Jedan Zagorac ukrao je dva bicikla i dobio godinu i pol zatvora, a Sanader za cijelu Inu 6. Kako je do toga došlo

Opći je dojam da su ove kazne preniske. Naime, potezom Sanaderove vlade, koji je, kako kaže sud, bio motiviran njegovim koruptivnim dogovorom s Hernadijem, Ina je zapravo u potpunosti prepuštena mađarskoj tvrtki iako ona nije bila većinski vlasnik. Zbog zarade od 10 milijuna eura Sanader je, tvrdi sud, kao hrvatski premijer izigrao interese svih građana Hrvatske. Je li onda kazna od šest godina zatvora primjerena? Tužiteljstvo, kao i većina onih koji su se danas oglasili u javnom prostoru smatra da nije.

Prva presuda Ivi Sanaderu bila je stroža

Prvom presudom, izrečenom još u studenom 2012., vijeće Županijskog suda u Zagrebu kojem je na čelu bio sudac Ivan Turudić, osudilo je Sanadera na sedam i pol godina zatvora zbog primanja mita za Inu. Tada je u istom procesu osuđen i u aferi Hypo, pa je u konačnici dobio deset godina zatvora.

Kazna od sedam i pol godina koju je tada sud izrekao bivšem premijeru bilo je viša od ove današnje. Inače, maksimalno je mogao biti kažnjen s 10 godina zatvora. Toliku sankciju, naime, predviđa Kazneni zakon za službene osobe koje prime mito, te za to naprave nešto što ne bi smjele napraviti, u ovom slučaju prepuste MOL-u upravljačka prava u Ini.

Vrhovni sud sredinom 2014. ublažava Sanaderu kaznu, na šest i pol godina. Tvrde kako niži sud nije dovoljno cijenio dvije važne olakotne okolnosti – Sanaderovu raniju neosuđivanost, te sudjelovanje u Domovinskom ratu. Nakon takvog obrazloženja postavilo se opravdano pitanje je li čovjeku koji je obnašao funkciju premijera neosuđivanost mogla biti olakotna okolnost ili se to s obzirom na funkciju jednostavno podrazumijevalo. Presuda je još uvijek bila stroža od ove današnje.

Zašto je važno trajanje sudskog procesa?

Bilo kako bilo, Sanader je u tom trenutku bio pravomoćno osuđen na ukupno osam i pol godina zatvora. Počeo je i izdržavati kaznu. No, u srpnju 2015. dolazi famozna odluka Ustavnog suda RH koja će u mnogočemu, kako se i danas moglo čuti u sudnici, utjecati na daljnji rasplet afere Ina-MOL. Ustavni sud ruši pravomoćnu presudu Sanaderu i slučaj vraća na ponovno suđenje Županijskom sudu u Zagrebu. Tek u listopadu 2018. taj ponovljeni proces doista i počinje.

Ovu kronologiju ukratko ponavljamo, jer je prema današnjem obrazloženju jedna od olakotnih okolnosti bivšem premijeru bio protek vremena od počinjenja djela, točnije od trenutka kada je primio mito od Hernadija. To je bilo sredinom 2009. kada je MOL, kako je utvrdio sud, u dva navrata transferirao novac s računa svojih ciparskih firmi na račun švicarske tvrtke u vlasništvu Roberta Ježića. Sam dogovor pao je godinu ranije.

Dakle, sada je prošlo već više od deset godina. Prošlo je toliko i od spornog prepuštanja upravljačkih prava u Ini mađarskom MOL-u. U međuvremenu je i Sanader deset godina ostario. I ta njegova viša dob, kao i zdravlje koje se u tom vremenu narušilo, postale su olakotne okolnosti zbog kojih je sud odlučio osuditi ga danas na samo šest godina zatvora.

