Izolirana Rusija krvari, Putina napuštaju saveznici, ali agresija ne posustaje. Očito, ovaj užas će potrajati

Agresija Rusije na Ukrajinu obilježila tjedan

Vijesti iz Ukrajine i one vezane uz njih smjenjuju se brzo pa ih je teško sve pobrojati i u jednom danu, a kamoli u čitavom tjednu. Ono što je već sada očito je to da se rat pretvorio u pozicijski i da Rusija neselektivno i brutalno granatira civile i gradove, posebno Harkov i Mariupolj, koji bi se mogli pretvoriti u Vukovar ili Sarajevo, da na jugu imaju uspjeha, ali i da ruska vojska trpi ozbiljne gubitke.

Novi ciklusi pregovora su propali, a ukrajinski predsjednik Zelenskij postao je popularan u svijetu zahvaljujući nevjerojatnom otporu i pametnim izjavama. Rusija je potpuno izolirana od kompletne Europe i SAD-a te Kanade, uključujući donedavne Putinove simpatizere Janšu i Orbana, a čak je i neutralna Švicarska odlučila podržati Europsku uniji i napustiti neutralnost.

Rusija se suočila s teškim sankcijama a jedini odgovor kojeg je na čitavu situaciju ponudila je prijetnja i pokušaj uvođenja nekakvih recipročnih sankcija. Ono što najviše zabrinjava, pored nedostataka ikakvog nagovještaja da bi agresija mogla biti obustavljena, je zakonska zabrana nazivanja agresije ratom i onemogućavanja rada stranih i nezavisnih novinara. Svakako, ovaj užas će potrajati i ostaviti trajne posljedice.

Dan nezavisnosti BiH, UN i Milorad Dodik

Posljedice bi ponajprije mogla osjetiti Bosna i Hercegovina, budući da je jedan od članova predsjedništva Milorad Dodik jedan od najupornijih saveznika Vladimira Putina. On je prvo pokušao opstruirati glasanje Bosne i Hercegovine u UN-u pa je ljut napustio sjednicu predsjedništva jer nije dobio podršku da BiH izglasa neutralnost, da bi tjedan začinio ignoriranjem proslave Dana neovisnosti.

Što i ne čudi, s obzirom na to da u zemlji oko pitanja referenduma za nezavisnost postoji jednaka politička podjela kao i u vrijeme kad se on održavao. Pridodamo li svemu tome činjenicu da je i veleposlanstvo Rusije u Bosni i Hercegovini objavilo nadrealan i prijeteći tekst o tome kako će SAD otvoriti sljedeće krizno žarište unutar BiH, jasno je kako je situacija ozbiljna. S tom razlikom što je posve izvjesno da se ovakvom vidu opstrukcije stvaranja funkcionalne države kakav je provodio Milorad Dodik nazire kraj.

Srbija: Vučić se ponovno kandidirao za predsjednika

Aleksandar Vučić se pak našao na mukama, koje je trenutačno razriješio tako što je Srbija glasala za rezoluciju UN-a kojom se osuđuje agresija Rusije na Ukrajinu, ali i dalje nije uvela sankcije Rusiji. Čini se da je predsjednik Srbije ovog tjedna konačno prestao negirati stvarnost pa sada u svim javnim istupima govori kako situacija nikad nije bila teža i da bi se Srbija mogla suočiti s nizom vanjskopolitičkih poraza.

Jedino u čemu ga je taj fatalizam napustio, bilo je na temi predsjedničkih izbora koje je ovog tjedna raspisao, najavivši kandidaturu i pobjedu u prvom krugu. U međuvremenu, održani su solidno posjećeni proruski prosvjedi u Beogradu, a Draži Mihailoviću i Ratku Mladiću na zidovima Vračara pridružio se i Vladimir Putin, s natpisom ‘brat’.

Crna Gora se pridružila sankcijama protiv Rusije

U Crnoj Gori pak izgleda da su zapad, odnosno ponajprije SAD, odustale od koketiranja sa srpskim nacionalistima. Pa je tako Milo Đukanović imenovao Dritana Abazovića za novog mandatara Vlade, ponudivši mu ujedno i glasačku podršku, a zemlja se pridružila sankcijama protiv Rusije, protjerala ruskog diplomata zbog špijunaže, zatvorila zračni prostor za ruske avione i počela plijeniti jahte tajkuna. Sve uz primjetnu šutnju vlasti u Srbiji i vrha SPC-a.

Gruzija u EU, Kosovo u NATO?

Da se svijet naočigled mijenja, svjedoči i to što je Gruzija, potaknuta primjerom Ukrajine, podnijela zahtjev za članstvo u Europskoj uniji, dok je kosovski parlament zatražio članstvo u NATO-u, a raspoloženje građana Švedske i Finske za članstvo u tom vojnom savezu je naglo naraslo. Ovo naravno ne znači da će do spomenutih članstava doći, ili makar ne u skorije vrijeme, ali svjedoči o tome da prisustvujemo geopolitičkoj rekonfiguraciji Europe.

Milanovićev posjet Čileu

Pored toga što se telefonski čuo s Miloradom Dodikom, prijateljski mu ukazujući na to da je sada u bitno nepovoljnijoj poziciji, nego prije petnaestak dana, hrvatski predsjednik je na isti način razgovarao s ljevičarskim novim predsjednikom Čilea, Gabrijelom Borićem, koji ga je pozvao u posjet. Što je Milanović i prihvatio. Za nadati se kako se taj put neće svesti tek na folklorni obilazak hrvatskih iseljenika, nego i na usvajanje političkog ponašanja čileanskog predsjednika.

Novi rektor zagrebačkog sveučilišta

Zagrebačko je pak sveučilište dobilo novog rektora, Stjepana Lakuša, dosadašnjeg dekana Građevinskog fakulteta, koji je po svemu sudeći čovjek kontinuiteta odlazeće uprave. O svemu tome sjajno na Telegramu piše Dora Kršul, a ovdje ostaje za zaključiti da je svejedno ugodna vijest da je jedna duboko problematična faza najvećeg sveučilišta u zemlji završila.

Novi ministar graditeljstva

Na kraju tjedna saznali smo da bi novi ministar graditeljstva trebao postati Ivan Paladina, bivši predsjednik Uprave Instituta IGH i glavni savjetnik Hrvatske poštanske banke. Kakav će pak biti ministar, vrlo brzo ćemo uvidjeti jer će na pitanju obnove rezultati rada biti vidljivi čitavoj javnosti. Svakako, od ovoga teško može biti gore.