Nekad je nužno odabrati stranu

Je li HDZ odvojio Hrvatsku od mainstreama vanjske politike EU? Pa, dva recentna primjera pokazuju da idu u tom smjeru

Europarlamentaraci Tonino Picula i Ivan Jakovčić za Telegram o suzdržanom stavu Zagreba o Poljskoj i Jeruzalemu

Hrvatska je bila suzdržana dok je Glavna skupština UN-a s uvjerljivom većinom od 128 glasova za i 9 protiv, prihvatila odluku da se američko priznanje Jeruzalema kao glavnog grada Izraela proglasili ništavnim. Unatoč prijetnjama predsjednika Donalda Trumpa da će biti kažnjena svaka država koja će glasovati protiv SAD-a, čak su i tako neupitni saveznici Washingtona, kao što su Velika Britanija, Japan, Irak, Francuska, Njemačka, ali i Egipat i Jordan, koji su strateški partneri Sjedinjenih Država na Bliskom Istoku, poduprijeli rezoluciju.

Glasovanje je potvrdilo da Donald Trump više ne uživa nikakav autoritet i potporu ne samo kod kuće, već i u svijetu. Zanimalo nas je stoga kako Tonino Picula, bivši ministar vanjskih poslova, a sada zastupnik u EU parlamentu, ocjenjuju odluku vlade premijera Andreja Plenkovića da se prikloni tolikoj manjini.

‘HDZ se odvojio od mainstreama EU politike’

“Ne radi se samo o tomu da je Hrvatska bila suzdržana pri glasovanju u Generalnoj skupštini UN-a. Na isti način ponijela se nedavno kad se suzdržala poduprijeti odluku Europske komisije o pokretanju postupka protiv Poljske. I tu je, kao uostalom i u UN-u, ostala u manjini. Europska komisija predložila je Vijeću EU-a pokretanje postupka predviđenog člankom 7 protiv Poljske jer ni nakon dvije godine poljske vlasti nisu prihvatile dijalog o ozbiljnom kršenju vladavine prava u toj zemlji.

To na kraju može dovesti do suspenzije prava glasa, ali i zamrzavanjem milijardi eura iz EU fondova. Takvo ponašanje Varšave izaziva opće zgražanje u Bruxellesu, no unatoč toga premijer Andrej Plenković odlučio je biti suzdržan glede donošenja mjera protiv Poljske. To je dokaz da se HDZ-ova vlast naprosto odvojila od mainstreama europske politike EU te se nekritički priklonila Trumpovoj strategiji. Dakle, američkom unilateralizmu koji svijetu pokušava nametnuti Washington, a odbacuje multilaterizam EU. Također, pokazuje se da su vladi Andreja Plenkovića politički i ideološki puno bliže Mađarska, Poljska, Slovačka, Bugarska, nego sve ostale članica EU. ”

Hrvatska pokleknula pred pritiscima SAD-a?

I zastupnik u EU parlamentu Ivan Jakovčić upozorava na dugoročne posljedice nove vanjskopolitičke orijentacije vlade Andreja Plenkovića. “Često me kolege u Europskom parlamentu pitaju što se to događa s Hrvatskom, posebice s njenom vanjskom politikom. Uvjereni su da je zbog cijelog niza poteza došlo do ozbiljnog kurcšlusa između Hrvatske i vanjsko političke orijentacije EU.

Smatraju da Hrvatska više ne vodi svoju vanjsku politiku, već da je pokleknula pred diktatom Washingtona, ali i Višegradske skupine u kojoj glavnu riječ vode Poljska i Mađarska. A svi znamo što se o tim zemljama misle u Bruxellesu. Pogubno je za ugled Hrvatske u svijetu, ali i za poziciju u EU, da prevladava dojam kako se njena vanjska politika više ne vodi u skladu s vlastitim nacionalnim interesima već se isključivo osluškuje kako će neki potez ocijeniti u Washingtonu, Varšavi ili Budimpešti.

