Jedan cijenjeni stručnjak za Telegram objašnjava kako se u vrijeme ministra Jakovine varalo na poticajima

Umjetni uvjeti i neobične podudarnosti

Europske činovnike uznemirilo je što je, u nekoliko slučajeva, došlo do davanja poticaja tvrtkama koje su osnovane tri mjeseca prije natječaja, imaju povezanu vlasničku strukturu te su za svoje projekte tražile poticaje u iznosu jednakom najvećem mogućem iznosu poticaja, što je uistinu neobična koincidencija.

Kad kaže da je možda bilo “stvaranja umjetnih uvjeta”, Borchmann zapravo želi reći da su neke tvrtke možda znale za pravilnike i uvjete natječaja puno prije nego su oni javno objavljeni, te su stoga nabrzinu osnivale povezana društva i naštimavale projekte za poticaje.

Kako su špekulanti ušli u poljoprivredu

O čemu se zapravo radi, kako je došlo do spekulacija s poticajima i koliko bi cijela afera mogla biti štetna za hrvatske poljoprivrednike? Telegram je razgovarao s poljoprivrednim konzultantom, Kristijanom Mavrekom, koji već neko vrijeme u javnosti upozorava da bi moglo doći do kazne Europske komisije zbog netransparentnih natječaja i uvjeta.

“Geneza cijelog slučaja”, objašnjava Mavrek za Telegram, “počinje početkom 2014., odnosno u trenutku kada se počinju pisati novi programi za fondove koji su nam postali dostupni nakon što smo postali članica EU. Do trenutka ulaska u EU na raspolaganju su bili pretpristupni fondovi, takozvani SAPARD i IPARD”.

“Pravilo koje je vrijedilo u pretpristupnim fondovima jest da svi koji su se javili mogu dobiti u pravilu 50 posto potpore, te da se mogu prijaviti mali i srednji poduzetnici. Veliki poduzetnici uopće se nisu mogli javiti, kao ni male i srednje tvrtke kćeri osnovane od strane velikih poduzetnika”, kaže Mavrek.

Jakovina omogućio 90 posto povrata na uloženo

“Tada ste na jednu jednu vašu uloženu kunu, još jednu dobili od EU pa nije bilo prostora za špekulante koji se primarno ne bave poljoprivredom. Takve je u nove fondove nakon ulaska u EU privukla mogućnost da za svoje investicije dobiju čak 90 posto povrata na uloženo”, kaže Mavrek. Na taj način, kaže, investitor nema gotovo nikakav rizik, a povrat od 90 posto omogućili su pravilnici bivšeg ministra Jakovine.

“U trenutku kada administracija bivšeg ministra Jakovine počinje pisati pravilnike za strukturne fondove, on, umjesto da je nadogradio postojeći sustav građen 10 godina, sve poništava. Kreće iz početka pisati pravilnike koji su direktno išli na ruku pojedinim projektima firmi koje su očito imale ih već imale spremne za prijavu”, kaže Mavrek.

Ključno je što je novim pravilnikom omogućeno da neka firma ili investitor osnuje tri, četiri ili pet firmi, i za svaku od njih dobije maksimalan iznos poticaja, koji je ministar Jakovina odredio vrlo visoko, do 5 milijuna eura – a sve to mimo preporuka i direktiva Europske unije, tumači.

Spremni projekti za tek objavljeni pravilnik

“Da se ostalo pri standardima koje je EU postavila u svojim direktivama, uredbama i preporukama zemljama članica, dakle, nema povezanih društava, jedan vlasnik jedna firma, i na 50 posto potpore, kao što je uobičajeno u većini drugih državama EU, tada do ovog svega ne bi došlo”, kaže Mavrek.

Bivši ministar Jakovina večeras je dao kratku izjavu za RTL. Rekao je kako u ovom slučaju ništa nije sporno. “U odborima za dodjelu, kao partneri, sjedili su i ljudi iz Europske komisije”, rekao je. “Optužuju me zlobni pojedinci koji nisu uspjeli dobiti novac na natječaju”, kazao je.

