Izvješće Freedom Housea o demokraciji: Hrvatska stoji mrvicu lošije nego prošle godine, izjednačeni smo s Mongolijom
Američka nevladina organizacija rangira zemlje po pravima i slobodi građana pojedinih zemalja
Danas je objavljen godišnji izvještaj američke nevladine organizacije Freedom House o stanju političkih prava i građanskih sloboda u svijetu, prema kojem je Hrvatska ocijenjena lošije nego prošle godine, ali i dalje se nalazi među slobodnim državama svijeta. Hrvatska je dobila ocjenu 85 od mogućih 100, po čemu je izjednačena s Mongolijom, i neznatno je slabija od Sjedinjenih Američkih Država koje su zaradile ocjenu 86. To znači da je stanje demokracije u Hrvatskoj malo lošije nego prošle godine, kada smo dobili 86 bodova. Pojedinačni izvještaji za svaku zemlju još nisu objavljeni pa ne znamo što Freedom House točno zamjera Hrvatskoj.
Izvještaj je izrađivalo više od stotinu analitičara uz pomoć 30 savjetnika i osoblja Freedom Housea. Ocjenjeno je 195 država i 14 teritorija, a svrstani su u tri ključne kategorije: slobodne, djelomično slobodne i neslobodne. Za iznenađujuće slabu poziciju Amerike nije kriv izbor Donalda Trumpa za predsjednika, ističe se u izvještaju. Američki problemi su počeli ranije, a uključuju sve snažniju političku polarizaciju, opadajuću ekonomsku mobilnost i sve manji utjecaj medijskog izvješćivanja utemeljenog na činjenicama, koje gubi utrku s pristranim medijima koji imaju političke agende.
Sloboda u svijetu i dalje pada
Hrvatski susjedi nisu baš sjajno ocijenjeni u ovogodišnjem izvještaju. BiH je dobila 53 boda, Crna Gora 60, Srbija 67, a Mađarska 70 bodova, i sve su na popisu djelomično slobodnih zemalja. Ispred nas su Italija s 89 i Slovenija s 94 boda. Prema ovoj ljestvici, najslobodnije zemlje svijeta su skandinavske zemlje; Norveška, Finska i Švedska dobile ocjenu 100 svaka. Situacija je najteža u Siriji koja ima nulu, a puno bolje nije ni u Tibetu koji je pod okupacijom Kine i ima 1 bod, te Eritreji, Južnom Sudanu i Turkmenistanu koji imaju po dva boda.
Na početku izvještaja napominje se kako je globalna sloboda u padu već 13. godinu zaredom. Demokracije je u povlačenju, navodi se, i zabrinjava činjenica da su neke zemlje nakon Hladnog rata nazadovale zbog raširene korupcije, antiliberalnih populističkih pokreta i nefunkcioniranja pravne države. Kao problem koji izaziva najviše brige spominje se to što su i mnoge zemlje s dugom demokratskom tradicijom uzdrmali populistički pokreti koji odbacuju razdvajanje različitih vrsta vlasti, izvršne, zakonodavne i sudske, te diskriminiraju manjine.
Nedemokratski lideri u susjedstvu
Kao najveći problem Europe ističu se nedemokratski lideri u Srednjoj Europi i na Balkanu. Neki od njih su svoju moć povećali iznad granica propisanih ustavom, piše u izvještaju, i pritom podrivaju institucije koje jamče slobodu izražavanja i vladavinu prava. Kao najgori primjeri istaknuti su mađarski premijer Viktor Orban i poljska vladajuća stranka Pravo i pravda. Bolje nisu prošli ni srpski predsjednik Aleksandar Vučić i crnogorski predsjednik Milo Đukanović, koje se proziva zbog konsolidacije državne moći oko sebe i sebi odanih ljudi.
Kao pozitivni primjeri u svijetu istaknute su Malezija, Armenija, Etiopija Angola i Ekvador. Iznenađujući napredak sloboda u tim zemljama pokazuje da demokratski sustav i dalje funkcionira kao sredstvo nadzora nad vlašću i stvaranja boljeg života za građane, pišu. Čak i u onim europskim i sjevernoameričkim državama u kojima su demokratske institucije izvrgnute pritiscima, dinamični pokreti civilnog društva uspijevaju proširiti horizonte demokracije, zaključuje se u izvještaju.