Je li Željko Kolar zbilja izgledni novi šef SDP-a, kako sugerira jedna anketa?

Kako se znaju "preferencije pojedinih stranačkih organizacija"?

Samo dan nakon što su objavljeni rezultati istraživanja agencije Ipsos među biračima SDP-a koje je pokazalo da bi većina, više od 50 posto, na čelu stranke najradije vidjeli saborskog zastupnika Peđu Grbina, u jednom dnevnom listu objavljen tekst u kojemu se dovode u pitanje rezultati Ipsosove anketa. Objašnjenje je kako članovi stranke, za razliku od birača SDP-a, imaju drugačije kriterije pa je logično da je njihovo raspoloženje bitno različito od onoga što je pokazalo Ipsosovo istraživanje.

Pri tomu se navodi kako se iz analize podataka o broju članova s pravom glasa i, gle sad, prema “preferencijama pojedinih organizacija”, došlo do zaključka da najbolje prolazi zagorski župan Željko Kolar. Čak se zaključuje da bi prema “našem izračunu Kolar trebao biti relativni pobjednik u prvome krugu i nedostajalo bi mu malo glasova da odmah odnese pobjedu”.

Kako se znaju preferencije stranačkih organizacija?

Samo od sebe nameće se, dakako, pitanje kako se znaju “preferencije pojedinih stranačkih organizacija”, i na temelju čega se zaključuje da bi baš svi članovi jedne organizacije morali glasovati za istog kandidata. Pogotovo stoga što ne glasuju organizacije nego pojedinci, i još k tomu tajno. Takvo predviđanje odmah je ipak dovedeno u pitanje konstatacijom kako je taj izračun o pobjedi Kolara “okvirni i ne mora odgovarati stvarnom raspoloženju u SDP-u”.

“Moguće je”, naime, “da neće svi članovi županijskih i općinskih organizacija slijediti preferencije svojih lokalnih vođa, nego će glasati po svome, kao što je moguće i da se tijekom kampanje dogodi nešto što će bitno utjecati na raspoloženje SDP-ovaca.” No, unatoč toga tekst “koji ne mora odgovarati stvarnom raspoloženju u SDP-u” ipak je objavljen na prvoj stranici pod velikim naslovom “Kolar osvaja SDP?” dok je sam tekst imao naslov “Kolar osvaja SDP, na rubu je pobjede u 1. krugu”.

Opet će se dijeliti šalabahteri?

Istraživanje Ipsosa i taj napis potvrđuju da se unutar SDP-a vodi nemilosrdna bitka za vlast u kojoj se ne biraju sredstva za obračun. Najave o sigurnoj pobjedi Željka Kolara, idu na ruku dosadašnjem vodstvu SDP-a, jer je zagorski župan sam najavio da će biti predsjednik kontinuiteta. A to znači da će svi oni koji su najodgovorniji za debakl SDP-a na parlamentarnim izborima sačuvati svoje unutarstranačke pozicije.

I dok je Ipsosovo istraživanje rezultat ankete među biračima, dotle se zaključci teksta temelja na neobičnoj sintagmi o “preferencijama stranačkih organizacija”. Taj izraz prvi je lansirao upravo kandidat Željko Kolar koji od prvoga dana tvrdi da ima potporu tko zna koliko županijskih organizacija. Takvo samouvjereno Kolarovo ponašanje pokazuje da će se i na ovim izborima članovima stranke dijeliti čuveni šalabahteri s popisom za koga članovi pojedine organizacije moraju glasovati.

Šalabahteri su Bernardića doveli na čelo stranke

Ako se to dogodi onda je to jasan znak da u SDP-u nema nikakve demokracije jer je takvo grupno glasovanje po zapovijedi elementarno kršenje demokratskih prava svakog člana stranke da glasuje po vlastitom nahođenju. Da se unutar SDP-a zloporabe demokratske norme te princip “jedan član jedan glas” kojim se stranka toliko hvali, pokazalo se za prošlih unutarstranačkih izbora kad su upravo nesretni šalabahteri presudili o pobjednicima izbora u SDP-u.

Tada je, naime, članovima SDP-a iz Zagreba i Rijeke dijeljen popis s imenima za koje kandidate moraju glasovati. Zahvaljujući tomu za predsjednika je izabran Davor Bernardić, premda je on prije toga svojim nemuštim vođenjem, upropastio zagrebačku stranačku organizaciju.

Eksplodirao je broj članova pojedinih stranačkih organizacija

Postoje naznake da nije samo to dokaz demokratske insuficijencije u SDP-u. Opravdanu zabrinutost u regularnost izbora izazivaju također podaci o broju članova pojedinih stranačkih organizacija. Tako je u Brodsko-posavskoj županijskoj organizaciji, prije najave izbora, bio samo 141 član s pravom glasa, da bi dva tjedna kasnije taj broj narastao na 760. U Vukovarsko-srijemskoj organizacija bilo je 238 članova, a sada ih je čak 530. U varaždinskoj organizaciji bilo ih je 329, a sada ih ima 656 s pravom glasa.

