Je li Krešo Beljak previše pomaknuo HSS ulijevo? Evo što kažu brojke
Beljak nakon potopa na izborima nije podnio ostavku. HSS će imati izvanredne izbore
Je li, doista, za loš rezultat HSS-a na izborima u okviru Restart koalicije kriv prije svih predsjednik Krešo Beljak – odlučit će članovi te stranke. Ili, možda, HDZ. U neobičnom postizbornom zapletu Beljak nije, poput Davora Bernardića dao ostavku i time otvorio put onima koji smatraju da mogu obnoviti stranku, već se stranačko vodstvo odlučilo za brze unutarstranačke izbore koji će biti izvanredni i po tome što se izborna skupština – neće održati. Odnosno, neće se održati fizički, već – telefonski.
Beljakova oporba u stranci, predvođena između ostalih Božidarom Pankretićem, bivšim ministrom poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja u Vladi koju je Ivo Sanader sastavio 2007. godine, te članicom predsjedništva HSS-a Ana-Marijom Petin, smatraju, međutim, da je takva Glavna izborna skupština protivna Statutu stranke.
Održi li se, ipak, skupština kako je i planirano 30. srpnja i novo vodstvo bude izabrano telefonski, stranačka oporba će se žaliti na kršenje Statuta, a pravorijek o tome tko je u pravu donijet će – Ministarstvo uprave (uskoro pravosuđa i uprave) koje će voditi HDZ-ov Ivan Malenica.
Centar, ali i Karamarko
No, dok HDZ ne odluči (dođe li do toga) kakva će biti sudbina HSS-a, može se pogledati pokazuju li brojke da su kritičari Beljaka i smjera kojim je on poveo stranku – u pravu. Pankretić koji je, kako kaže, “spreman pomoći” u stabilizaciji stranke, ovih je dana objasnio kako Beljak ne razumije specifičan kontekst unutar kojeg djeluje HSS, u kojem se zahvaća centar s lijevim i desnim elementima. “Da se razumijemo, nije toliki problem suradnja i koalicija sa SDP-om nego to što je HSS postao ljeviji i od SDP-a”, kaže Pankretić, domećući i kako je Beljakov HSS “zaboravio poljoprivredu”.
Stranka koja, kako kaže Pankretić, djeluje unutar specifičnog konteksta u kojem se zahvaća centar s lijevim i desnim elementima, 2015. je godine izišla na izbore u Domoljubnoj koaliciji koju je predvodio Tomislav Karamarko. U kombinaciji s najdesnijim HDZ-om ikad (tad se nije spominjao specifični kontekst centra) HSS-ovih 12 kandidata osvojilo je ukupno 36.083 preferencijalna glasa, odnosno 1,61 posto od ukupnog broja birača koji su izišli na izbore.
Debakl 5. srpnja
Godinu dana kasnije, HSS je pod Beljakovim vodstvom otišao na drugu stranu političkog spektra – u koaliciju sa SDP-om. Tad je stranka na koalicijskim listama imala 14 kandidata, koji su osvojili ukupno 34.858 preferencijalnih glasova, dakle nešto manje nego 2015. godine. Kako je i izlaznost bila manja, HSS-ovi kandidati dobili su veći postotak glasova, 1,82 posto, no s obzirom na to da ih je i bilo dvoje više – može se slobodno zaključiti da je biračima HSS-a tad bilo uglavnom svejedno ide li njihova stranka na izbore s (ultradesnim) HDZ-om ili SDP-om Zorana Milanovića.
Četiri godine kasnije, stvari su se ipak promijenile. Četrnaest kandidata Beljakovog HSS-a je u koaliciji sa SDP-om Davora Bernardića osvojio 16.633 glasa, odnosno samo 0,98 posto glasova od onih koji su izašli na birališta. Ova brojka i postotak svakako idu u prilog tezi da je HSS otišao previše ulijevo u odnosu na preferenciju svojih birača.
Beljakov poraz i Beljakov trijumf
Postoje, međutim i neke olakšavajuće okolnosti za aktualno vodstvo HSS-a. Izbore koji su održani u ozračju koronakrize nije baš jednostavno uspoređivati s onima održanim u normalnim okolnostima, a opći pad cijele koalicije sigurno nije dobro djelovao ni na zaseban rezultat HSS-a. Zatim, za razliku od, recimo, Bernardića, Beljak je osvojio uvjerljivo najviše glasova među kandidatima svoje stranke. Dok je kandidat za predsjednika SDP-a Peđa Grbin osvojio 17.000 glasova nasuprot Bernardićevih 13.775, Beljak je višestruko deklasirao stranačku konkurenciju. Predsjednik HSS-a je osvojio 6.515 preferencijalnih glasova, skoro pet puta više od spomenute Ana-Marije Petin (1.378 glasova).
Bez obzira na sve, činjenica da je HSS dobio upola manje (u postotku) glasova nakon cijelog predsjedničkog mandata Kreše Beljaka, dat će materijala za razmišljanje o budućnosti članovima ove stranke. Osim ako o budućnosti HSS-a na kraju priče ne bude odlučivao – HDZ.