Pravilnik upotrebi kolačića
Portal Telegram.hr unaprijedio je politiku privatnosti i korištenja takozvanih cookiesa, u skladu s novom europskom regulativom. Cookiese koristimo kako bismo mogli pružati našu online uslugu, analizirati korištenje sadržaja, nuditi oglašivačka rješenja, kao i za ostale funkcionalnosti koje ne bismo mogli pružati bez cookiesa. Daljnjim korištenjem ovog portala pristajete na korištenje cookiesa. Ovdje možete saznati više o zaštiti privatnosti i postavkama cookiesa

Zašto je Todoriću odbijeno jamstvo? Ako pogledamo raniju praksu, zbilja je čudno da je uopće ponudio tako malo

Sud je, dakle, jučer odbio Todorićevo jamstvo od skoro milijun kuna

ZADNJA IZMJENA: stu. 9, 2018

Bivšem vlasniku Agrokora Ivici Todoriću jučer je novim sudskim rješenjem određen istražni zatvor zbog opasnosti od bijega. Iako je sucu istrage ponudio 118 tisuća funti, dakle nešto više od milijun kuna jamčevine kako bi izašao na slobodu, to nije prihvaćeno. Jamstvo je jednostavno ocijenjeno preniskim. Gospodin Todorić sada ima pravo uložiti žalbu na tu odluku, no ako je suditi prema dosadašnjoj praksi, morat će ponuditi puno vrednije jamstvo kojim će garantirati da izlazak iz istražnog zatvora neće iskoristiti za bijeg.

Prema posljednjim izmjenama Zakona o kaznenom postupku od ljeta prošle godine, okrivljenici mogu sudu ponuditi jamstvo samo ako im je istražni zatvor određen zbog opasnosti od bijega. Iako bi se to, barem u Todorićevom slučaju, moglo činiti kao elegantna i jednostavna opcija za izlazak iz Remetinca, odluka koju je sud donio u četvrtak pokazuje da to baš i nije tako.

Do sada su jamstva stvarno bila vrtoglava

Iznosi jamčevina koji su do sada određivani u Hrvatskoj, bili su zbilja golemi. Naime, suci su visinu iznosa mahom određivali samo ovisno o visini materijalne štete koja je okrivljenima stavljana na teret. To im je za pravo davao i sam Zakon.

Profesorica s Pravnog fakulteta u Zagrebu Zlata Đurđević u jednom od svojih znanstvenih radova, u kojem se bavila upravo jamstvom, objašnjava kako visina jamčevine mora biti iznos koji može zamijeniti istražni zatvor. “To znači da se mora odrediti u iznosu koji će biti dovoljno visok da će prijetnja njegovim oduzimanjem odvratiti pritvorenika od počinjenja radnji što mu ih je sud zabranio prilikom određivanja jamstva”, piše profesorica.

Visina jamstva je, kaže ona, svojevrstan psihički pritisak na okrivljenika, koji će u tom slučaju radije sudjelovati u procesu nego ostati i bez jamčevine i bez slobode. Naime, ukoliko prekrši uvjete jamstva, okrivljeniku se ponovno određuje istražni zatvor.

Kako hrvatski Zakon definira jamstvo?

Prema hrvatskom Zakonu o kaznenom postupku visina jamstva određuje se ovisno o težini kaznenog djela, osobnim okolnostima te imovnom stanju okrivljenika. To je u skladu s odlukama Europskog suda za ljudska prava, koji je rekao da “iznos jamčevine mora načelno biti utvrđen s obzirom na tu osobu, na imovinu kojom ona raspolaže i na odnos s osobama koje će joj dati jamčevinu”.

Uzimanje u obzir osobnih i imovinskih prilika okrivljenika osigurava jednakost građana pred zakonom te sprječava da se jamstvo pretvori u sredstvo kojim imućni okrivljenici otkupljuju slobodu, naglašava profesorica Đurđević. Upozorava i da je Europski sud zaključio kako iznos jamčevine ne smije ovisiti o visini štete koju je okrivljenik uzrokovao kaznenim djelom, jer pravo na jamstvo nije uvedeno u zakon zbog naknade štete već osiguranja prisutnosti okrivljenika u postupku.

Visina jamstva može ovisiti i o šteti

Međutim, Europski sud, kako piše profesorica Đurđević, ostavlja i mogućnost da se kao kriterij kod određivanja visine jamstva uzme upravo i ogromna šteta. To je, doduše, moguće samo u iznimnim slučajevima, kako bi se odgovorne osobe prisililo da poštuju uvjete jamstva, a ne da žrtvuju određeni novčani iznos i izbjegnu pravdu.

I dok je britanskom pravosuđu Todorićevih 118 tisuća funti, uz oduzimanje putovnice, obavezu javljanja policiji te nošenje narukvice za elektronski nadzor, bilo dostatna garancija da ga se ne drži proteklih godinu dana u istražnom zatvoru, hrvatsko pravosuđe očito mu je vjeruje toliko. Morat će ponuditi veći iznos.

Koliko će iznositi jamčevina za Todorića?

Prema procjenama što su objavljivane posljednjih godina, uoči njegove lanjske detronizacije iz Agrokora, Todorićevo bogatstvo iznosilo je i više od milijardu dolara. A šteta koju mu tužiteljstvo u istrazi u kojoj mu je određen istražni zatvor stavlja na teret, doseže 1,1 milijardu kuna. Koliko bi onda jamstvo Ivica Todorić trebao ponuditi sudu kao dostatnu garanciju za izlazak na slobodu teško je procijeniti u ovom trenutku.

