Pravilnik upotrebi kolačića
Portal Telegram.hr unaprijedio je politiku privatnosti i korištenja takozvanih cookiesa, u skladu s novom europskom regulativom. Cookiese koristimo kako bismo mogli pružati našu online uslugu, analizirati korištenje sadržaja, nuditi oglašivačka rješenja, kao i za ostale funkcionalnosti koje ne bismo mogli pružati bez cookiesa. Daljnjim korištenjem ovog portala pristajete na korištenje cookiesa. Ovdje možete saznati više o zaštiti privatnosti i postavkama cookiesa

Iznad Arktika se stvara najveća ozonska rupa ikad zabilježena i znanstvenici su poprilično zabrinuti

Fitoplankton Arktika mogao bi biti oštećen zato što cvjeta u to doba

ZADNJA IZMJENA: velj 12, 2016
Foto: Wikipedia

Neobično duboka rupa u zaštitnom ozonskom sloju mogla bi se otvoriti izna Arktika ovog proljeća, piše britanski Independent.

Znanstvenici vjeruju da zaostali zagađivači u atmosferi i hladni zrak stvaraju rekordno veliku rupu. Trenutačno vlada velika zabrinutost zbog mogućeg utjecaja dodatnog ultraljubičastog zračenja na ljude i ekosustav ispod te rupe.

Utjecaj klimatskih promjena na ozonske rupe također još uvijek nije poznat.

Uništena četvrtina ozona

Markus Rex s Instituta Alfred Wegener u Potsdamu rekao je da bi do idućeg tjedna oko 25% arktičkog ozona moglo biti uništeno. Dodao je da sve ukazuje na to da će rupa ove godine biti veća od one zabilježene u proljeće 2011. godine.

Oblaci u bojama duge viđene su iznad Arktika, a niske temperature što kondeziraju dušičnu kiselinu glavni su faktor iza njihovog nastanka. Rex je izjavio da su prekrasni, ali istovremeno opasni. “Kad ih vidim mislim da su prekrasni, ali sam i zabrinut jer su opasni”, rekao je Rex.

Više od polovice svjetskog kisika

Takvi oblaci omogućuju kemijske reakcije klora što može reagirati pod sunčevom svjetlosti kako bi uništio ozon.

Osim problema stanovnicima, ozonske rupe mogle bi imati negativan utjecaj na oceanski fitoplankton što cvjeta u Arktiku tijekom proljeća. Fitoplankton jedan je od najvažnijih dijelova oceanskog ekosustava, ali i čitavog planeta Zemlje. Naime, fitoplankton proizvodi više od polovice svjetskog kisika, a neke procjene govore i do 85% svjetskih zaliha kisika.

Raif Okić
Telegram autor
1335 članaka Više o autoru
Više s weba
Ostanite uz telegramov program