Pravilnik upotrebi kolačića
Portal Telegram.hr unaprijedio je politiku privatnosti i korištenja takozvanih cookiesa, u skladu s novom europskom regulativom. Cookiese koristimo kako bismo mogli pružati našu online uslugu, analizirati korištenje sadržaja, nuditi oglašivačka rješenja, kao i za ostale funkcionalnosti koje ne bismo mogli pružati bez cookiesa. Daljnjim korištenjem ovog portala pristajete na korištenje cookiesa. Ovdje možete saznati više o zaštiti privatnosti i postavkama cookiesa

Je li baš normalno da niti jedna stranka vladajuće koalicije nije podržala Kolindu Grabar-Kitarović?

Ni HNS, ni HSLS, ni SDSS neće podržati Kolindu Grabar-Kitatović, iako čine vladajuću većinu s HDZ-om

ZADNJA IZMJENA: kol 31, 2019
Foto: PIXSELL

Otpadaju jedna po jedna. HSLS je još prije nekoliko tjedana podržao predsjedničku kandidaturu Dejana Kovača, ekonomista s američkog sveučilišta Princeton. HNS tvrdi kako su svi kandidati otišli previše lijevo ili desno, a Ivan Vrdoljak je ovog vikenda govorio i o tome da bi njegova stranka mogla imati svog kandidata. U SDSS-u će reći “ne mislite valjda da ćemo podržati aktualnu predsjednicu” i najaviti da će u prvom krugu vjerojatno biti neopredijeljeni…

Sve nabrojane stranke članice su vladajuće koalicije i većine koja podržava Vladu Andreja Plenkovića. Plenkovićev HDZ, pak, podržava Kolindu Grabar-Kitarović (čija se službena kandidatura očekuje u rujnu). Grabar-Kitarović, međutim, zasad ne podržava više – nitko, bar ne niti jedna stranka iz redova vladajućih. Možda u rujnu podrška predsjednici bude to iznenađenje o kojem je nedavno pričao Milan Bandić. No, čak ni to ne bi promijenilo dojam po kojem su HDZ-ovoj predsjednici HDZ-ovi partneri gotovo unisono okrenuli leđa. “Svi jesu ili će biti za Zorana Milanovića“, komentirao je pomalo cinično član središnjih tijela HDZ-a.

Nema entuzijazma

Prije pet godina je bilo drugačije, jako drugačije. Tad je HDZ predvodio Domoljubnu koaliciju u kojoj je bilo osam stranaka i svi su podupirali Grabar-Kitarović u predsjedničkoj kampanji. HDZ-ovci se dobro sjećaju kako je bilo 2014. godine i nisu previše optimistični kada tu situaciju uspoređuju s današnjom.

“Vidljivo je da i na terenu više nema tog entuzijazma kao prije pet godina”, kaže nam jedan od ljudi, dobro upućenih u ondašnje i sadašnje stanje. Danas, uvjeren je, „ima jako malo ljudi koji su spremni boriti se, trčati za Grabar-Kitarović”.

Drugačiji princip

Osim nedostatka entuzijazma, problem za HDZ-ovu kandidatkinju, smatra Telegramov sugovornik, predstavlja i to što će, prema njegovoj procjeni, velik dio tadašnjih birača aktualne predsjednice ovoga puta glasovati za Miroslava Škoru. I ne samo to: procjenjuje da bi možda i do deset posto birača HDZ-a moglo svoj glas ovaj put dati – Zoranu Milanoviću. “Problemi su, dakle, veliki, a za njih je odgovornost podijeljenja između predsjednice i stranke”, kaže naš sugovornik.

Iz redova koalicije, očekivano, dolaze smireniji tonovi. Prije pet godina je, podsjećaju, cijeli koncept jednostavno bio drugačiji. Tad je postojao formalni sporazum o zajedničkom nastupu na svim izborima, što danas nije slučaj. Zato se, eto, dogodilo da HDZ bude tako osamljen u podršci Kolindi Grabar-Kitarović.

