Jedna hrvatska banka kažnjena je jer je Agrokoru dala goleme kredite koje nije smjela; moraju platiti 1,9 milijuna kuna
Nepravomoćnu presudu donio je nedavno Prekršajni sud u Zagrebu
Kreditna banka Zagreb dobila je novčanu kaznu od 1,9 milijuna kuna zbog prevelike kreditne izloženosti Agrokoru te osiguravajućoj kući Euroherc. Kažnjeni su i bivša predsjednica Uprave Mirjana Bartoš, te aktualni prvi čovjek banke Boris Zadro, koji je tada bio član Uprave. Nepravomoćnu presudu donio je nedavno Prekršajni sud u Zagrebu.
Iako je poznato da je Hrvatska narodna banka lani u travnju objavila kako je od 2012. do 2016. provela 27 nadzora izloženosti banaka Agrokoru te u 16 banaka utvrdila nepravilnosti i naložila mjere, kao i adekvatna ograničenja, kojima je izloženost banaka koncernu Ivice Todorića smanjena za više milijardi kuna, svi detalji tih financijskih malverzacija nisu još uvijek poznati javnosti. Sam HNB početkom ove godine nije htio objaviti te podatke budući da su svi, kako je izjavio guverner Boris Vujčić, dostavljeni Državnom odvjetništvu (DORH) za potrebe predistražnog postupka. I povjerenica za informiranje donijela je isti zaključak.
Prijave HNB-a protiv banaka
Međutim, krajem 2016., dakle nekoliko mjeseci prije službene objave podataka o prevelikoj kreditnoj izloženosti dijela banaka Agrokoru, nakon čega su se pojavile i sumnje u prikriveno kreditiranje Agrokora od strane nekih banaka, HNB je pokrenuo prekršajne postupke. U njima je navedena sumnja u ozbiljno kršenje Zakona o kreditnim institucijama.
Nepravomoćna presuda Prekršajnog suda u Zagrebu otkriva detalje prevelike izloženosti Kreditne banke Zagreb Agrokoru i Euroherc osiguranju. Zanimljivo je da je Kreditna banka Zagreb do početka 2000-ih bila upravo u vlasništvu Agrokora, a sada su joj većinski vlasnici tvrtke Dubravka Grgića, osnivača Euroherc osiguranja. Ovo nije jedini ovakav prekršajni postupak protiv KBZ-a, a prijave su podnijete protiv još nekih banaka. Kazne što su ranije izricane mahom su bile niže.
U ovom konkretnom slučaju, HNB, a sada i sud, utvrdili su da je Kreditna banka Zagreb d.d. (KBZ) imala izloženost prema Euroherc osiguranju i s njim povezanim firmama i to nakon što je već primijenila tehnike smanjena kreditnog rizika. Taj iznos bio je 25 posto veći od njezinog kapitala, odnosno 31. prosinca 2014. iznosio je 164.586.009 kuna. To je, kako stoji u presudi, predstavljalo 52,24 posto kapitala KBZ-a, koji je u to isto vrijeme iznosio 315.061.000 kuna. Naknadno je otkriveno da je KBZ-ov kapital bio čak i niži pa se kreditna izloženost Euroherc grupi popela na 59,04 posto priznatog kapitala. U popisu povezanih tvrtki kojima je KBZ dala kredite, nisu bili navedeni Auctor d.o.o. i Locusta fond Value, a morali su biti, navodi se u presudi.
Kreditna izloženost Agrokoru
Uz Euroherc, KNB je i prema Agrokoru i s njim povezanim tvrtkama na taj isti datum, 31. prosinca 2014., imala kreditnu izloženost od 145,86 posto kapitala. Plasirani su im krediti od 459.534.581 kunu. Iako je 50 tvrtki bilo uključeno u obračun kredinog rizika za Agrokor, njih 15 nije bilo na popisu. Radilo se o firmama Pikod.o.o., Vetel d.o.o., Anamil d.o.o., Investco d.o.o., Prehrana d.d., Zagreb Montaža d.o.o., Plodine d.d., Granolio d.d., Viro tvornica šećera d.d., Dines duo d.o.o., Saponia d.d., Franck d.d., Tehnika d.d., Zvečevo d.d. i Alca Zagreb d.o.o.