Međutim, kaže Mavrek, pravilnik ministra Jakovine po kojem će se odvijati natječaji objavljen je 23.1.2015, a da ga nitko prije toga nije vidio prije. Natječaj po tom pravilniku raspisan je za samo sedam dana, a odmah su se javile tvrtke koje su, kaže Mavrek, već imale spremne projekte i koje su tražile maksimalne iznose.

“Sastavni dio pravilnika jest i tablica bodovanja projekata, pa su određene tvrtke mogle prilagoditi svoje investicije jer su znali kako će izgledati natječaj. O tome govori Europska komisija u svom revizijskom izvješću kada kaže da su natječaji i odgovarajuća pravila izrađeni na način kojim se može omogućiti lako stvaranje umjetnih uvjeta”, kaže Mavrek.

164 milijuna kuna poticaja za istog poduzetnika

Dodaje kako su na kraju te tvrtke i ima maksimalan broj bodova, te da su se javile u prvim danima natječaja što je važno jer se kod rang liste gleda i datum prijave. “Ako računamo 21 tvrtku s liste koja je proteklih dana objavljena u hrvatskim medijima, to je preko 500 milijuna kuna. Ako znamo da se na natječaj javilo 1200 projekata, ispada da će većina ostati bez sredstava, a samo mali krug odabranih će povući većinu sredstava”.

Među njima je pet tvrtki koje se povezuju s poduzetnikom Markom Pipunićem, vlasnikom tvrtke Žito d.o.o.. Njima je ukupno dodijeljena potpora od 164 milijuna kuna. A pet tvrtki koje se povezuju s Mirkom Ervačićem dobile su 148 milijuna kuna.

S Pipunićem se povezuje i Salami Aurea d.o.o. – tvrtka koju je osnovalo Žito d.o.o u Pipunićevom vlasništvu. Direktor Salami Auree je Jozo Ljubčić, član uprave Žita.

Ta je tvrtka dobila potporu od 38,4 milijuna kuna, a kao razlog negativnog nalaza navode se “povezana društva”. Isti je razlog naveden i kod tvrtke Carapadio d.o.o. koja je prijavljena, kao i ranije spomenuta tvrtka, u Čepinu na adresi Kralja Tomislava 151. Tvrtka je dobila potporu od 38,4 milijuna kuna. Treća tvrtka koja je sporna nalazi se na istoj adresi, osnivač je Žito, samo je kao direktor prijavljen Ivan Pandurević, a tvrtka je dobila iznos od 38,4 milijuna kuna.

Novac je već potrošen i to je ozbiljan problem

“Žito d.d. za sve te tri svoje tvrtke ima Odluku o dodjeli sredstava koje je potpisao bivši ravnatelj Agencije za plaćanje Ante Pezo i svaka od tih tvrtki je prema tim odlukama dobila više od 38 milijuna kuna. Žito je te objekte sagradio i sada, prema odluci, čeka isplatu. Tri puta po nešto više od 38 milijuna kuna”, kaže Mavrek i dodaje kako je to ozbiljni problem za ministra poljoprivrede Davora Romića i Vladu jer su te u tim projektima novac već potrošen.

“Te tri firme već imaju odluku o dodjeli sredstava, one su po toj odluci već postupile i sagradile objekte i sad čekaju isplatu. Europska komisija pak u svom revizijskom izvješću poručuje Vladi da potpore ne može isplatiti tim tvrtkama zbog sumnji u namještanje natječaja”, kaže.

U zaključcima revizije Europske komisije navodi se da „Agencija za plaćanje nije provela dovoljno detaljno istraživanje prijavljenih projekata te da je trebala uputiti slučajeve drugim istražnim tijelima”. Mavrek upozorava na neke vrlo ozbiljne mjere: “Nitko za ovaj kaos sa EU fondovima za poljoprivredu ne odgovara. Čak je moguće da nam blokiraju sredstava na par godina, kao lekciju da se ne igramo sa EU fondovima”.

