Jasno da EU prigovara zbog novih mjera. Vlada je već izazivala katastrofe nabijanjem poreza i divljim subvencijama
Hrvatska ima dugu tradiciju promašenih mjera za pomoć građanima
Loše dizajnirane mjere za zaštitu od rasta cijena energenata mogu ljude odvratiti od toga da ih manje troše. S obzirom na to da je opskrba energentima i dalje vrlo neizvjesna, a po svemu sudeći tako će ostati i sljedeće godine, ključno je da se smanji potrošnja energije, a ne samo da se građanima osiguran povoljnija cijena.
Premijer Andrej Plenković voli se hvaliti paketom mjera za potporu građanima i gospodarstvu koji bi ih trebao zaštititi od visokih cijena energenata. No, čini se da Europska komisija nije pretjerano oduševljena time kako su te mjere dizajnirane.
Potpredsjednik Europske komisije Valdis Dombrovskis u razgovoru s hrvatskim novinarima rekao je da su na razini EU radili analizu te da 70 posto mjera koje su uvedene u zemljama članicama nisu dobro ciljane, što stvara nekoliko problema.
EU: Mjere su skupe, a ne daju dovoljnu zaštitu
Plenković se hvali da je njegov “jesenski” paket mjera vrijedan oko 21 milijardu kuna, što je zaista vrlo velik iznos. No, upravo je to jedan od problema. Europska komisija kaže da su mjere fiskalno skupe, a s druge strane ne daju dovoljnu zaštitu onima kojima zaštita najviše treba.
Također, kao što svi znamo, Hrvatska, ali i EU, suočavaju se s vrlo visokom inflacijom. Ako u tim uvjetima “dijeli” novac, kroz razne stimulacije, postoji rizik da se time dodatno potiče rast cijena. Osim toga, loše dizajnirane mjere za zaštitu od rasta cijena energenata mogu ljude odvratiti od toga da ih manje troše. S obzirom na to da je opskrba energentima i dalje vrlo neizvjesna, a po svemu sudeći tako će ostati i sljedeće godine, ključno je da se smanji potrošnja energije, a ne samo da se građanima osiguran povoljnija cijena.
Hrvatska ima dugu tradiciju promašenih mjera
Hrvatska ima dugu tradiciju promašenih mjera za pomoć građanima. Jedna od vjerojatno najpoznatijih su tzv. POS krediti za kupnju stanova. Država građanima subvencionira kupnju stanova, što dovodi do naglog rasta potražnje i posljedično, rasta cijena.
U konačnici je rezultat takav da rast cijena nekretnina koje građani plaćaju poništi efekte subvencije. Osim toga, događalo se da subvencije ne dobiju oni kojima bi stan najviše trebao, pa je bilo više slučajeva da se stanovi kupljeni kroz taj program nađu u oglasnicima kao apartmani koji se nude turistima.
Akrobacije s porezom na ekstraprofit
No, vratimo se energentima. Da bi se financirale mjere pomoći za najugroženije, EU je predvidjela uvođenje posebnog poreza na dobit energetskih kompanija, koje su i najviše profitirale od snažnog rasta cijena energenata. EU smatra da je pošteno da dio dodatne zarade uzme onima koji su na energetskoj krizi najviše zaradili, i novac raspodijeli onima koji su tom krizom najviše ugroženi.
Hrvatska Vlada čak je i smisao tog poreza uspjela izokrenuti, pa su njegov obuhvat proširili na apsolutno sve djelatnosti – profitirali oni od energetske krize ili ne. Na udaru se tako našao čak i IT sektor, čiji uspjesi uglavnom nemaju nikakve veze ni s ratom u Ukrajini, ni s rastom cijena energenata.
U stvari, vladajući s tim porezom, u financijskom smislu, nisu napravili ništa pretjerano korisno. I sami kažu da namjeravaju prikupiti tek oko 2 milijarde kuna, što je kap u moru ukupne javne potrošnje. Pa sam Plenkovićev “jesenski” paket mjera je težak 21 milijardu kuna. Ali su zato poslali izuzetno lošu poruku onima koji posluju u Hrvatskoj. Ukratko – korist nikakva, a šteta velika.