Pravilnik upotrebi kolačića
Portal Telegram.hr unaprijedio je politiku privatnosti i korištenja takozvanih cookiesa, u skladu s novom europskom regulativom. Cookiese koristimo kako bismo mogli pružati našu online uslugu, analizirati korištenje sadržaja, nuditi oglašivačka rješenja, kao i za ostale funkcionalnosti koje ne bismo mogli pružati bez cookiesa. Daljnjim korištenjem ovog portala pristajete na korištenje cookiesa. Ovdje možete saznati više o zaštiti privatnosti i postavkama cookiesa

Je li DORH stvarno zeznuo sa Zdravkom Mamićem? Tri profesora i docent s prava tvrde da da

Davor Derenčinović, Leo Cvitanović, Zoran Burić i Viktor Gotovac analizirali su optužnicu protiv Mamića

ZADNJA IZMJENA: sij 27, 2018
Foto: PIXSELL

Drugu optužnicu protiv Zdravka Mamića koja ga teret za izvlačenje 144 milijuna kuna iz Dinama ozbiljno bi mogao uzdrmati prigovor koji je sudu uputio njegov odvjetnik Veljko Miljević. Odvjetnik tvrdi da optužnica nije zakonita budući da ju je podigao zamjenik ravnateljice USKOK-a Sven Mišković koji prema vrijedećim propisima uopće ne može zastupati optužbu – jer jednostavno nema za to propisan radni staž. Miljević je prigovor na optužnicu utemeljio na pravnim mišljenjima trojice profesora i docenta Pravnog fakulteta u Zagrebu – Davora Derenčinovića, Lea Cvitanovića, Zorana Burića i Viktora Gotovca.

O tom prigovoru, u kojem se tvrdi da Sven Mišković ne može biti zastupnik optužbe, uskoro će odlučivati optužno vijeće Županijskog suda u Osijeku. Telegram donosi pravne stavove uglednih profesora na koje se poziva. Iz njihovih detaljnih analiza proizlazi da Mišković nije mogao kao zamjenik ravnateljice USKOK-a podići optužnicu protiv Mamića, ali i da je optužnica manjkava zbog pogrešnog tumačenja Kaznenog zakona na Mamićevu štetu.

1. Gotovac: Savjetnik nema isti status kao državni odvjetnik

Potvrđujući da je upravo Sven Mišković, kao zamjenik ravnateljice USKOK-a potpisao optužnicu protiv Zdravka Mamića i suoptuženih, profesor Viktor Gotovac podsjeća kako to nije mogao učiniti s obzirom na odredbe upravo Zakona o USKOK-u. Naime, u Članku 8. tog Zakona stoji kako na mjesto zamjenika ravnateljice USKOK-a može biti raspoređen državni odvjetnik ili zamjenik državnog odvjetnika koji je nakon položenog pravosudnog ispita najmanje osam godina radio kao sudac, državni odvjetnik, zamjenik državnog odvjetnika, odvjetnik ili policijski službenik.

Evo kakav je slučaj kod Miškovića. Njega je 21. ožujka 2013. godine Državnoodvjetničko vijeće imenovalo za zamjenika u Općinskom državnom odvjetništvu u Zagrebu. Do tada je, kako je utvrdio profesor Gotovac, radio kao viši državnoodvjetnički savjetnik u Županijskom državnom odvjetništvu u Zagrebu. Zato se sada postavlja pitanje spada li taj savjetnički staž u zahtjeve što ih propisuje Zakon o USKOK-u.

Gotovac u svom mišljenju ističe kako prema Zakonu o plaćama sudaca i drugih pravosudnih dužnosnika viši državnoodvjetnički savjetnik nije po statusu pravosudni dužnosnik, već državni službenik. “Ne postoji niti istovrsnost niti ista razina statusa pravosudnog dužnosnika prema kojoj bi se obavljanje poslova višeg državnoodvjetničkog savjetnika moglo podvesti pod uvjete iz Članka 8. Zakona o USKOK-u”, navodi profesor Gotovac.

