Janšin predsjednički kandidat bi s Hrvatskom o granici pregovarao, njegova konkurentica strogo za arbitražnu odluku

Kandidatkinja Nataša Pirc Musar inzistira na provođenju arbitražne odluke o granici

Presidential candidate Anze Logar (L) speaks with his partner as they attend a TV debate in Ljubljana on October 17, 2022, ahead of Sloveniaís Presidential elections which will take place on October 23, 2022. (Photo by Jure Makovec / AFP)
FOTO: AFP

“U rješavanju graničnog pitanja s Hrvatskom važna je izgradnja povjerenja”, smatra slovenski predsjednički kandidat Anže Logar, dok kandidatkinja Nataša Pirc Musar inzistira na provođenju arbitražne odluke o granici.

Dvoje kandidata koji su osvojili najviše glasova u prvom krugu slovenskih predsjedničkih izbora govorilo je uoči drugog kruga izbora, u razgovoru za slovensku agenciju STA, o svojim stajalištima vezano uz vanjsku politiku.

Logar, ministar vanjskih poslova u bivšoj vladi Janeza Janše, kazao je, govoreći o odnosima s Hrvatskom, da je na početku svog ministarskog mandata osjećao veliko nepovjerenje hrvatske strane prema odlukama slovenske diplomacije. “Međutim, to smo povjerenje uspjeli izgraditi u dvije godine i to je dobra osnova za rješavanje pitanja granice u skladu s odlukom arbitražnog suda”, ustvrdio je.

‘Hrvatskoj treba vjerovati’

Logar ocjenjuje da se pitanje granice može riješiti u roku od pet godina, no da je “potrebno raditi iza zatvorenih vrata, a ne pred medijima”. Posebice ističe važnost vođenja politike koja narode neće vraćati na put suprotstavljanja, već poticati klimu suradnje.

Logar također smatra da je svima u interesu da Hrvatska uđe u šengen te da joj treba vjerovati da će adekvatno zaštititi šengensku granicu. Istodobno treba pažljivo pratiti migrantske tokove, a ako Hrvatska ne bude adekvatno štitila vanjsku šengensku granicu, “posljednja opcija je pojačati kontrolu naše granice”, smatra Logar.

O arbitražnoj odluci

Nezavisna kandidatkinja, odvjetnica Nataša Pirc Musar, također se zalaže za ulazak Hrvatske u šengen. Kazala je da nije zagovornica ponovne uspostave kontrole na unutarnjim šengenskim granicama, čemu smo svjedočili i u drugim zemljama.

“Šengen jest ili ga nema”, rekla je istaknuvši da policajci na granicama i kolone na prijelazima nisu šengen, koji podrazumijeva otvorenu, slobodnu granicu i slobodno kretanje. Ulazak Hrvatske iznimno je važan za međususjedske odnose, za trgovinu između dviju država i za turizam, dodaje Pirc Musar.

Za arbitražnu odluku kazala je da kao pravnica “razumije što znači pacta sunt servanda, odnosno da se ugovori moraju poštovati”. Arbitražna odluka je valjana i “nema druge nego inzistirati da se ona ispuni”, smatra Pirc Musar. Pritom ističe potvrđivanje arbitražnog sporazuma na referendumu i smatra da slovenska politika ne smije pogaziti volju naroda. “Nadam se da će Hrvatska jednog dana shvatiti da je to i njima dobro”, rekla je Pirc Musar.

O Srbiji i Europskoj uniji

Oboje kandidata vide Srbiju u Europskoj uniji. Pirc Musar navodi da srbijanski predsjednik dvoji kome se prikloniti, Putinu ili EU, te da će glasači u Srbiji reći kakvu politiku žele, no da se osobno uvjerila da je Srbiji mjesto u EU i da će tako i biti.

Logar Srbiju vidi kao ključnu u procesu približavanja zemalja Zapadnog Balkana EU te ocjenjuje da joj se isplati ići europskim putem. Ističe plan ulaganja vrijedan više milijardi za izgradnju infrastrukturnih projekata u regiji koji će tješnje povezati Srbiju sa svim ključnim koridorima zemalja EU, a time i EU približiti Srbiji.

No, ključno je pitanje poštivanje zajedničke vanjske i sigurnosne politike, prije svega po pitanju sankcija Rusiji.

Zemlje zapadnog Balkana

Oboje kandidata situaciju na zapadnom Balkanu stavljaju visoko na dnevni red i žele da sve zemlje zapadnog Balkana što prije uđu u EU. Po Logaru tome su najbliže Srbija i Crna Gora. Pirc Musar ističe da sve ove zemlje pripadaju europskom prostoru, a da je njihov ulazak u EU prije svega jamstvo mira na ovim prostorima.

Prvi krug predsjedničkih izbora u Sloveniji održan je 23. listopada. Niti jedan od sedam kandidata u prvom krugu nije dobio potporu preko 50 posto glasova birača.