Sud je zabranio da se problematiziraju posljedice

U cijeloj priči posebno je važna odluka Ustavnog suda. Iako je, dakle, svima jasno da je Sanaderov potez ozbiljno uzdrmao poslovanje Ine, o čemu su tijekom suđenja svjedočili njezini čelni ljudi, to se u ovom ponovljenom procesu nije smjelo gotovo ni spominjati. Naime, nakon odluke Ustavnog suda RH, kojom je prva presuda Sanaderu poništena, posljedice mita koje je Sanader, prema sudu, primio od Hernadija zapravo nisu mogle biti problematizirane. Ustavni sud je kazao kako su niži sudovi pretjerali u slobodnoj sudačkoj odluci kada su zaključili da je Sanaderova Vlada svojim potezom u vezi Ine “povrijedila vitalne gospodarske interese Republike Hrvatske”.

Ustavni sud je, na neki način, trasirao nastavak procesa protiv bivšeg premijera. Zato se danas u obrazloženju presude i nije čulo ništa o tome što je zapravo Sanader napravio Ini. Činjenica da je zbog Sanaderovih privatnih interesa Ina predana u ruke stranog partnera koji nije u tom trenutku mogao dobiti upravljačka prava, spomenuta je samo ovlaš. No, to nije mogla biti otegotna okolnost bivšem premijeru upravo zbog ranije odluke Ustavnog suda RH.

Kako se ovo uklapa u sudsku praksu?

Nakon današnje objave presude proučili smo sudsku praksu kako bismo provjerili uklapa li se u ranije odluke hrvatskih sudova. Već kod slučajeva koji se tiču samog Sanadera vidi se njezina neujednačenost. Recimo, Sanader je pravomoćno osuđen na šest godina zatvora u aferi Planinska. Tada je za zlouporabu položaja dobio identičnu kaznu kao danas, iako su optužbe puno blaže, odnosno nije u pitanju nacionalna kompanija kojoj je naštetio svojim potezom.

Iako godinama slušamo o borbi protiv korupcije, na često blagim presudama vidi se da još uvijek ne postoji ozbiljna volja da se ona stvarno sankcionira. Kada konačno i dođe do presuda one su doista različite i uglavnom blage. Tako je primjerice nedavno bivši šef odjela javne rasvjete u Gradu Zagrebu Mijo Marošević dobio tri godine zatvora jer je uzeo 173 tisuće kuna mita. Radio je to, kako stoji u nepravomoćnoj presudi, najmanje tri godine, od kraja 2005. do siječnja 2009. godine. Uzimao je mito od poduzetnika koji su željeli na poslovima javne rasvjete surađivati s Gradom. Dakle, taj gospodin je dobio samo upola blažu kaznu od bivšeg premijera koji je osuđen zbog milijunskog mita za najveću državnu kompaniju.

Presuda gospodinu koji je ukrao dva bicikla

Možemo tu kao usporedbu navesti i presudu Zdravku Mamiću, bivšem izvršnom dopredsjedniku Dinama koji je kažnjen sa šest i pol godina zatvora zbog izvlačenja novca iz Dinama. Dakle, Mamić je strože kažnjen nego Sanader. Nepravomoćnom presudom Mamiću je dokazano da je izvukao oko 116 milijuna kuna iz Dinama i oštetio proračun za 11,2 milijuna kuna. Kažnjen je zbog zlouporabe položaja.

Ovdje valja napomenuti da je za primanje mita, za što je danas osuđen Sanader, maksimalna propisana kazna 10 godina zatvora. Ista kazna propisana je i za zlouporabu položaja.

Istovremeno, sudovi nisu baš blagi prema običnim, manjim kradljivcima čije su kazne također potpuno neujednačene. Izvjesni Jasmin, 29-godišnjak iz Svetog Đurđa, dobio je zbog krađe dva bicikla godinu i pol zatvora. Tu je i Ahdin koji je ukrao najmanje 13 bicikala, gospodin je dobio godinu i dva mjeseca zatvora.