Retrogradni procesi u vanskoj politici

Umjesto da se pridržava temljenih načela vanjske politike EU te da podupire politiku za koju se zalaže najveći broj članica, a posebice one poput Njemačke i Francuske, koje kreiraju politiku EU i koje će to raditi u budućnosti, Vlada premijera Plenkovića slijepo slijedi Washington. A što je još gore, sve se više udaljava od Berlina, Pariza, Bruxelelsa, a sve više približava Varšavi i Budimpešti. Dakle, državama autoritarnih, desničarskih, konzervativnih, klerikalnih režima, koje krše temeljne demokratske vrijednosti na kojima počiva EU. Nastavi li ti putem dogoditi će se ono što nam je svima još do nedavno izgledalo nemoguće: Hrvatska će biti svrstana, u političkom i ideološkom smislu, uz bok Poljske i Mađarske”, kaže Jakovčić.

Više sugovornika Telegrama međutim uopće nije iznenađeno zaokretom koji se dogodio u vanjskoj politici od kada su na vlast došli predsjednica Kolinda Grabar Kitarović, premijer Andrej Plenković i HDZ. “To je logična posljedica promjena do kojih je došlo u unutarnjoj politici. S obzirom da su retrogradni procesi, desničarenje, nacionalizam i rigidni konzervativizam prevladali na domaćoj političkoj sceni, logično je da se to odrazilo i na vanjsku politiku. I dok su se neki već privikli na promjene u unutarnjoj politici, većina je ipak zatečena ponašanjem Hrvatske na međunarodnoj političkoj sceni. A ne bi trebali, jer drugačije naprosto ne može biti: vanjska politika je, naime, izraz unutarnje političkih pocesa”, rekao nam je jedan od ljudi s kojima smo razgovarali.

U Bruxellesu međutim upozoravaju kako postoji još jedan razlog zašto se Hrvatska tako upadljivo distancira od EU, a priklanja se SAD-u. “Premijer Plenković svjestan je da bi se Hrvatska mogla naći pod pristiskom EU ako neće poštivati odluku arbitražnog suda u graničnom sporu sa Slovenijom, da će se naći u problemima zbog mogućeg gubitka arbitraže u sporu oko plinskog biznisa s mađarskim Molom, ali i zbog blokade Slovenije i Mađarske oko ulaska u šengenski režim te OECD. Zagreb zna da se u tim situacijama ne može oslonititi n Bruxelles, pa se nada da bi mogao dobiti zaštitu Washingtona.”

Plenković ustuknuo pred Kolindom Grabar Kitarović

Strani diplomati koji dobro poznaju Plenkovića još iz Bruxellesa smatraju pak da je on prihvatio proameričku politiku predsjednice Kolinde Grabar Kitarović jer se boji njenih kritika koje bi mogle dovesti u pitanje njegovu oslabljenu poziciju predsjednika Vlade i HDZ-a. “Plenkovićevo opredjeljenje je nesumnjivo EU, ali je preslab da bi se odupro agresivnom nastupu predsjednice države”, rekao nam je jedan od sugovornika.

Nagađa se također da je do udaljavanja Zagreba od Bruxellesa došlo i zbog straha da nova EU, koju će kreirati Njemačka i Francuska, ne računa na Hrvatsku kao ravnopravnu članicu, kao uostalom ni na Poljsku, Slovačku, Mađarsku, Bugarsku, Rumunjsku. Stoga, smatraju, Plenković priprema izlaznu strategiju za takav rasplet. Što je, dakako, potpuno pogrešno. Trebalo bi postupati upravo suprotno te se truditi pokazati da Hrvatska po svemu pripada europskoj demokratskoj obitelji i tradiciji.

