Izvukli smo kako bi i zašto Milanović mogao praviti probleme Plenkoviću u važnoj, europskoj politici

Milanović ne podnosi Orbana kojeg šef HDZ-a zasad brani i ne gleda blagonaklono kada Plenković u EU nastupa kao pučanin, a ne premijer

ZADNJA IZMJENA: sij 7, 2020
Foto: Vjekoslav Skledar

Kada je prije pet godina postala predsjednica Republike, Kolinda Grabar-Kitarović imala je dosta jasno izražene ambicije u pogledu sudjelovanja u europskoj politici – od tadašnjeg premijera Zorana Milanovića očekivala je, na primjer, da joj prepusti da ponekad umjesto njega odlazi u Bruxelles na sastanke Europskog vijeća.

„Kad je tema koja se tiče mojih ustavnih ovlasti, kao što su vanjski poslovi, obrana ili nacionalna sigurnost, onda ću tražiti da zastupam Hrvatsku na tim sjednicama Europskog vijeća”, bila je izričita tada nova predsjednica u intervjuu za RTL. Pet godina kasnije, Milanović je novi predsjednik, a Hrvatsku u Europskom vijeću i dalje predstavlja isključivo premijer, trenutno Andrej Plenković.

Bez svađe oko EU vijeća

Odlazak predsjednika umjesto premijera na summite EU-a postoji kao mogućnost u Ustavu, ali se nikad dosad nije koristila. Formalno, dakle, Milanović bi, kao nekada Grabar-Kitarović, mogao tražiti da mu Plenković ponekad prepusti briselske sastanke na vrhu. Ali za razliku od 2015. godine, sudjelovanje na sastancima u Bruxellesu, koliko se sada može procijeniti, neće biti točka ozbiljnih prijepora između Vlade i izabranog predsjednika.

Ako ništa drugo, onda zbog činjenice da Milanoviću, kao premijeru, nije baš padalo na pamet udovoljiti traženju tadašnje predsjednice. Stoga je izgledno da mu sada neće pasti na pamet da prema Plenkoviću nastupi s takvim izričitim zahtjevom. Ipak, s novim predsjednikom, u odnosima Pantovčaka i Banskih dvora otvorit će se neke teme iz domene europske politike, oko kojih neće nužno vladati suglasje.

Inicijativa triju mora

Za Kolindu Grabar-Kitarović, Inicijativa triju mora, platforma za suradnju zemalja od Crnog mora do Baltika, bila je najvažnija vanjskopolitička inicijativa kojom se rado hvalila. Zoran Milanović tu je inicijativu, međutim, pokopao već za vrijeme predizbornih debata. Nazvao ju je, među ostalim, „paradom koja ide na živce Rusiji i Njemačkoj”. Što se njega tiče, dakle, Inicijativi tri mora – palac dolje.

No, to ne znači nužno otvoreni sukob s Banskim dvorima. Premijer Plenković ne protivi se Inicijativi, ali niti ne pokazuje posebno naglašeni entuzijazam za nju: u intervjuu Jutarnjem listu krajem godine, primjerice, izričito je naglasio da se radi o „predsjedničinoj inicijativi”. U programu predsjedanja EU-om koji je izradila Vlada, dokumentu od 52 stranice, Inicijativa se, pak, spominje u samo jednoj rečenici. Još i više o razini Vladina entuzijazma otkrio je nedavno sam Milanović kad je za vrijeme debate na HRT-u izjavio da je Hrvatska do danas u zajednički fond Inicijative uplatila nula kuna, što njegova protukandidatkinja nije negirala.

Mađarski premijer Orban

Mađarski premijer Viktor Orban, koji je 2015. godine, u vrijeme Milanovićeve vlade, žicom zagradio granicu prema Hrvatskoj, za izabranog je predsjednika, čini se, poput crvene krpe. „Odnosi s Orbanom? On je autokrat” kojem su zatvorena sva vrata na zapadu, zaključio je Milanović u jednom od nedavnih sučeljavanja.

Razlika između Milanovića i Plenkovića, dakle, očitovat će se ne toliko u odnosu prema Mađarskoj, nego prije svega u odnosu prema samoj personi aktualnog mađarskog premijera. Plenković je, kako smo nedavno pisali, sklon Orbanu progledati kroz prste – nedavno je, recimo, dosta rezervirano reagirao na Orbanovu objavu fotografije na kojoj se vidi karta „velike Mađarske” – što treba pripisati i činjenici da HDZ i Fidesz pripadaju istoj političkoj grupaciji, Europskoj pučkoj stranci. Ali možda ne zadugo.