Tijekom procesa utvrđeno je kako tadašnji čelni ljudi banke, Zadro i Mirjana Bartoš nisu poštivali europska pravila o bonitetnim zahtjevima za kreditne institucije i investicijska društva te do kraja te 2014. nisu formirali odgovarajuća rezerviranja za pokriće potencijalnih gubitaka vezanih za kreditni rizik. Nadzor HNB-a je, naime, utvrdio da je banka umanjila vrijednost izdanih kredita za ukupan iznos od 32.775.0000 kuna.
Rizični plasmani Kreditne banke
Primjera radi, kredit dužniku Koteks d.d. u iznosu od 2.308.000 kuna KBZ je rasporedila u rizičnu skupinu A, odredila jedan posto gubitka i ispravak vrijednosti u iznosu od 23.000 kuna. U presudi je pak utvrđeno da ga je trebala rasporediti u rizičnu skupinu B-2, odrediti 60,3 posto gubitka i dodatni ispravak vrijednosti u iznosu od 1.376.000 kuna. Takvih plasmana bilo je ukupno 15, tvrtkama Werkos d.o.o., Jadranšped d.o.o., Romana d.o.o., Mala zemlja d.o.o., Studio interijer d.o.o., Puljanka d.o.o., Mlin d.o.o., Zadom Zagreb d.o.o.,Proteus d.o.o., MD profil d.o.o., Vitana plus d.o.o., Usluge Mandić d.o.o., Generalturist d.o.o. i Filip-trade d.o.o.
Utvrđeno je i da KBZ te njezina uprava nisu vrednovali svoju imovinu prema Međunarodnom računovodstvenom standardu 36, odnosno da nisu naveli da im imovina vrijedi 28.960.000 kuna manje. Iz imovine su, utvrdio je sud, trebali ukloniti vrijednost šest poslovnih prostora u poslovnoj zgradi u Zagrebu u Ulici grada Vukovara 74 i Miramarskoj cesti cesta 22/a, te tri poslovna prostora u poslovnoj zgradi “Eurodom” u Osijeku koji nisu bili u njihovom vlasništvu. Prema prijavi HNB-a Mirjana Bartoš i Boris Zadro i tim su postupkom prekršili Zakon o kreditnim institucijama.
KBZ: HNB krivo tumači Zakon
Kazna je izrečena i zbog financijskog manevra iz listopada 2014. Tada je uprava KBZ-a s Agrokorom dogovorila da će koncern u dvije rate isplatiti dug tvrtke Ivalim d.o.o. težak 4.340.994,42 kune. Potraživanje je trebalo biti podmireno najkasnije do 13. travnja 2015., što se, međutim, nije dogodilo. I tu je prekršen Zakon o kreditnim institucijama. Zato je Kreditnoj banci Zagreb izrečena ukupna novčana kazna od 1.912.500 kuna. Mirjana Bartoš i Boris Zadro će, ako presuda postane pravomoćna, morati platiti svaki po 93.500 kuna kazne.
Tijekom procesa iz KBZ-a su tvrdili kako HNB potpuno krivo tumači pojam poveznih tvrtki te je u tom kontekstu krivo izračunao i kreditnu izloženost banke. “Ovakvo postupanje Hrvatske narodne banke je demonstracija moći jer se stavlja iznad zakona, očito smatrajući da se zakoni na nju ne odnose i da ih nije dužna poštivati”, uvjeravali su tijekom procesa na Prekršajnom sudu u Zagrebu. Aludirali su upravo na činjenicu da se ni sam HNB u dijelu prijave protiv KBZ-a nije pozivao na Zakon o kreditnim institucijama, već na europsku uredbu o bonitetnim zahtjevima za kreditne institucije i investicijska društva.
Ipak Prekršajni sud odluku je donio na temelju Zakona o kreditnim insitucijama, koji povezana društva definira kao ona čija veza predstavlja rizik za banku. “Dovoljno da se radi o dvije ili više fizičkih ili pravnih osoba koje predstavljaju jedan rizik za banku jer su međusobno povezane tako da postoji velika vjerojatnost da će uslijed pogoršanja ili poboljšanja gospodarskog i financijskog stanja jedne osobe doći do pogoršanja ili poboljšanja gospodarskoga i financijskog stanja jedne ili više drugih osoba, a između njih postoji mogućnost prijenosa gubitka, dobiti ili kreditne sposobnosti”, zaključuje se u obrazloženju nepravomoćne presude.