Izgleda da su Rusija i Srbija preko svojih špijuna ozbiljno pokušavali odmaknuti Makedoniju od Zapada

Mediji su došli do dokumenata makedonskih tajnih službi

ZADNJA IZMJENA: lip 5, 2017
Foto: Elena Geroska/Telegram

Ruski špijuni i diplomati gotovo cijelo desetljeće pokušavali su širiti propagandu i provocirati nerede u Makedoniji kao dio šire regionalne akcije koja je imala za cilj spriječiti balkanske zemlje da se pridruže NATO-u, pokazuju dokumenti makedonskih tajnih službi. Do tih su dokumenata došli novinari OCCRP-a, KRIK-a i makedonske Nove TV, a u cijelu je operaciju je bila uključena i srpska tajna služba Bezbednosno informativna agencija (BIA).

U Makedoniji je nedavno došlo do promjene vlasti te je novi makedonski premijer postao lider lijevog SDSM-a Zoran Zaev. On je dobio mandata za sastav Vlade nakon višemjesečnog otezanja predsjednika Gjorga Ivanova čime je definitivno potvrđeno da će lider VMRO-DPMNE i dugogodišnji makedonski premijer Nikola Gruevski ostati u oporbi. Rusija je godina podržavala Gruevskog i tvrdila kako se SAD i EU miješaju u unutarnja pitanja zemlje, dok je Zaev percipiran kao snažnije proeuropski nastrojen političar od Gruevskog. Gruevski i deseci njegovi suradnika nalaze se pod istragama zbog zloupotrebe položaja, pranja novce i korupcije. Izdvojili smo najvažnije stvari iz dokumenata makedonskih službi objavljenog u spomenutim medijima.

1. Što su Rusi željeli u Makedoniji?

Cilj akcije bio je spriječiti utjecaj Zapada u zemljama bivše Jugoslavije. U proteklih devet godina, Makedonija “prolazi kroz subverzivnu propgandu i obavještajne aktivnosti realizirane kroz ambasadu Ruske Federacije”, stoji u brifingu koji je ove godine pripremljen za direktora makedonske Uprave za bezbednost i kontraobavještajnu službu (UBK) Vladimira Atanasovskog Konačni cilj ruske strategije je postaviti Makedoniju “u stanje ekskluzivne ovisnosti od ruske politike”.

2. Koje su metode koristili?

“Pomoću sredstava i metoda takozvane ‘meke moći’ kao dio strategije Ruske Federacije na Balkanu, cilj je da se zemlja (Makeodnija) izolira od utjecaja Zapada”, stoji u dokumentima koji su novinari spomenutih redakcija imali prilike vidjeti. Početak ruskih operacija poklapa se sa vremenom kada se makedonski put prema NATO-u našao u problemima 2008. godine jer je Grčka stavila veto na njenu kandidaturu zbog spora oko upotreba imena Makedonija.

Svoju je politiku Moskva provodila iz veleposlanstva u Skoplju preko tri agenta obavještajne službe SVR i četiri agenta vojne obavještajne agencije GRU. Špijuni su naredbe dobivali iz glavnih gradova dvije susjedne zemlje, Srbije i Bugarske. “Njihove aktivnosti koordiniraju se iz SVR centra u Beogradu i GRU centra u Sofiji”, stoji u dokumentima.

3. Koga su Rusi podržavali u Makedoniji?

U dugogodišnjoj makedonskoj političkoj krizi, koja je nerijetko esklairala masovnim prosvjedima i sukobima na ulici, Rusija se indirektno javno svrstavala na stranu lidera makedonskih nacionalista Gruevskog. Moskva je redovito istupala protiv miješanja SAD-a i EU, koje su bile involvirane u rješavanje krize, u unutarnja makedonska pitanja. Premijer Zaev ovu situaciju sada nije želio komentirati, ali je upozorio na svoje izjave iz travnja: “Vjerujem da će, ako se ne poduzmu nikakve dodatne mjere u pogledu slabog interesa koji EU i SAD imaju u regiji, Ruska Federacija imati više prostora da nameće vlastite interese”.

4. Pokušavali su utjecati okupiti ljude iz vojske i policije, utjecati medije i kulturnu politiku…

Sudionici u operaciji bili su i lokalni predstavnici ruske novinske agencije TASS i predstavnici “Россотрудничества” – vladine agencije za humanitarnu pomoć koja je u SAD-u, prema pisanju Washintgon Posta, bila pod istragom FBI-a zbog obavještajnih aktivnosti. Ruski su agenti pokušavali regrutirati bivše i sadašnje pripadnike makedonske vojske i Ministarstva unutarnjih poslova kako bi formirali “kritičnu masu vojno obučenih ljudi”. Oni bi, kako stoji u dokumentima “u određenom političkom trenutku ili situaciji bili iskorišteni za ostvarivanje ruskih interesa”.

Ruski su špijuni pokušavali utjecati i na makedonske medijske kuće, kao i one okrenute albanskoj manjini. Cilj je bio da ti mediji šire “informacije i dezinformacije” kao podršku ruskim političkim ciljevima. Rusi su drastično povećali svoj utjecaj u makedonskoj kulturi forsirajući ideju “pan-slavenskog” identiteta, pa je tako formirano gotovo 30 makedonsko-ruskih “prijateljskih udruženja” u zemlji, otvoren je ruski kulturni centar u Skoplju, a sponzorirana je izgradnja pravoslavnih crkava u ruskom stilju širem zemlje, stoji u dokumentu UMK-a.

