Je li ministar Ćorić pogurao projekt iz afere Rimac? Detaljan pregled svih odluka i dozvola

Sporna odluka ministra Ćorića o projektu kasnije je potvrđena na Visokom upravnom sudu

ZADNJA IZMJENA: lip 3, 2020

Afera Rimac razotkrila je funkcioniranje državnog aparata na nekoliko razina, od državnih tajnika i pomoćnika ministara, do regulatornih tijela i lokalne samouprave. Prema navodima istražitelja, sve te razine postupale su prema uputama državne tajnice Ministarstva uprave Josipe Rimac kako bi energetskom investitoru, tvrtki C.E.M.P. iz Donjeg Stupnika, omogućili bespravnu dobit.

Jedno od ključnih pitanja jest uloga ministra zaštite okoliša i energetike, istaknutog HDZ-ovca Tomislava Ćorića. Njegov prethodnik na tom mjestu, bivši Mostov ministar Slaven Dobrović, proziva ga za pogodovanje C.E.M.P-u, a u središtu optužbi je Ćorićeva odluka iz srpnja 2017., kojom je ubrzan projekt vjetroelektrana kod Knina.

Ministar Ćorić tvrdi kako je sve bilo regularno, a žalbe na njegovu odluku u slučaju C.E.M.P. odbijene su na dvije sudske instance, Upravnom sudu u Splitu i Visokom upravnom sudu. Telegram donosi detaljan pregled i kronologiju svih odluka, dozvola i rješenja u slučaju kninskih vjetroelektrana, trenutno pod povećalom istražitelja USKOK-a.

1. Prve dozvole i rješenja

Investitor u vjetroelektranu Krš-Pađene kod Knina, tvrtka C.E.M.P., 2007. naručila je Studiju utjecaja na okoliš. U listopadu te godine, Ministarstvo zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva izdalo im je Rješenje u kojem je utvrđeno da je projekt prihvatljiv za okoliš, uz primjenu mjera zaštite i praćenja stanja okoliša.

Iduće godine, C.E.M.P. će povećati opseg projekta, za što će također dobiti pozitivno mišljenje Ministarstva, tako da 10. srpnja 2009. kreću u postupak ishođenja lokacijske dozvole.

2. Ugovori s HERA-om i HOPS-om

Krajem 2013. godine, Hrvatska energetska agencija (HERA) izdaje im Rješenje o stjecanju povlaštenog proizvođača električne energije, a 31. prosinca isto rješenje izdaju i za namjeravano proširenje vjetroelektrane. Rješenje su dobili na četiri godine, dakle do 24., odnosno 31. prosinca 2017.

Status povlaštenog proizvođača električne energije važan je zbog poticane proizvodnje i otkupa struje. Bitno je naglasiti kako je HERA drugu suglasnost C.E.M.P.-u dala 31. prosinca 2013., točno dan prije isteka prava na primjenu starog tarifnog sustava. Naime, novi je od 1. siječnja 2014. donio značajno niže otkupne cijene energije iz obnovljivih izvora od strane Hrvatskog operatora tržišne energije (HROTE). Bivši MOST-ov ministar gospodarstva Tomislav Panenić kasnije je optužio prethodnika Ivana Vrdoljaka za pogodovanje.

U listopadu 2015., C.E.M.P. sklapa i ugovor s Hrvatskim operaterom prijenosnog sustava (HOPS) o otkupu električne energije. No, nakon tog mijenjaju projekt i odlučuju da će graditi drugačije vjetroelektrane jer se tehnologija u međuvremenu promijenila. Konkretno, umjesto 71 vjetroagregata snage po 2 MW, odlučili su sagraditi njih 48 snage po 3 MW. Zbog toga u prosincu 2016., Ministarstvu zaštite okoliša i energetike šalju Zahtjev za ocjenu o potrebi izrade procjene utjecaja zahvata na okoliš.

3. Struka: “moguć štetan utjecaj na okoliš”

Temeljem tog zahtjeva, Uprava za energetiku pri Ministarstvu 7.veljače 2017. dostavlja mišljenje kako ne očekuje negativan utjecaj iz nadležnosti energetike. Upravni odjel za zaštitu okoliša i komunalne poslove Šibensko-kninske županije 13. veljače 2017. zaključuje da nije potrebno provesti postupak procjene utjecaja zahvata na okoliš.