Kad se zna da postupke naknadnog stjecanja prava glasa kontrolira upravo staro vodstvo stranke, onda ne čudi što postoje opravdane sumnje u moguće zloporabe. No, ako se još i to dogodi, onda bi to bio sumrak SDP-a. Jer kako bi itko ikada glasovao za stranku te ju doveo na vlast ako se unutar nje ne poštuju ni elementarne demokratske norme. Inače po istraživanju Ipsosa drugi izbor glasača SDP-a bio bi Ranko Ostojić s 24 posto glasova, a daleko iza njih nalaze se Željko Kolar i Mirela Ahmetović za koje se izjasnilo jedva po 9 posto ispitanika.

Bivše vodstvo stranke nema ugled među biračima

Ako je točno da postoji tako velika razlika preferenciji glasača SDP-a i članova te stranke, onda je sasvim jasno zašto je SDP doživio tako katastrofalan poraz na parlamentarnim izborima. Birači SDP-a, naime, nisu glasovali na ovim izborima za svoju stranku jer su razočarani načinom na koji je SDP vođen, zbog toga što je stranka izgubila svaku vjerodostojnost pa sadašnje vodstvo stranke nije uživalo nikakav ugled među biračima.

To su dokazali i preferencijalni glasovi koje je dobila većina članova SDP-a koji su bili na izbornim listama. Stoga je logično da birači SDP-a žele na čelu stranke vidjeti druge političare, one koji ni na koji način nisu bili povezani s dosadašnjim vodstvom stranke. Ako zaista postoji takav disparitet između članova stranke i birača SDP-a onda je to katastrofa za socijaldemokraciju. To bi ujedno bio pokazatelj da članove stranke uopće ne zanima što o SDP-u misle birači te da im je jedino važno da se izbore za nekakve funkcije.

Stoga će SDP, ako novo vodstvo bude vodstvo kontinuiteta, kako to, primjerice, najavljuje upravo Željko Kolar, nastaviti put u propast. Stari mu se birači neće vratiti, a nove neće dobiti. No, na politici kontinuiteta inzistiraju upravo kreatori dosadašnje politike jer je to jedini način da sačuvaju svoje stranačke funkcije i sinekure. A oni u ovim trenucima, premda ih za to nitko nije ovlastio, vode igru. I to se vidi po svakom njihovom potezu.

Kolar i Ahmetović kao kandidati dosadašnjeg vodstva stranke

Pa je tako, primjerice, Mirela Ahmetović, jedna od kandidatkinja za funkciju predsjednika stranke, u Saboru, u pratnji političkog tajnika Davorka Vidovića, održala konferenciju za medije na kojoj je, u ime stranke, govorila protiv otpuštanja radnika u Ini. Tijekom predizborne kampanje apsolutno je neprihvatljivo da jedan od kandidata drži konferenciju za medije u ime stranke, ali to pokazuje što je aktualno vodstvo stranke u stanju učiniti da bi promoviralo jednu svojih kandidatkinja.

Koja je, usput rečeno, svojedobno sama priznala da pripada klanu Zlatka Komadine. Kako ne bi bilo nikakve dvojbe oko kandidature Željka Kolara, Biljana Borzan, jedna od najuglednijih i najpopularnijih članica SDP-a, otvoreno je izjavila kako za njega po terenu agitiraju ljudi iz dosadašnjeg vodstva stranke. Oni to rade jer bi u slučaju pobjede Ahmetović ili Kolara sačuvali svoje pozicije u stranci, unatoč toga što se nisu usudili kandidirati na izborima jer su znali da bi doživjeli izborni potop.

Kolar nije kvalificiran biti predsjednik Vlade

Problem je s Kolarom, koji je vjerojatno dobar župan, što nema potrebne stručne kvalifikacije za obavljanje složene dužnosti predsjednika Vlade. To Kolar i sam priznaje te najavljuje da će, ako on bude predsjednik, netko drugi iz redova SDP-a biti kandidat za premijera. Na stranu pitanje kako je moguće da Kolar nema uvjete da bude premijer, može kandidirati za funkciju predsjednika stranke. I ta dužnost, naime, zahtjeva visoko obrazovanje, intelektualnu širinu i neophodne stručne kvalitete za upravljanje složenim sustavom kao što je stranka.

Uostalom, taj eksperiment neslavno je propao kad je Zoran Milanović bio predsjednik SDP-a i kad je kandidat za premijera bio Ljubo Jurčić. Oni koji su se deklarirali kao Kolarove pristaše, kao jedan od razloga zašto se opredjeljuju za njega, navode i to da on neće odstraniti iz vodstva stranke dosadašnje kreatore SDP-ove politike. A to je, nažalost, upravo ono najgore što se može dogoditi stranci. U tom slučaju, naime, SDP će na sljedećim izborima proći još gore nego na nedavnim što će značiti njegovu daljnju političku marginalizaciju.