5. Moskvu je zanimala energetika

“…Ruska vanjska politika je u tijesnoj korelacija s energetskom strategijom čiji je cilj kontrola strateških energetskih resursa kroz partnerstvo s balkanskih zemljama”, stoji u dokumentima. Rusija je 2015. započela izgradnju mreže plinovoda “Strointransgaz”. Dio je završen prošle godine, koštao je 75 milijuna američkih dolara, a u velikoj je mjeri pokriven otplatom duga koji je Makedonija imala prema Sovjetskom Savezu u iznosu od 60 milijuna američkih dolara. Rusija je bila zainteresirana za Makedoniju i zbog tih europskih plinovoda.

6. Jesu li bili uspješni?

U dokumentima stoji kako je Rusija posljednjih nekoliko godina značajno povećala svoj utjecaj u Makedoniji. Posljednjih su godina osnovani počasni konzulati u Bitolju i Ohridu koji su funkcionirali kao “obavještajna baza”. Makedonska se Vlada 2014. odbila pridružiti zapadnim zemljama i uvesti sankcije Rusije zbog vojne intervencije u Ukrajini. Kazali su tada kako bi to moglo loše utjecati na njenu ekonomijju. Sastanak između visokog dužnosnika Ministarstva vanjskih poslova Nenada Koleva i ruskog veleposlanika Olega Šerbaka 7. travnja ove godine opisan je u posebnom dokumentu.

U njemu navode kako je ruski veleposlanik ispričao kako je ruski cilj “kreiranje vojno neutralnih zemalja” na Balkanu među kojima su Crna Gora, BiH, Makedonija i Srbija. Šerbak je bio nezadovoljan jer makedonski dužnosnici nisu Rusiji dali ništa zauzvrat unatoč njenoj glasnoj podršci protiv “stranog uplitanja”. Kazao je kako će se na ekonomske i diplomatske veze loše odraziti ako makedonski dužnosnici ne podrže politiku Kremlja. Tri neimenovana makedonska dužnosnika MVP-a potvrdili su medijima koji su objavili navode iz dokumenata da se sastanak dogodio, dok Rusi nisu odgovarali na upite.

7. Koja je uloga Srbije u svemu?

Dokumenti sadrže i transkripte prisluškivanih razgovora i drugih podataka koji pokazuju kako je srpska BIA-a pokušavala podržati populiste u Makedoniji. Mnogi provladini srpski mediji bili su snažni zagovaratelji Gruevskog i Rusije. Makedonska kontraobavještajna služba je od 2015. pratila operativca BIA-e i savjetnika srpskog veleposlanstva u Skoplju Gorana Živaljevića jer je navodno radio na tome da omete Makedoniju na putu prema europskim integracijama, stoji u dokumentima.

Živaljević je, stoji u dokumentima, davao upustva proruskom makedonskom zastupniku i predsjedniku Demokratske partije Srba u Makedoniji Ivanu Stoilkoviću. On se i u Crnoj Gori sastajao s političarima i aktivistima koju su protiv ulaska te zemlje u NATO, među kojima je bio i aktivist Marko Milačić za kojeg makedonska obavještajna služba navodi da je u kontaktu s ruskim diplomatom koji je radio za vojnu obavještajnu službu u Podgorici. Milačić je potvrdio ove sastanke, no kaže da nisu bili tajni. “To što rade makedonske tajne službe je dio šire propagande”, kaže Milačić koji tvrdi kako je ovo “politički motivirano u cilju konsolidiranja jedne političke vlasti u Makedoniji”.

8. Srpski špijun bio je među prosvjednicima koji su upali u Sobranje

Agenti makedonske UBK pratili su Živaljevića u Skoplju 27. travnja i otkrile da je bio u parlamentu kada su pro-VRMO demonstranti upali u Sobranje i fizički napali zastupnike. Tada je ozljeđen i današnji premijer Zaev. Novi makedonski ministar vanjskih poslova Nikola Dimitrov kaže kako će pokušati zatvoriti ovo pitanje za Srbijom bez velikog skandala, ali nije dobro počelo s druge strane. “U skupštini je praktički došlo do državnog udara koji je propao. Ne može (vaš predstavnik) biti dio mase koja je ušla u skupštinu, a da tvrdite da se ne mješate u unutrašnje poslove”, kazao je Dimitrov prošlog tjedna.

Stoilković najavljuje da će tužiti makedonske službe jer su ga prisluškivale, a srpski predsjednik Vučić (tada kao premijer) kazao je kako je “sramotno” što su objavljeni transkripti prisluškivanih razgovora lidera srpske stranke u Makedoniji, diplomata veleposlanstva Srbije i novinara iz Beograda (Miroslava Lazanaskog). Vučić je kazao kako misli da “iza svega stoji jedna zapadna tajna služba”.

Filip Raunić
Novinar
1266 članaka Više o autoru
Više s weba
Ostanite uz telegramov program