Dva dana kasnije Grad Knin također utvrđuje da projekt neće imati negativan utjecaj na okoliš. No 27. veljače, Hrvatska agencija za okoliš i prirodu (HAOP) prekida ovaj dobar niz za investitore i odlučuje kako C.E.M.P. mora provesti takozvanu “Glavnu ocjenu zahvata”, s obzirom na to da se projekt znatno promijenio.

2017-02-27 – VE Krš-Pađene Mišljenje HAOP by Andrej Dimitrijević on Scribd

Temeljem toga, Uprava za zaštitu prirode Ministarstva 6. ožujka 2017. dostavlja mišljenje da je za vjetroelektranu Krš Pađene potrebno provesti postupak procjene utjecaja zahvata na okoliš i cjelovitost ekološke mreže te je obvezna provedba glavne ocjene prihvatljivosti za ekološku mrežu.

U Rješenju ističu kako se za planirani zahvat ne može isključiti mogućnost značajnih negativnih utjecaja na ciljeve očuvanja i cjelovitost ekološke mreže. Dodaju i kako će novi vjetroagregati biti raspoređeni na drugačijim lokacijama od prvotno planiranih, pa je potrebno utvrditi hoće li to utjecati na prirodu, odnosno na staništa šišmiša, ptica te ostalih vrsta koje žive u blizini.

4. Dobrović donosi Rješenje

Nakon toga, 13. ožujka 2017., investitori šalju požurnicu Ministarstvu naslovljenu na ministra Dobrovića, u kojoj ga mole da im što prije izda rješenje prema kojem ne trebaju raditi novu procjenu utjecaja na okoliš. Tvrde da se time ugrožava projekt jer će to produljiti gradnju, čime će se probiti rokovi odnosno HERA-ine dozvole koje su dobili na četiri godine, a koje su isticale 31. prosinca 2017.

Tjedan dana kasnije, Ministarstvo napokon donosi Rješenje u kojem utvrđuju da investitori doista ne moraju napraviti novu procjenu utjecaja zahvata na okoliš, ali da zato moraju napraviti postupak procjene Glavne ocjene utjecaja na ekološku mrežu.

Pritom u odluci obrazlažu i kako su djelomično prihvatili mišljenje udruge BIOM koja ih je upozorila da su podaci o biljnom i životinjskom svijetu kraj elektrane, na kojima se temelji Elaborat C.E.M.P.-a, u tom trenutku zastarjeli.

5. C.E.M.P. tvrdi da je oštećen

Već 28. ožujka C.E.M.P. Ministarstvu šalje Zahtjev za obnovom postupka, odnosno ukidanjem donesenog Rješenja pozivajući se na ranije elaborate i odluke. Uz to tvrde i kako je protuustavno i nezakonito novom Odlukom o potrebi Glavne ocjene zadirati u zahvat prethodno pravomoćno odobren Rješenjem iz 2007. te Rješenjem iz 2009.

Dodaju i kako je logično da smanjenje opsega zahvata ne može imati negativan utjecaj na okoliš i ekološku mrežu. Uprava za zaštitu prirode pri Ministarstvu, na to je C.E.M.P.-u odgovorila kako im nisu dostavili nove dokaze koji bi mogli dovesti do drugačije odluke.

6. Na scenu stupa Ćorić

Nakon pucanja koalicije HDZ-a i Mosta, novim ministrom zaštite okoliša 10. lipnja 2017. postaje Tomislav Ćorić. Unatoč opaskama HAOP-a i Uprave za zaštitu prirode, Ćorić 31. srpnja donosi novo rješenje u kojem C.E.M.P. oslobađa obaveze izrade postupka procjene utjecaja na ekološku mrežu te Glavne ocjene prihvatljivosti za ekološku mrežu. Investitore je ipak obvezao da prate što će biti s faunom i da ta izvješća dostave Ministarstvu.

Temeljem Ćorićeve odluke investitori su 29. kolovoza od Ministarstva graditeljstva i prostornog uređenja dobili Izmjenu i dopunu lokacijske dozvole pa su mogli nastaviti s projektom. Na Ćorićeve rješenje udruga Zelena akcija podnijela je tužbu Upravnom sudu.

