Je li pad Mosta u svim anketama uzrokovan činjenicom da su se ipak profilirali kao konzervativna stranka
Sve ankete ukazuju na trend pada popularnosti
Opći je dojam kako je Most na prošlim izborima ostvario dobar rezultat gotovo isključivo zahvaljujući glasovima desnice i nezadovoljnih birača HDZ-a, to nije u potpunosti točno.
Prema izlaznim anketama iz 2015. koje je nakon izbora na svom blogu objavio ugledni sociolog i dugogodišnji suradnik Ipsosa Dragan Bagić, birači koji su glasali za Most 2015., na izborima 2011. značajno su više glasali za tadašnju Kukuriku koaliciju predvođenu SDP-om, nego za HDZ.
30 posto bivših glasača SDP-a birala je Most
Najveći postotak, 38.4 posto birača Mosta, na izborima 2011. nije glasalo niti za HDZ, niti za SDP, nego su birali ostale stranke. 30 posto ih je glasalo za Kukuriku koaliciju, 20 posto nije glasalo, a tek 11.6 posto glasalo je za HDZ. na izborima 2011. godine
Predizborne ankete za ove izbore sugeriraju značajan pad Mosta u odnosu na prošle izbore. Prema RTL-ovoj anketi Most ima 12 mandata, u odnosu na 19 mandata koliko su osvojili 2015. Jesu li upravo glasači ljevice odustali od Mosta?
Most je, ipak, stranka desnice?
Nekoliko je razloga koji ukazuju na to. Most je vlast formirao s HDZ-om, što zasigurno nije bilo ono što su željeli birači koji su 2015. birali Most, a 2011. SDP. Možda i značajnije jest to što se Most u međuvremenu, unatoč tome što i dalje odbijaju govoriti o svjetonazorskim pitanjima, jasnije profilirao kao konzervativna stranka desnice nego što je to biračima bilo jasno 2015. godine.
Najbolje tome svjedoči i nedavna podrška konzervativne aktivistkinje i poduzetnice Željke Markić. Naime, Projekt Domovina, iza kojeg stoji udruga U ime obitelji preporučila je 11 kandidata kojima bi njihovi simpatizeri i članovi trebali dati svoj glas. Među tim preporukama je, najviše članova Mosta, njih četiri, Davora Romića, Roberta Podoljnjaka, Marka Sladoljeva i Miru Bulja.