Uskoro se očekuje odluka EPP-a o suspendiranom Fideszu ili, jednako moguće, odluka Fidesza da, umjesto da čekaju eventualno izbacivanje, preventivno sami napuste redove pučana. Ako Orban više ne bude u EPP-u, izgledno je da niti Plenković više neće biti tako pomirljiv prema njemu. Što onda znači i manje verbalnih okršaja oko mađarskog premijera s Milanovićem.

Odnos prema EPP-u

U europskoj politici hrvatski premijer i šef HDZ-a, očekivano, često slijedi političku liniju svoje grupacije, europskih pučana. No, to je nešto što bi moglo izazvati iskrenje i trzavice između Plenkovića i novoizabranog predsjednika Milanovića.

Kako to izgleda, već smo svjedočili početkom srpnja prošle godine. Plenković je tada u Bruxellesu, kao jedan od EPP-ovih pregovarača, dogovarao popunjavanje top pozicija u europskim institucijama. Milanović ga je dosta brutalno napao preko Facebooka, optuživši ga da pokorava Hrvatsku stajalištima „nekakve Pučke stranke” i da bi mogao Hrvatsku dovesti u sukob s „najmoćnijim državama EU, uglednim demokracijama”. „Plenković će po povratku u Hrvatsku trebati objasniti čije je interese branio i promicao” u Bruxellesu, poručio je tada.

Iz tog se istupa može zaključiti da Milanoviću – koji sebe opisuje kao Hrvata s najviše iskustva u Europskom vijeću, dakle, vjeruje da ima što reći o sastancima tog tijela – prilično ide na živce kad mu izgleda da Plenković na europskoj sceni nastupa kao pučanin, a ne hrvatski premijer. To mu je otvoreno spočitnuo kao kandidat za predsjednika; nije isključeno da će to isto činiti i s Pantovčaka.

Čuvanje granice/migracije

Zaštita vanjske granice, iako je prije svega državno pitanje, u slučaju Hrvatske jest i pitanje koje se tiče europske politike. Hrvatska je granica ujedno i vanjska granica EU-a, a Vlada Andreja Plenkovića ima ozbiljnu ambiciju što prije ući u Schengen. Oko tog cilja s izabranim predsjednikom sigurno neće imati nesuglasica.

Pitanje je, međutim, što će se dogoditi ako se ponovno pojave optužbe o postupanju hrvatske policije prema ljudima koji nezakonito pokušavaju prijeći granicu. MUP takve optužbe redovito demantira, a predsjednica Grabar-Kitarović sasvim je otvoreno na strani policije; nikada nije dovela u pitanje njihovu verziju događaja. Primjerice, kada je u srpnju posjetila jedan dio granice s BiH, kazala je, među ostalim, da je normalno da netko, tko se provlači kroz takav teren, ima ogrebotine, masnice i ozljede te da jamči da hrvatski policajci nisu brutalni.

Što bi točno učinio Milanović u slučaju da se pojave nove optužbe na račun policije, može se samo nagađati. No, nije za očekivati da bi prema tome bio jednako benevolentan kao predsjednica.

Zamjena kune eurom

„Milanović je euroskeptičan”, poigrao se riječima ovih dana jedan domaći političar, ne misleći pritom, naravno, da se izabrani predsjednik opire europskom udruživanju (što pojam euroskeptik zapravo znači), nego da je doslovno euro-skeptičan, skeptičan prema uvođenju zajedničke europske valute. Sredinom prosinca je, primjerice, na skupu u Ogulinu izjavio da prije prihvaćanja eura treba dobro razmisliti jer ćemo zauvijek ostati bez nacionalne valute, a kuna „kakva je – takva je, naša je”.

Milanović se, dakle, ne protivi a priori euru, nego smatra da s njegovim uvođenjem ne treba brzati i da o toj odluci treba dobro promisliti. Plenkovićeva Vlada, pak, ima ambiciju relativno brzo zamijeniti kunu eurom, do kraja 2024. godine. Oko tog bi se rasporeda, odnosno tempa uvođenja zajedničke valute – koji, treba napomenuti, diktira Vlada – mogla pojaviti ozbiljna razmimoilaženja između novog predsjednika i premijera.

Predsjednik, dakako, nema nikakve stvarne ovlasti oko uvođenja eura. Ali njegovi (upozoravajući) javni istupi mogli bi itekako otežati situaciju Vladi i premijeru. Pogotovo u zemlji u kojoj većina građana baš i nije oduševljena idejom da se kunu trajno zamijeni eurom.

Irena Frlan Gašparović
Telegram autor
475 članaka Više o autoru
Više s weba
Ostanite uz telegramov program