Istraživački novinar 24 sata Ivan Pandžić u rujnu 2017. pisao je: “Iako su već trebali početi investirati, C.E.M.P.-u bi izrada studije odnijela godinu dana. A time bi vjerojatno i izgubili pravo na dio subvencija jer da bi ih dobili, do kraja ove godine moraju izgraditi 50 posto investicije”.

7. Upravni sudovi odbijaju tužbu i žalbu

Početkom lipnja 2018. Upravni sud u Splitu odbija žalbu uz obrazloženje kako su u tom predmetu već postojala ranija pravomoćna rješenja u kojima su ispitani očuvanje i cjelovitost ekološke mreže, te da se ne radi o novom zahvatu već samo izmjenama. Zelena akcija se žalila na presudu, a 24. travnja 2019. Visoki upravni sud donio je odluku kojom je za pravo dao sudu u Splitu. “Sud nalazi da se osporena presuda prvostupanjskog upravnog suda ne može ocijeniti nezakonitom ni po jednoj osnovi” stoji u obrazloženju.

Zelenu akciju u tom je sporu zastupao pravnik Enes Ćerimagić. On za Telegram tvrdi da sud nije uvažio niz bitnih argumenta poput onoga da je novi zahvat drugačiji, a s time i utjecaji na okoliš i prirodu. “Agregata je manje, ali su jači, s većim rasponom lopatica, značajno višim stupovima i na drugim su mjestima. Ministarstvo je pak paušalno odbilo ocijeniti značaj tih promjena, a sud sad već poslovično, nekritički prihvaća sve pravno upitne teze Ćorićeva ministarstva”, smatra Ćerimagić.

8. Sporna odluka HERA-e

Nakon upravnih sudova na scenu tada ponovno stupa HERA. Predsjednik Upravnog vijeća tog neovisnog regulatornog tijela, Tomislav Jureković, 30. prosinca 2019. najprije izdaje rješenje kojim C.E.M.P.-u omogućuje da fakturira količinu struje proizvedene na osnovu snage od 20 megavata.

Zatim u ožujku slijedi novo rješenje za još 42 megavata, da bi zatim, 18. svibnja ove godine, posljednje HERA-ino rješenje obuhvatilo proširenje snage od 80 megavata iz vjetroelektrane Krš-Pađene. Povlašteni status, prema tim rješenjima, C.E.M.P. je dobio na 25 godina, iako je ugovor potpisan na 14 godina. Prema USKOK-u, Jureković je sporna rješenja donio na zahtjev Josipe Rimac.

Iznos koji bi vlasnik vjetroelektrane, Milenko Bašić, mogao fakturirati hrvatskom otkupljivaču je pritom za 118 posto veći od redovne cijene. Ona iznosi 43 eura po megavatu, a C.E.M.P. je, prema USKOK-u, sklopio ugovor za otkupnu cijenu od 94 eura po megavatu. List 24 sata izračunao je da će građani, prema tom ugovoru, Bašiću za struju iz njegove vjetroelektrane narednih 14 godina morati isplatiti tri milijarde i 751 milijun kuna.

9. Sporna odluka Hrvatskih šuma

USKOK smatra kako C.E.M.P. uopće nije imao uvjete postati povlašteni proizvođač električne energije. Naime, 30. prosinca 2019., kada je sporno rješenje izdano nakon sastanka Upravnog vijeća HERA-e, ta firma, tvrde istražitelji, nije bila upisana u Registar obnovljivih izvora energije.

Uz sve to C.E.M.P. nije na svim zemljišnim česticama na kojima se nalazi vjetropark Krš-Pađene imao upisano pravo služnosti. USKOK stoga sumnja da je šef Hrvatskih šuma Krunoslav Jakupčić ipak popustio pritiscima Josipe Rimac i povukao negativna mišljenja o navodno nezakonitom korištenju šumskog zemljišta, što je omogućilo Bašiću da krene u postupak dobivanja uporabnih dozvola za vjetroelektrane.

Andrej Dimitrijević
Telegram autor
214 članka Više o autoru
Više s weba
Ostanite uz telegramov program