Nekad je nužno odabrati stranu

Novi ministar obrazovanja nekad je bio pomoćnik ministra; ali je morao otići zbog nekoliko omanjih afera

Gospodin Pavo Barišić bio je u Ministarstvu od 2004. do 2006. godine

FOTO: wikipedia

Gospodin Andrej Plenković jučer je kazao kako je lista ministara koja se pojavila u medijima uglavnom točna, a u međuvremenu je na stranicama Sabora objavljen i finalan popis. Na njemu je i prof. dr. Pavo Barišić, novi ministar obrazovanja koji bi mogao biti jedno od najvećih iznenađenja. Radi se o gospodinu koji je, od 2004. do 2006., bio pomoćnik ministra znanosti, obrazovanja i sporta Dragana Primorca, no morao je otići nakon što mu se zaredalo nekoliko skandala.

Te 2006. godine Jutarnji list objavio je tekst u kojem novinarka Ivana Kalogjera Brkić opisuje njegove propuste. Primjerice, na jednom znanstvenom skupu u Dubrovniku sudjelovali su i stručna suradnica u kabinetu ministra, Monika Vričko te njezin suprug Domagoj Vričko, tada glasnogovornik ministra gospodarstva Branka Vukelića. Mada nisu imali znanstvenih radova koji bi opravdali njihovo sudjelovanje na skupu.

Pritom, sve troškove snosio je organizator skupa, i to putem stipendija koje im je uplatilo Ministarstvo. No gospodin Barišić i Monika Vričko novac za troškove puta i dnevnica uzeli su i od Ministarstva. Dakle, dvaput. Novac su kasnije, po nalogu ministra, morali vratiti.

Kako je aplicirao za projekt od pola milijuna kuna

Barišić je, objasnila je dalje novinarka Ivana Kalogjera-Brkić, prvi put došao u fokus kada je aplicirao za znanstveni projekt vrijedan pola milijuna kuna. Kada je taj slučaj postao afera, pomijenio je ime nositelja svog projekta, iako je natječaj već bio zatvoren, a svi projekti zaključeni.

Najveći skandal koji se vezao uz gospodina Barišića izbio je nešto kasnije, 2008. godine. Nakon odlaska iz Ministarstva, profesor je od Sveučilišta u Splitu, gdje je bio zaposlen na 30 posto radnog vremena, dobio povlašteni kredit za kupnju stana.

Neetična odluka o povlaštenim kreditima

Problem je bio u tome što je gospodin Barišić već imao kuću od 200 kvadrata u Zagrebu, a krediti su dodijeljeni mimo službene rang liste na kojoj se nalazilo 150 mladih znanstvenika koje je trebalo stambeno zbrinuti. Osim gospodinu Barišiću, pravo na kredit Senat je tada odobrio i splitskom rektoru Ivanu Paviću. Ministarstvo je, nakon interne analize, reagiralo. Proglasili su odluku Senata neetičnom, a krediti na kraju nisu realizirani.

O gospodinu Barišiću svojedobno je pisala još jedna novinarka Jutarnjeg, Tanja Rudež, nazivajući ga ‘državnim prvakom po broju predavanja’. Iz nekog razloga, link na njezin tekst odnedavno više nije aktivan, a na webu nije dostupan ni ranije spomenuti tekst njezine kolegice Ivane Kalogjere.

Otkriveno da je naplaćivao dvostruke dnevnice

Novinarka Tanja Rudež 2009. godine objasnila je kako je gospodin Barišić morao odstupiti iz Ministarstva nakon što je otkriveno da je naplaćivao dvostruke dnevnice za službena putovanja. Nadalje, napisala je kako je gospodin Barišić držao 19 kolegija na četiri fakulteta, i to za 30 posto radnog vremena, postavljajući pitanje kako je, uz takav hiperangažman moguće osigurati kvalitetu.

Te 2009. bio je zaposlen na Institutu za filozofiju u Zagrebu, gdje je primao 70 posto plaće, a ostatak je dobivao od Sveučilišta u Splitu. Za angažmane na sveučilištima u Zagrebu, Zadru i Osijeku primao je honorare, a država mu je pokrivala i putne troškove.

U jednoj akademskoj godini, objasnila je Rudež, Pavo Barišić ukupno je predavao 450 sati po semestru, a puno nastavno opterećenje iznosi 300 sati godišnje. Što znači da je držao tri puta više nastave nego je propisana godišnja norma. Profesor je zbog tog teksta tužio Tanju Rudež, no novinarka je oslobođena.