Izgleda da status digitalnog nomada u Hrvatskoj zanima samo Ruse i Ukrajince. I pokojeg Bjelorusa
Čak dvije trećine svih odobrenih zahtjeva odlazi na njih
Čak 40 posto digitalnih nomada u Hrvatskoj su Rusi, a 25 posto su državljani Ukrajine. Na te dvije zemlje koje ratuju već dvije godine otpada čak 65 posto svih stranaca u Hrvatskoj koji mogućnost boravka do godinu dana imaju zahvaljujući statusu digitalnog nomada.
Pokazuju to podaci Ministarstva unutarnjih poslova (MUP) o broju privremenih boravaka za strane državljane koji su u Hrvatskoj tražili status digitalnog nomada. Ljudi su to koji iz Hrvatske obavljaju poslove za tvrtke koje nisu registrirane u Hrvatskoj.
Prema podacima MUP-a, status digitalnog nomada je na kraju veljače imalo 695 državljana trećih zemalja, odnosno onih koji nisu državljani neke članice Europske unije ili Norveške, Lihtenštajna, Islanda i Švicarske. Od tog broja čak je 278 državljana Rusije koji su time osigurali boravak u Hrvatskoj najviše do godinu dana.
Najviše Rusa i Ukrajinaca
Oni obavljaju posao u Hrvatskoj, ali to ne mogu raditi za tvrtku koja je registrirana u Hrvatskoj niti mogu obavljati poslove ili pružati usluge poslodavcima na području Hrvatske. Status digitalnog nomada oslobađa one koji ga dobiju plaćanja poreza na dohodak i zdravstvenog osiguranja u Hrvatskoj. No, u Hrvatskoj mogu provesti najviše godinu dana, a isti status mogu ponovo tražiti nakon što su godinu dana živjeli u nekoj drugoj državi.
Nakon državljana Rusije, najbrojniji digitalni nomadi su Ukrajinci, njih je 177, što je svaki četvrti digitalni nomad u Hrvatskoj. Ove dvije zemlje, pokazuju to i podaci za 2022. i 2023. godinu, prednjače i u broju podnesenih i odobrenih zahtjeva. Tako je lani od 619 odobrenih zahtjeva 40 posto otpadalo na državljane Rusije, a 22 posto na Ukrajince. Tako je bilo i 2022. godine, a institut digitalnog nomada Hrvatska je u svoje zakonodavstvo uvela 2021. godine.
S obzirom na to da najveći broj zahtjeva, ali i odobrenih privremenih boravaka za digitalnog nomada i otpada na državljane Rusije i Ukrajine, pitali smo MUP je li to možda način da državljani tih zemlja izbjegnu ratna zbivanja. Posebice se to odnosi na Ruse jer je zbog uvođenja sankcija Ruskoj Federaciji suspendiran sporazum EU s Rusijom o pojednostavljenju izdavanja viza. To znači da Rusi puno teže i skuplje dolaze do viza za neku zemlju članicu Unije. Iz MUP-a su nam odgovorili tek na dio pitanja vezanih za Ukrajince, pa ističu da oni svoj boravak u Hrvatskoj mogu regulirati na temelju privremene zaštite, koja je u Hrvatskoj produljena do 4. ožujka 2025. godine.
U Hrvatskoj i 12 Bjelorusa
Pitali smo MUP i koliko je članova obitelji digitalnih nomada podnijelo zahtjev za odobravanje privremenog boravka pozivajući se na spajanje obitelji, ali su nam odgovorili da “ne raspolažu s gotovim statističkim podacima o broju privremenih boravaka u svrhu spajanja obitelji s državljanima treće zemlje kojem je odobren privremeni boravak u svrhu boravka digitalnog nomada”.
Biti digitalni nomad u Hrvatskoj, nakon Rusa i Ukrajinaca, najprivlačnije je Amerikancima. Trenutno taj status u Hrvatskoj ima 89 građana SAD-a što čini gotovo 13 posto svih digitalnih nomada u Hrvatskoj.
Slijedi 26 Britanaca, 17 Australaca, 16 Kanađana, 12 Bjelorusa i osam Izraelaca. Status digitalnog nomada Hrvatska je odobrila za državljane iz ukupno 41 zemlje, pa su uz susjednu Srbiju i BiH zastupljeni i Argentina, Brazil, Kina, Vijetnam, Koreja.