Izvukli smo brojke i nedvosmisleno pokazuju: desnica je rasturila na ovim izborima
Lijevi i liberalni kandidati zajedno su skupili 34,99 posto, desni 52,03, a protestni 12,97
Predsjednički kandidat SDP-a, Zoran Milanović, osvojio je najveći broj glasova na netom završenim predsjedničkim izborima. Međutim, pažljivija analiza rezultata pokazuje da su lijeva i liberalna Hrvatska jučer pretrpjele težak udarac.
Zoranu Milanoviću prvo mjesto donijelo je 557,900 osvojenih glasova. Na njegovu stranu političkog spektra može se smjestiti i Daliju Orešković koja se može pohvaliti s 54,673 dobivena glasa. Tu su i Katarina Peović te Dejan Kovač, koje usprkos golemim razlikama između njezinih socijalističkih i njegovih liberalnih nazora može svrstati u zajedničku skupinu, zbog toga što su podjednako udaljeni od desnice. Kandidat HSLS-a dobio je 17,980 glasova, dok ih je Peović prikupila 21,155. Zbrojeno, to četvero bliskih kandidata dobilo je 651,708 glasova.
Desnici više od 50 posto glasova
Desnica je, pak, imala dvoje jakih kandidata koji su podijelili skoro milijun glasova. Kandidatkinja HDZ-a Kolinda Grabar-Kitarović dobila je 503,653 glasova, dok je Škoro prikupio 461,488 glasova. Uz te brojeve beznačajno djeluju 3,973 glasa Ante Đapića, ali i njih treba pribrojiti desnici, čime dolazimo do broja od 969,074 glasa koje su na predsjedničkim izborima dobili desni kandidati. Ostale kandidate odlučili smo svrstati u protestne, čime je ta skupina dobila 241,648 glasova.
Valja napomenuti da smo se računanja prihvatili u trenutku kada je prebrojeno oko 98 posto glasova, što znači da se krajnji brojevi mogu malo razlikovati, ali zaokruženi rezultati su ispravni. Dakle, zaokruženo, ljevica je dobila 650 tisuća glasova, desnica 970, protestni 240 tisuća. Još tužnije po ljevicu rezultat izbora djeluje kada se brojevi pretvore u postotke. U tom slučaju možemo reći da su lijevi i liberalni kandidati dobili povjerenje 34,99 posto hrvatskih glasača. Desnica je prikupila 52,03 posto, dok je 12,97 posto birača glasalo iz protesta.