Kako je Pipunić izgradio svoje carstvo

Ranije ovog mjeseca tjednik Nacional objavio je kopiju dokumenta s popisom tvrtki koje su dobile sredstva iz Mjera 4 programa Ruralnog razvoja Republike Hrvatske, a na to nisu imale pravo jer su o vlasništvu istih osoba. Radi se o 21 tvrtki koje se spominju u negativnom mišljenju Europske komisije, a među njima je pet tvrtki u vlasništvu Žita Marka Pipunića i četiri tvrtke u vlasništvu Mirka Ervačića.

Marko Pipunić vodeći je proizvođač svinja, mlijeka, jaja, brašna i šećera u Hrvatskoj. Godinama se širio otkupljujući propala poduzeća i silose, te je danas osim brojnih poljoprivrednih tvrtki u Hrvatskoj, posluje i u Vojvodini. Kupio je najveći dio imovine Đakovštine, a zajedno sa Stipom Matićem, vlasnikom M San grupe postao vlasnikom PPK Valpova i PP Orahovice, te Tvornice ulja Čepin.

U Osijek je došao kao izbjeglica iz Bosanske Posavine 1992. godine te je izgradio poslovno carstvo. “Samo unutarnji neprijatelj može biti rizik u realizaciji investicije poduzetnika”, kazao je Pipunić na panel raspravi ovog mjeseca.

Počasni predsjednik Udruge Prsten

Član je i počasni predsjednik ‘Udruge Prsten’ koja okuplja bosanske Hrvate. Članovi su i neki od najbogatijih Hrvata poput Pave Zubaka i Tomislava Antunovića, a donedavno je predsjednik bio saborski zastupnik Mosta Ivan Lovrinović. Bivši predsjednik ove moćne lobističke organizacije Lovrinović tvrdio je kako članovi Prestena u hrvatskom BDP-u sudjeluju s oko osam posto.

Pipunić je jedan od najmoćnijih poduzetnika u Slavoniji. Njegovo Žito više od 1500 radnika i u Slavoniji kontrolira proizvodnju na 22.000 hektara. Žito je osnovao 1992. sa samo dva zaposlena radnika, a sada se njegovo bogatstvo procjenjuje na više od 150 milijuna kuna. 2015. Pipunićeva tvrtka Žito krenula je u novi ciklus investicija, te su najavili kako u dvije godine planiraju otvoriti 250 do 300 radnih mjesta i generirati milijardu kuna novog prihoda godišnje. Pipunić je tada najavio realizaciju ciklusa investicija vrijednih oko 1.4 milijarde kuna u 20 projekata.

U intervjuu za Glas Slavonije ovog svibnja, Pipunić je kazao kako su lani na otkup potrošili 1.2 milijarde kuna i kako su svu robu platili u najkraćim mogućim rokovima. Žito preko kooperanata ugovara proizvodnju na gotovo 60.000 hektara, a godišnje otkupe oko 150.000 tona pšenice, 70.000 tona kukuruz… Kazao je kako je plan u idućim godinama povećati količine te da su spremni otkupiti sve što seljaci proizvedu.

‘Imamo odluku da je sve bilo po zakonu’

“Tražili su od nas da se javimo na natječaj s inovativnim projektima koji jačaju domaću proizvodnju i otvaraju radna mjesta, kada smo to napravili, sada se spominju neke nepravilnosti u natječaju”, rekao je Pipunić za Jutarnji list. “Mi smo sve radili po natječaju i to je potvrdila kontrola iz Agencije koja je bila kod nas. Imamo odluku hrvatske države da smo sve radili po zakonu, a nama je rečeno da je natječaj odobrila Europska komisija”.

Mavrek nam kaže kako sada postoje dvije mogućnosti: trenutni ministar Romić može krenuti u hitne izmjene pravilnika ili može nastaviti s ovim natječajem i praviti se da se ništa ne događa. No, isplatu može blokirati i Europska komisija, a tada investitor koji je dobio odluku može tražiti nadoknadu štete sudskim putem od Republike Hrvatske . “I vrlo vjerojatno dobiti spor jer mu je RH i Agencija za plaćanje izdala odluku koju mu sada osporava”, kaže Mavrek.