiti”, istaknula je.
Inače, najavljene izmjene Zakona o trgovini izazvale su velike polemike u javnosti, a vladajući su grčevito branili taj prijedlog tvrdeći kako to neće imati negativne efekte na promet u trgovini. Resorni ministar Tomislav Ćorić je u srpnju, kada je još bilo otvoreno javno savjetovanje, ustvrdio kako je rad nedjeljom “disfunkcionalna društvena pojava” te da Vlada zabranom rada nedjeljom “čuva dostojanstvo čovjeka i socijalnu pravdu”. Pritom je parafrazirao svetog Franju Asiškog.
Prije dva mjeseca je, pak, objavljeno veliko istraživanje o radu nedjeljom čiji su podaci bili suprotni od vladinih zaključaka te su pokazivali da bi zabrana rada nedjeljom dovela do pada plaća i zaposlenosti. Isto tako u istraživanju se problematiziralo i 16 radnih nedjelja godišnje, jer bi se time pogodovalo velikim trgovačkim lancima s velikim brojem prodajnih objekata naspram malih lanaca te pogotovo naspram malih kvartovskih dućana.