'Ja ću raditi ono što ja želim. Silovat ću te': Ovo su slučajevi u kojima su naši sudovi cenzurirali medije
Sudovi izriču mjere iako postoje pravomoćne odluke koje kažu da se zabranom emitiranja krši sloboda medija
Zabrana objavljivanja medijskog sadržaja kakvu je ishodila gospođa Gordana Buljan Flander, koja je večeras dala ostavku na mjesto ravnateljice zagrebačke Poliklinike za zaštitu djece i mladež, nije prvi slučaj sudske cenzure u hrvatskim medijima. Ovaj posljednji zasigurno je i najdrastičniji jer je jednom portalu H-Alter zabranjeno da spominje Buljan Flander i Polikliniku za zaštitu djece i mladež kojoj je na čelu.
Općinski građanski sud u Zagrebu zaključio je da je potrebno zabraniti objavljivanje kako se ne bi narušavao ugled institucije i njezine ravnateljice. Procijenio je sud sam da ne postoji javni interes da se izještava o njihovom radu niti nezadovoljstvu korisnika.
Predstavnici H-Altera imaju mogućnost uložiti žalbu, no dok se pravomoćna odluka ne donese Gordanu Buljan Flander ne smiju spominjati. Doduše, to ne znači da ostali mediji ne mogu pratiti slučaj. Buljan Flander nakon svega pokušala se posuti pepelom, te tvrdi kako bi povukla drugačiji potez da je znala kakve će reakcije zabrana izazvati.
Zabrana spominjanja varaždinskog psihijatra
Još jedna privremena mjera za koju se doznalo u javnosti bila je ona varaždinskog općinskog suda koji je lani zabranio objavljivanje emisije Provjereno o varaždinskom psihijatru. Njega su pacijentice optuživale za seksualno uznemiravanje. Ani Malbaši, novinarki “Provjerenog” većina je tih žena svoja neugodna iskustva svjedočila u kameru. Prva emisija je emitirana jer Nova TV nije do njezinog prikazivanja službeno zaprimila sudsku privremenu mjeru. No, nakon što je mjera stigla više nisu smjeli nastaviti istraživati taj slučaj.
Uložila je Nova TV žalbu na odluku o zabrani emitiranja koja je, kako je naknadno i objavljeno, usvojena dva mjeseca kasnije na Županijskom sudu u Osijeku. Ukinuta je zbog proceduralne greške.
Zanimljivo je da je varaždinski psihijatar, gotovo poput Gordane Buljan Flander uspio ishoditi privremenu mjeru u svega 24 sata. No, nakon što je Novoj TV zabranjeno pratiti njegov slučaj, priču je nastavio Jutarnji list. Ipak, dio žena koji je bio spreman iznijeti javno svoja svjedočenja zbog intervencije suda ipak je na kraju odustao.
Zabrana za Dejana Lovrena i njegovu suprugu
Možda najdugotrajnija bila je privremena mjera koja je pratila aferu tadašnje supruge hrvatskog nogometnog reprezentativca Dejana Lovrena. Izdana je u listopadu 2016., a na snazi je bila gotovo cijelu godinu dana kasnije, nakon početka suđenja osobama koje su s njom povezivane. Lovreni su zabranu putem Općinskog građanskog suda u Zagrebu ishodili protiv svih hrvatskih medija, a slučaj su neko vrijeme bili pratili i britanski mediji.
Zabrana spominjanja supružnika Lovren tražena je kako bi se zaštitila njihova intima. No Županijski sud u Velikoj Gorici, ukidajući početkom svibnja 2017. ovu privremenu mjeru, zauzeo je izuzetno važan stav. Istaknuo je kako Zakon o medijima jamči slobodu izražavanja i slobodu medija, te se stoga ne može zabraniti izvještavanje o Lovrenima, odnosno to ne može biti tzv. nenovčana tražbina koja se osigurava privremenom mjerom.
Ipak, dok zabrana nije ukinuta, mediji Lovrene nisu spominjali.
I Škaro je tražio zabranu emitiranja Provjerenog
I Damir Škaro, bivši šef AK Siget kojem se sudi zbog silovanja jedne od zaposlenica, pokušao je početkom rujna 2019. zabraniti emitiranje Provjerenog Nove TV. Naime, njegova žrtva ispričala je novinarima kako ju je silovao. Emisija je snimljena 13 dana nakon napada. U međuvremenu joj je, tvrdila je, preko posrednika Škarouz prijetnje nudio 80.000 eura za šutnju. Zaposlenica tvrtke u kojoj je bivši HDZ-ov saborski zastupnik bio direktor, iznijela je i uznemirujuće tvrdnje o ponašanju policije.
Nakon što je prijavila napad, tvrdi, Damir Škaro danima nije ni ispitan nego su mu samo preko tajnice ostavili poruku da se javi u nadležnu postaju. Na kraju je ipak uhićen, na granici s BiH, no tek nakon što su najave emisije Provjereno od njegovog slučaja učinile glavnu temu u državi.
Telegram je nakon emitiranja Provjerenog objavio transkript njezinog svjedočenja. “Kad smo završili s poslom, napao me s leđa. Stavio mi je ruku u grudnjak. S jednom rukom doslovce je držao moje obje. Molila sam ga da prestane. On mi je govorio: ‘ja ću raditi ono što ja želim. Silovat ću te’. Zario mi je ruku ispod haljine i gurnuo mi ju u gaće. Nije prestajao. Što sam se više odupirala, on je bio agresivniji. Što sam ja više dolje klizila, to mi je zadirao prste još dublje. Nisam se mogla izvući, govorila sam mu da prestane. U nekom sam se trenutku iščupala iz njegovih ralja, ne znam kako, ali uspjela sam. Tada sam mu rekla da je naš poslovni odnos završen”, ispričala je novinarima.