Izvukli smo brojke: točno tri mjeseca nakon početka cijepljenja Hrvatska je pri samom dnu EU

Nemoguća misija

“Nećemo ispuniti (EU) cilj jer je cijepljenje starijih od 80 počelo sredinom veljače i zato što su regije davale doze skupinama koje nisu uključene u vladin plan”, citira Reuters što je Nino Cartabellotta, šef vodećeg zdravstvenog instituta, izjavio za Radio24. Ne radi se, međutim, samo o Italiji – trenutno su, prema raspoloživim podacima, samo tri zemlje članice prešle prag od 80 posto cijepljenih 80-ogodišnjaka (ili starijih).

Poslužili smo se pritom statistikom Europskog centra za sprečavanje i kontrolu bolesti (ECDC), koji je pokrenuo posebnu stranicu na kojoj prati stanje s distribucijom i primjenom doza u cijeloj EU. Prema njihovim podacima, Komisijin target za najstariju dob ostvarile su dosad Malta, Irska i Finska, a još su Luksemburg i Švedska relativno blizu cilju.

Cijepljenje starijih

Za nekoliko država, na primjer Njemačku, nema podataka jer ih, izgleda, ne dostavljaju. U petak smo od Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo (HZJZ) tražili službeni podatak koliko je dosad u Hrvatskoj cijepljeno ljudi starijih od 80 godina. “Za osobe od 80 ili više godina utrošeno je ukupno 99.031 doza”, odgovorili su nam iz HZJZ-a, pri čemu je gotovo 82.700 prvih doza te preko 16 tisuća drugih doza.

Ako je nešto manje od 83 tisuće ljudi starijih od 80 godina dobilo barem prvu dozu cjepiva, ni Hrvatska neće ispuniti proklamirani EU cilj do kraja ožujka. Prema službenim procjenama, u Hrvatskoj živi oko 220 tisuća ljudi te dobi, što bi onda značilo da ih je dosad prvom dozom cijepljeno nešto manje od 40 posto (što se poklapa sa statistikom ECDC-a).

Kome treba pomoć?

Među EU zemljama za koje ECDC vodi i taj podatak (informacija nije dostupna za sve države), nalazimo se pri dnu ljestvice, na kojoj uvjerljivo najlošije stoji Bugarska. A upravo je Bugarsku, skupa s Hrvatskom i Latvijom na ovotjednom virtualnom sastanku EU čelnika spominjao nizozemski premijer Mark Rutte kao države kojima doista treba pomoći da dobiju dodatne doze cjepiva.

Na sastanku se, ponovimo, razgovaralo o raspodjeli cjepiva i mogućnosti da države koje lošije stoje, dobiju veći udio u dodatnoj isporuci Pfizera nego što bi im, prema postojećem alokacijskom principu, trebalo pripasti. Ne znamo kako je Rutte obrazložio svoju tvrdnju, ali podaci iz više izvora potvrđuju njegov zaključak.

Nejednak broj doza

Prema zadnjem izvješću ECDC-a, za razdoblje do kraja prošlog tjedna, Hrvatska je dobila 14 doza cjepiva na sto stanovnika starijih od 18 godina. Po istom pokazatelju, Bugarska i Latvija opet stoje lošije, sa 9,9 distribuiranih doza. Mađarska, na primjer, ima 31,8 doza, no to je jedina članica EU-a koja već koristi rusko i kinesko cjepivo, pa je za pretpostaviti da su i ta cjepiva ušla u ovaj prosjek.

Stranica Our World in Data, koja bilježi niz statistika o Covidu-19, također ukazuje na značajne razlike između država članica. Po broju upotrijebljenih doza (koji ne mora biti identičan broju cijepljenih osoba) na sto stanovnika, na vrhu je Malta, pa Mađarska i potom Estonija, Danska i Litva. Na drugom, lošijem kraju opet isti poredak: Bugarska na zadnjem mjestu, onda Latvija, pa Hrvatska. Logično, naravno – ako cjepiva nema, ne mogu ga niti upotrijebiti u većim količinama.

Skromniji ciljevi

Prije dva tjedna mediji su prenijeli da ministar zdravstva Vili Beroš procjenjuje da će do kraja ožujka prvom dozom biti cijepljeno 20 posto stanovništva. Ravnatelj HZJZ-a Krunoslav Capak ovog je tjedna revidirao taj cilj: istaknuvši da bi to bilo oko 800 tisuća cijepljenih, zaključio je da “nažalost, tu količinu s prvom dozom nismo dosegli”.

Do petka je, prema službenim podacima, cijepljeno 335.916 osoba. Od toga 255.087 prvom dozom, a 80.829 i drugom dozom. Statistika ECDC-a, koja malo kasni za ovim podacima koji se objavljuju na pressicama Nacionalnog stožera, pokazuje da je u Hrvatskoj prvu dozu primilo 9,6 posto ljudi, što je trenutno ispod prosjeka EU koji iznosi 11,6 posto.

I daleko od ministrovih predviđanja, a do kraja ožujka ostalo je svega nekoliko dana. Postotke koje je prije dva tjedna u Hrvatskoj priželjkivao Beroš, u ovom trenutku na razini EU-a bilježe Malta i Mađarska, u kojima je više od petine stanovnika primilo prvu dozu, a vrlo blizu je i Finska.

‘Realni’ u narudžbama

Kao glavni razlog što Hrvatska zaostaje u cijepljenju, Vlada navodi kašnjenje u isporukama cjepiva koje je naručila. Premijer Andrej Plenković tvrdi, na primjer, da je stiglo samo 17 posto od obećanih doza AstraZenece, proizvođača na kojeg se Vlada u početku najviše oslanjala (kasnije su naručivali dodatne doze drugih proizvođača pa sada AstraZeneca čini četvrtinu od ukupno 8,8 milijuna dosad rezerviranih doza).

Plenković, međutim, brani strategiju Vlade pri nabavci cjepiva. Neke su zemlje, potvrdio je u petak, naručivale pet puta više nego što imaju stanovnika, a Hrvatska dva i pol puta više, ističe premijer. Da je Vlada naručila 15 ili 16 milijuna doza, a da sa AstraZenecom nije bilo problema, onda bi ga, uvjeren je, novinari ispitivali zašto je plaćeno toliko (pre)više doza. “Nije problem novac, zdravlje građana nema cijenu”, pojasnio je, ali je Vlada bila “realna u toj narudžbi”.

Razlike u uspješnosti

Usporedba s članicama koje su po broju stanovnika relativno slične nama potvrđuje da države, koje su se više orijentirale na druge proizvođače (čija su cjepiva logistički zahtjevnija i skuplja) u ovom trenutku imaju na raspolaganju i do dvostruko više doza nego Hrvatska. Hrvatska je, prema ECDC-ovoj stranici, dosad dobila oko pola milijuna doza. Danskoj i Finskoj stiglo je po milijun doza, a Irskoj oko 855 tisuća.

Od zajedničkog starta cijepljenja u EU prošla su, dakle, tri mjeseca, opterećena brojnim komplikacijama i političkim fajtovima oko cjepiva, njegove nabavke, isporuke i raspodjele. Tri mjeseca nakon one nedjelje u prosincu, kada se i u Hrvatskoj cijepila gospođa Branka Aničić, prilično je jasno: od Madrida do Pariza, od Atene do Rige, razlike u uspješnosti cijepljenja su goleme.