U svakom slučaju jasno je da će to, barem kako sada stvari stoje, morati biti značajno veći iznos od onoga što je u četvrtak ponudio. Ne treba pri tome zaboraviti da je sva Todorićeva imovina zamrznuta, a iznos štete za koju ga se sumnjiči time još nije pokriven.

Zato će, izvjesno je, ako želi izaći iz Remetinca, a sud ne prihvati žalbu što su ju već najavili njegovi odvjetnici Čedo Prodanović i Jadranka Sloković, Todorić trebati pomoć obitelji i prijatelja, ne bi li prikupio dostatnu jamčevinu.

Neke doista visoke jamčevine određene u RH

Ovdje ćemo vas podsjetiti na neke pozamašne iznose jamčevina što su bile određene okrivljenicima u Hrvatskoj. Sada su im svima, zbog prošlogodišnje izmjene zakona, ti iznosi vraćeni.

1. Za Milana Bandića jamstvo od 15 milijuna kuna

Nakon uhićenja u listopadu 2014. gradonačelniku Milanu Bandiću sud je odredio jamčevinu od 15 milijuna kuna. Šteta za koju je u tom trenutku bio osumnjičen iznosila je gotovo 30 milijuna kuna. Uz gradonačelničku plaću između 17 i 18 tisuća kuna, dostupne podatke o imovini vrijednoj nešto više od tri milijuna kuna, te nekretninama i kolekciji slika, Bandić nije uspio sam osigurati tih 15 milijuna kuna.

Pomogao mu je tadašnji odvjetnik Marijan Hanžeković, koji je podigao kredit i uplatio cijeli iznos za svog klijenta. Sud nije dozvolio da Bandić kao jamstvo u zalog da nekretnine. Novac je u međuvremenu vraćen odvjetniku.

2. Zdravko Mamić jamčio je slobodu s 14 milijuna kuna

Zdravko Mamić, koji je ipak uspio pobjeći iz Hrvatske, platio je 14 milijuna kuna kako bi nakon uhićenja napustio Remetinec i branio se tijekom istrage sa slobode.

Polovinu od tog iznosa Mamić je uplatio u gotovini, dok je ostatak iznosa pokrilo založno pravo države na nekretnini njegovog prijatelja u Samoboru. Spominjalo se da je dio novca, oko 4,5 milijuna kuna, za plaćanje jamstva Mamiću posudio predsjednik Hrvatskog nogometnog saveza Davor Šuker.

U istrazi je Mamić tada bio osumnjičen za izvlačenje 116 milijuna kuna iz Dinama. U međuvremenu je za to nepravomoćno i osuđen, a jamstvo mu je odavno vraćeno. Ukupna šteta za Dinamo s kojom se Mamića povezuje doseže 270 milijuna kuna.

3. Sanader je danima prikupljao 12,4 milijuna kuna za jamstvo

Zanimljiv je i slučaj bivšeg premijera Ive Sanadera u čijem slučaju je Ustavni sud RH donio ključnu odluku što se tiče jamčevine. Naime, najprije je 30. rujna 2015. Vrhovni sud RH ukinuo Sanaderu presudu u aferi Fimi media te vratio slučaj na ponovno suđenje, odredivši mu istovremeno istražni zatvor zbog opasnosti od bijega. Jamčevina je iznosila 12,4 milijuna kuna. U ovom slučaju Sanader je 2014. bio nepravomoćno osuđen na devet godina zatvora te ga je sud obvezao da državi vrati 15,27 milijuna kuna. Toliko je iznosio njegov dio od ukupno 70-ak milijuna kuna navodno nezakonito izvučenih iz javnih poduzeća preko marketinške tvrtke Fimi media.

Onda je Ustavni sud zaključio da je Sanaderu određivanjem istražnog zatvora i jamstva povrijeđeno pravo na slobodu. Ustavni suci primijetili su kako opasnost od bijega nije bila dobro objašnjena, iako je Sanader jednom već pobjegao iz Hrvatske. No sama činjenica da je to učinio te 2010. godine nije bila dovoljna da ga se ponovno pritvora.

Na kraju, kada je konačno prikupio iznos jamstva, odnosno založio 12,4 milijuna kuna vrijedne nekretnine, sud je promijenio odluku i pustio Sanadera da se brani sa slobode.

4. Nezaposlenom bivšem policajcu određeno 1,5 milijuna kuna jamstva

Pronašli smo još jednu vrlo važnu sudsku odluku. Riječ je o slučaju gospodina Brune Margaretića, bivšeg osječkog policajca, uhićenog u ožujku 2012. u aferi Border zbog preprodaje krivotvorenih hrvatskih putovnica pripadnicima krim-miljea.

Margaretiću je odlukama suca istrage i sudskog vijeća Županijskog suda u Zagrebu određena jamčevina u iznosu od milijun i pol kuna. Odluka je navodnog bila donijeta s obzirom na težinu kaznenog djela i Margaretićevo imovinsko stanje. No, nakon što ju je Vrhovni sud ipak ukinuo jer je jamstvo bilo previsoko ispostavilo se da je okrivljenik bio nezaposlen, nije imao prihode, imao je dvoje djece, te je bio razveden.

Slučaj je u konačnici završio na Europskom sudu za ljudska prava koji je kaznio Republiku Hrvatsku jer je Margaretiću povrijedila pravo na slobodu. Uz previsoku jamčevinu, zadržan je osam mjeseci u istražnom zatvoru bez dostatnih sudskih obrazloženja, a državno odvjetništvo nije bilo dovoljno ažurno u ispitivanju svjedoka. To je produljilo Margaretićev boravak u zatvoru.

Ana Raić Knežević
Telegram autor
195 članaka Više o autoru