“Moguće je posrijedi predviđanje Zagreb da EU neće preživjeti jačanje centripetalnih sila u svojim redovima te da će na međunarodnoj sceni prevladati Trumpova doktrina. A upravo je ona potaknula proces disolucije koji nije primjetljiv samo među članicama EU, već i unutar granica pojedinih država, kao, primjerice, u Španjolskoj. I to je, dakako, promašena strategija jer Donald Trump neće biti vječno u Bijeloj kući, a njegovim odlaskom s političke scene doći i do dramatičnih promjena u američkoj vanjskoj politici”, kaže jedan naš dobro upućeni sugovornik.

Hrvatska u UN-u ostala u manjini

Uostalom da je izolacija Trumpa na međunarodnoj političkoj sceni sve veća, potvrdilo je glasovanje u Generalnoj skupštini EU. Hrvatska je zajedno s Antigua-Barbuda, Bahamima, Beninom, Butanom, Kamerunom, Kolumbijom, Argentinom, Dominikanskom Republikom, Ekvaorijalnom Gvinejom, Fijima, Meksikom, Haitijem, Jamajkom, Kiribatima, Lesotom, Malawima, Panamom, Australijom, Paragavajem, Filipinima, Ruandom, Solomonskim otocima, Kanadom, Južnim Sudanom, Trinidad i Tobagom, Tuvalom, Ugandom, Vanutuom, bila među 35 zemalja koje su se suzdržale od glasovanja u Generalnoj skupštini.

Ona je sa 128 glasova za, a 9 protiv, prihvatila stajalište u kojemu se pozivaju sve države članice UN-a da se pridržavaju rezolucija Vijeća sigurnosti o svetom gradu Jeruzalemu te da ne prihvate nikakve radnje ili mjere suprotne tim rezolucijama. Takva rezolucija odgovor je na odluku američkog predsjednika Donalda Trumpa da preseli američko veleposlanstvo iz Tel Aviva u Jeruzalem unatoč rezolucije Vijeća sigurnosti o Jeruzalemu iz 1967. u kojoj se zahtijeva da se sudbina Jeruzalema odredi u pregovorima između Izraelaca i Palestinaca.

Istodobno, sve države pozvane su da se suzdrže od uspostavljanja diplomatskih misija u svetom gradu. Uz Hrvatsku od izjašnjavanja uzdržale se se i četiri članice EU, Mađarska, Poljska, Češka, Latvija… Jedino je tijekom glasovanja u gorem društvu od Zagreba ostao Washington. Njega su podržale samo Guatemala, Honduras, Izrael, Maršalski otoci, Micronesia, Nauru, Palau i Togo.

SAD doživjele težak poraz

Washington je ostao u golemoj manjini unatoč prijetnjama Donalda Trumpa da će ukinuti financijsku pomoć svim zemljama koje će glasovati protiv SAD-a. “Oni uzimaju stotine milijuna dolara pa čak i milijarde dolara i onda glasuju protiv nas. Mi ćemo pratiti to glasovanje. Neka glasuju protiv nas. Mi ćemo puno uštedjeti. Baš nas briga” rekao je Trump novinarima u Bijeloj kući.

Američka ambasadorica Nikki Haley prenijela je članicama UN-a da joj je predsjednik Trump naredio da napravi popis svih država koje će glasovati protiv SAD te da će se protiv njih poduzeti odgovarajuće kaznene mjere, kao i da će smanjiti američke dotacije UN-u. “Sjetiti ćemo se tih država kad kad će tražiti, kako to često čine, da im damo više novca ili da iskoristimo svoj utjecaj za njihovu korist”.

Do glasovanja je došlo samo dan nakon što je Trump u Bijeloj kući izjavio kako SAD “sada ponovno svi poštuju.” Premda rezolucija UN-a nije obvezujuća, već je uglavnom simboličnog karaktera, ishod glasovanja pokazao je koliko se svijet protivi politici Donalda Trumpa, koliko ga ona uznemiruje i brine, ali i sve veću izoliranost SAD-a.