U drugom krugu, međutim, karte se ponovno miješaju i sve kreće iz početka. Svjesni su toga i u strankama vladajuće koalicije, ali ipak se u ovom trenutku ne žele izjasniti znači li to da bi, ako Grabar-Kitarović uđe u završni dvoboj, mogla ipak računati na potporu više vladajućih stranaka.

Dobro ili loše?

Možda je, doduše, za takvo izjašnjavanje prerano, pogotovo ako se uzme u obzir da neke od tih stranaka, poput HSLS-a, imaju vlastitog kandidata. Kada bi već sad potvrdile da će podržati aktualnu predsjednicu, bilo bi to kao da ne vjeruju da njihov čovjek na izborima ima ikakvih šansi.

U HDZ-u, prema dostupnim informacijama, još nisu (barem ne službeno) raspravljali o tome da od nekih koalicijskih stranaka zatraže podršku njihovoj kandidatkinji u drugom krugu. Pojedini visokopozicionirani članovi stranke sumnjaju, doduše, da će se to dogoditi, da će vladajuća većina jednoglasno stati iza HDZ-ove kandidatkinje u drugom krugu, ali računaju da bi joj tada podršku mogao dati zagrebački gradonačelnik. „Hoće li to za nju biti dobro ili loše, to ćemo tek vidjeti”, kaže jedan Telegramov sugovornik.

Treba li štedjeti Škoru?

Koga će na nadolazećim izborima podržati HNS, također još nije poznato. Stranka bi o tome trebala odlučiti krajem rujna. Prema neslužbenim informacijama, nisu još dogovorili niti kako će se postaviti u drugom krugu. Na pitanje što ako u drugi krug uđu predsjednica i Zoran Milanović, Telegramov sugovornik blizak vrhu stranke znakovito ponavlja da je HNS utvrdio da nijedan od trenutnih kandidata ne može dobiti podršku te stranke. To sugerira da bi, u slučaju dvoboja Kitarović-Milanović, HNS mogao ostati po strani.

No, u HDZ-ovim krugovima uvjereni su da Grabar-Kitarović i bez otvorene podrške stranaka poput HSLS-a ili HNS-a u drugom krugu može doći do njihovih birača. Više ih, čini se, brine sukob s Miroslavom Škorom i moguće posljedice tog sukoba ako HDZ-ova kandidatkinja izbori drugi krug.

„Nemamo se što sukobljavati sa Škorinim biračima jer ih trebamo u drugom krugu. Ako njih nemamo, Milanović pobjeđuje”, rezonira jedan HDZ-ovac. Tu je tezu nedavno javno iznio i Davor Ivo Stier. On je za RTL izjavio da će podržati Kolindu Grabar-Kitarović, ali da mu ne pada na pamet napadati Škoru jer je njezin protukandidat Milanović, a ne Škoro. Iz aktualnog vodstva HDZ-a su, treba podsjetiti, na tu Stierovu izjavu reagirali otprilike kao alergičari na polja ambrozije usred ljeta.

Minimalnih 1,48 posto

Na sve to u krugu ljudi oko predsjednice odmahuju rukom – žele ostaviti dojam da od protukandidata ne strahuju, i da ih se cijela priča oko stranaka vladajuće koalicije i podrške Kolindi Grabar-Kitarović ne tiče previše. Prvo, čelnici HNS-a, HSLS-a i SDSS-a ne mogu tek tako narediti svojim simpatizerima za koga će glasati na izborima, a da ih ti birači doista i poslušaju. Drugo, simpatizeri tih stranaka ionako nisu toliko brojni da bi se zbog njih u najjačoj vladajućoj stranci pribojavali poraza svoje kandidatkinje.

Ovdje, međutim, nije loše podsjetiti na brojku 32.509. U siječnju 2015. godine, naime, toliko je više glasova dobila Kolinda Grabar-Kitarović od Ive Josipovića u drugom krugu predsjedničkih izbora. Tih doista minimalnih 1,48 posto dovelo je na Pantovčak tadašnju kandidatkinju osam stranaka Domoljubne koalicije.

Jasmin Klarić
Telegram autor
124 članka Više o autoru
Irena Frlan Gašparović
Telegram autor
116 članaka Više o autoru
Više s weba