Je li ministar Pavić ispao iz premijerove kadrovske križaljke? Evo kako je vodio resor s milijardama kuna

Tkogod bude vodio ministarstvo, morat će ubrzati isplate EU novca i žurno donijeti ključan dokument za razvoj Hrvatske

U ljeto prošle godine Marko Pavić preuzeo je resor u kojem se vrte milijarde eura: u velikoj rekonstrukciji Vlade Andreja Plenkovića, nekadašnji ministar rada i mirovinskog sustava preuzeo je Ministarstvo regionalnog razvoja i fondova Europske unije. Plenkoviću očito nije smetalo što je mu je u bivšem resoru Pavić ostavio golemi politički uteg – nepopularnu mirovinsku reformu, protiv koje su sindikati skupili impozantnih 750 tisuća potpisa, zbog kojih je premijer uskoro priznao poraz.

„Ministre Paviću, kako to da ste Vi preživjeli rekonstrukciju?“, pitali su u srpnju 2019. godine Marka Pavića koji je netom bio imenovan za nasljednika Gabrijele Žalac. Gostujući u Dnevniku Nove TV, Pavić je, među ostalim, objašnjavao da je kao ministar rada vodio i Europski socijalni fond s dvije milijarde eura. „Smatram da sam time dobio povjerenje predsjednika Vlade, da znanje koje sam imao u vođenju dvije milijarde eura sada nastavim na cijelu financijsku omotnicu”, pričao je, među ostalim, Pavić.

Tko (ne) ostaje?

Doduše, pod Pavićevim ravnanjem, s Europskim socijalnim fondom nije baš sve teklo glatko. Kako je krajem svibnja prošle godine otkrio portal Faktograf, u ozbiljne probleme bio je upao program “Zaželi”, jedan od glavnih europskih projekata nekadašnjeg Pavićevog ministarstva s kojim se ministar vrlo rado hvalio. I Telegram je pisao o problemima općina i gradova koji su, umjesto 45 dana, mjesecima čekali da im se nadoknade sredstva u sklopu projekta “Zaželi”. Problemi s jedinim od ključnih europskih projekata Vlade nisu pokolebali Plenkovića da ministru Paviću povjeri resor EU fondova.

Andrej Plenković upravo slaže novu Vladu, a hoće li u njoj biti mjesta i za Marka Pavića zasad se ne zna. Mediji zadnjih dana intenzivno nagađaju o imenima novih i starih ministara – tko dolazi, a tko (ne) ostaje – i zasad nije sasvim izvjesno da će ministar Pavić biti jedan od onih koje će premijer zadržati i u novom sastavu svoje Vlade. No, kao i u slučaju drugih ministara, radi se tek o spekulacijama; finalni izgled nove Vlade još nije poznat.

Isplate EU novca

Bez obzira tko će naredne četiri godine voditi resor zadužen za EU fondove, dočekat će ga nekoliko ključnih zadaća, koje je Pavić postavio kao prioritete svog mandata, ali realizacija baš i nije bila briljantna. Jedan od bitnih zadataka sljedeće Vlade bit će, svakako, povećati i ubrzati isplate europskog novca, o čemu je prošlog ljeta govorio i Pavić.

Cilj mu je, kako je sam tvrdio, bio povećati postotak ugovorenosti EU fondova (što je i ostvareno; ugovorenost je krajem svibnja bila oko 95 posto), ali i povećati postotak isplate. Prema podacima sa službene Vladine stranice, krajnjim korisnicima je dosad isplaćeno oko 3,9 milijardi eura iz EU fondova (podatak s kraja svibnja, zadnji koji je Vlada objavila), što je približno 36 posto ukupnih sredstava.

Na začelju ljestvice

Dakle, ugrubo, dosad je svaki treći euro stigao do krajnjih korisnika, što je bolji rezultat nego kada je Pavić u srpnju prošle godine preuzeo Ministarstvo. Tada je stopa isplaćenosti bila oko 25 posto. Međutim, u usporedbi s drugim članicama EU-a, nema posebog razloga za zadovoljstvo kad su u pitanju isplate jer je Hrvatska još uvijek na začelju ljestvice (po stopi ugovorenosti stoji osjetno bolje).

Novog (starog?) ministra čeka i donošenje Nacionalne razvojne strategije do 2030. godine, ključnog dokumenta koji treba služiti i kao podloga za ulaganje europskog novca u narednom razdoblju. Pavić je bio planirao završiti donošenje Strategije do kraja prvog kvartala ove godine, ali kako smo nedavno pisali, „najvažniji strateški dokument razvoja“, koji je po zakonu trebao biti gotov do 1. ožujka, još nije završen.

Neimpresionirani birači

Pavićevo Ministarstvo nedavno je, kad je u pitanju europski novac, odradilo vrlo bitan posao, pripremilo je zahtjev za isplatu EU sredstava za potresom pogođeni Zagreb i okolicu koji je u lipnju poslan Bruxellesu. Iz Fonda solidarnosti EU-a, prema izjavama ministra, očekuje se isplata oko 500 milijuna eura pomoći, od čega sto milijuna eura predujma tijekom ljeta.

Pod njegovim je Ministarstvom i provođenje razvikanog Vladinog Projekta Slavonija, Baranja i Srijem, o kojem je Telegram u više navrata pisao, a koji bi nova Plenkovićeva Vlada mogla, izgleda, kopirati u drugim dijelovima Hrvatske. Projektom Slavonija ministar Pavić također se rado hvali. No, birači mu to baš i nisu honorirali jer je na nedavnim izborima, kao kandidat HDZ-a u Četvrtoj (jednoj od slavonskih) izbornoj jedinici dobio 377 glasova.