Tumačeći tu zakonsku odredbu zaključuje kako poslovi višeg državnoodvjetničkog savjetnika nisu istovjetni onima koje propisuje Članak 8. Zakona o USKOK-u zbog čega, prema njegovom pravnom mišljenju, Mišković nema uvjete za imenovanje za zamjenika ravnateljice USKOK-a. Zaključuje kako zbog toga Mišković ne može donositi odluke niti potpisivati USKOK-ove optužnice ni žalbe. “Raspoređivanje Svena Miškovića za zamjenika ravnateljice USKOK-a ne može se smatrati zakonitim”, ocjenuje profesor Gotovac. Primjećuje kako je Mišković evenutalno mogao biti upućen na rad u USKOK-u, i to na rok od godine dana.

2. Burić: Moguće su zabune u tumačenju Zakona o USKOK-u

Docent Zoran Burić naveo je kako prema Zakonu o USKOK-u poslove u USKOK-u obavljaju ravnatelj i njegovi zamjenici. I on potvrđuje kako zamjenici mogu biti osobe koje su najmanje osam godina radile kao suci, državni odvjetnici ili njihovi zamjenici te odvjetnici ili policijski službenici.

“Zakon o USKOK-u strogo i precizno određuje pretpostavke koje mora ispunjavati određena osoba da bi bila raspoređena na dužnost zamjenika ravnatelja USKOK-a. Određenu zabunu u ovu materiju unose odredbe Članka 11. Zakona o USKOK-u koji propisuje da iznimno, ako za to postoje važni razlozi, glavni državni odvjetnik može, na prijedlog ravnatelja USKOK-a uputiti na rad na određenom predmetu državnog odvjetnika ili zamjenika. Ali taj rad traje najdulje godinu dana”, podsjeća docent Burić i otvara novu dilemu pred kojom će se naći i vijeće Županijskog suda u Osijeku.

Može li postupak upućivanja na rad zamijeniti postupak raspoređivanja, pita profesor, te sam odmah nudi i odgovor: “Određeni državni odvjetnik ili zamjenik državnog odvjetnika ne može postati zamjenik ravnatelja USKOK-a na osnovu upućivanja na rad. Taj postupak jednostavno ne može zamijeniti postupak raspoređivanja jer bi se time kršio Zakon”. Docent Burić zato zaključuje kako državni odvjetnici i njihovi zamjenici koji su upućeni na rad u USKOK-u ne mogu obavljati poslove zamjenika ravnatelja, već jedino poslove višeg državnoodvjetničkog savjetnika.

3. Je li Zdravko Mamić doista vodio zločinačku grupu?

Profesori Davor Derenčinović i Leo Cvitanović utvrdili su još jednu manjkavost optužnice. Riječ je o potpuno nejasnom tumačenju pojma zločinačkog udruženja koje je, prema tvrdnjama USKOK-a, predvodio Zdravko Mamić. Naime, u optužnici je opisano kako je Mamić s ostalim okrivljenicima dogovarao izvlačenje novca iz Dinama, no po mišljenju profesora, to nije dovoljno da se zaključi da je Mamić i predvodio ovu zločinačku grupu.

“Nije razvidna distinkcija između organiziranja i vođenja, te samog pripadanja zločinačkom udruženju. Naime, u optužnici se navodi da su i Zdravko Mamić i ostali okrivljenici dogovarali određene aktivnosti, a sam Mamić, iako optužen kao organizator, s nekima od njih nije imao nikakav kontakt. Iz tih okolnosti ne nameće se jedini razuman zaključak da je upravo Zdravko Mamić nastupao kao organizator ili vođa zločinačkog udruženja. Razumno se može zaključiti i da je netko drugi od okrivljenika mogao biti u toj poziciji”, zaključuju profesori nakon što su pročitali USKOK-ovu optužnicu.

Prema njihovom mišljenju tu bi se moglo raditi o supočiniteljstvu, što pak ima bitno različite kaznene posljedice, ali i težinu u cijelom procesu. Detalje optužnice protiv Mamića koju su analizirali profesori možete pročitati OVDJE.

Ana Raić Knežević
Telegram autor
1213 članka Više o autoru
Više s weba