Jedna od liderica prosvjeda u Poljskoj govori za Telegram. Ona ne misli stati

Odluka suda izazvala je val nezadovoljstva i kritika usmjerenih prema konzervativnoj vladi koju predvodi stranka Pravo i pravda (PiS) i Katoličkoj crkvi, za koju se smatra da ima bliske veze s vladajućima.

Deseci tisuća na ulicama

U ponedjeljak je tisuće ljudi prosvjedovalo u Varšavi, Wroclawu i drugim poljskim gradovima, blokirajući automobilima promet i marširajući ulicama. “Prosvjedi i blokade održani su u cijeloj zemlji”, kaže za Telegram Marta Lempart, jedna od liderica pokreta Ženski štrajk, koji koordinira prosvjede. Prosvjedi su, kaže, trajali satima – u Varšavi su završili tek oko ponoći.

Europski mediji pišu o tisućama demonstranata, a Marta Lempart procjenjuje da ih je zadnjih dana na ulicama bilo desetke tisuća, u Varšavi najviše – ukupno, sudjelovalo je preko 200 tisuća ljudi, mada ne svi u isto vrijeme. Je li zadovoljna odazivom, pitamo je u kratkom razgovoru za Telegram. “Bit ću zadovoljna kada vlada ode”, uzvraća.

Bitka za Ustavni sud

Pritom je vrlo kritična prema Ustavnom sudu, tijelu za koje kaže da je oteto od strane politike, odnosno da je pod političkim utjecajem, a aktivisti i prosvjednici njegovu presudu ne priznaju. “To nije presuda, nitko to ne tretira kao presudu”, kaže naša sugovornica referirajući se na tu odluku tek kao na “objavu” suda. Uostalom, za mnoge koji sada prosvjeduju, “prva bitka bila je ona 2015. za Ustavni sud”, napominje.

Ta “bitka”, kako je naziva, odigravala se nedugo nakon što je PiS u listopadu 2015. godine prvi puta osvojio vlast, među ostalim i na obećanju da će braniti tradicionalne vrijednosti. Poljaci su uskoro već masovno prosvjedovali protiv nove konzervativne vlade, zbog imenovanja petero ustavnih sudaca i izmjena zakona o Ustavnom sudu. Unatoč demonstracijama, vladajući su tada proveli svoje planove.

Kritičari su kasnije često prozivali Ustavni sud uz tvrdnje da je pod političkim utjecajem i kontrolom vladajućih konzervativaca. I sada ga prozivaju da je prošlotjednu odluku ustvari donio uime stranke koja se dosad suzdržavala od pooštravanja zakonske regulacije pobačaja, piše Reuters. Iz PiS-a to, očekivano, demantiraju.

Novi ‘crni ponedjeljak’

Ustrajni prosvjedi, koji traju skoro tjedan dana, nastavljeni su i u srijedu, nacionalnim štrajkom u cijeloj zemlji. Podržali su ga pojedini poslodavci i dio sindikata. Kada smo u utorak razgovarali, naša sugovornica očekivala je veliki odaziv. “Ponovit će se listopad 2016.”, bila je uvjerena gospođa Lempart, misleći pritom na tzv. crni ponedjeljak kada je tisuće Poljakinja štrajkalo protiv zakonskog prijedloga da se gotovo u potpunosti zabrani pobačaj.

Tog 3. listopada 2016. godine europski su mediji izvještavali o golemoj podršci javnosti protestnoj akciji. Gospodarstvo, doduše, nije bilo paralizirano štrajkom, ali je ipak mnoštvo ljudi stalo uz tisuće žena odjevenih u crno dok su marširale ulicama. Mnogi koji nisu osobno sudjelovali u prosvjednim povorkama, u znak solidarnosti nosili su crnu odjeću.

Oporba uz prosvjednike

Prije četiri godine zakonski prijedlog o praktički potpunoj zabrani pobačaja bio je rezultat građanske inicijative, koju je podržala i Katolička crkva. No, nakon iskazanog masovnog nezadovoljstva javnosti, konzervativna vladajuća većina tada se distancirala od tog prijedloga i on u parlamentu nije prošao.

Današnji štrajk također ima široku podršku. Priključili su mu se, primjerice, i studenti, a nacionalnu prosvjednu akciju podržali su oporbeni političari, uključujući gradonačenike nekoliko velikih gradova. Gradonačelnik Varšave Rafal Trzaskowski, iz centrističke oporbene Građanske platforme, objavio je na Twitteru poruku Poljakinjama – “Varšava je s vama”.

Trwa #StrajkKobiet. Warszawianki, Polki – nie jesteście same. @warszawa jest z Wami! #WarszawaJestKobietą pic.twitter.com/OS2T9T6c6X

— Rafał Trzaskowski (@trzaskowski_) October 28, 2020

Poziv na obranu Crkve

Poljski premijer Mateusz Morawiecki u utorak je, pak, pozvao na prekid masovnih prosvjeda, ustvrdivši da oni koji na njima sudjeluju zanemaruju “veliki rizik” od razbuktavanja pandemije. Kao i druge europske zemlje, Poljska bilježi ubrzani rast broja zaraženih i dnevne rekorde.

Javio se i Jaroslaw Kaczynski, čelnik vladajuće stranke i formalno, zamjenik premijera – mada se, ustvari, upravo njega smatra najmoćnijim političarem u zemlji. U video snimci, objavljenoj na Facebook profilu stranke, Kaczynski je branio presudu, osudio prosvjede, ali i pozvao Poljake na obranu Crkve. Tijekom vikenda prosvjednici su u pojedinim gradovima upadali (ili pokušali upasti) u crkve s transparentima i ometali mise.

Podrška seljaka i rudara

Aktualni prosvjedi su, međutim, po ocjeni naše sugovornice prerasli isključivo pitanje prava na pobačaj i postali izraz šireg nezadovoljstva i nastojanja da se očuvaju temeljne vrijednosti: “Ovo je i borba za ljudska prava i slobodu, ali i za vladavinu prava i neovisnost pravosuđa”, tvrdi Marta Lempart.

O tom širem nezadovoljstvu svjedoče i medijska izvješća o podršci koju demonstracije dobivaju od vrlo različitih društvenih skupina za koje se ne bi očekivalo da će se solidarizirati s ovim prosvjedima. Mediji tako izvještavaju da su u gradiću na sjeveru Poljske poljoprivrednici ovog ponedjeljka formirali kolonu traktora u sporoj vožnji, izražavajući solidarnost s prosvjednicima koji su tog dana blokirali ulice poljskih gradova. Demonstracije je javno podržao i veliki sindikata rudara.

Prosvjedi usred lockdowna

Promjenu atmosfere Marta Lempart ilustrira uspoređujući sadašnje prosvjede s onima iz proljeća. U travnju ove godine, u vrijeme kada su gotovo sve europske države, pa tako i Poljska, bile u potpunom lockdownu, građani Poljske također su se javno bunili protiv postrožavanja zakona o pobačaju.

No, kako je, dakle, na snazi bio lockdown, pritom su se dosta disciplinirano držali propisanih mjera – prosvjedovali su, primjerice, iz svojih automobila. Zbog jesenskog vala pandemije (koji je i u Poljskoj ozbiljniji nego proljetos) na snazi su sada nova ograničenja, ali izgleda da Poljake to više ne zaustavlja.

Prosvjedi ‘neće stati’

“Ljudi se više ne boje kazni”, tvrdi Marta Lempart, uvjerena da čak i ako vlada, zbog sve ozbiljnije epidemiološke situacije – koju naša sugovornica ne negira, dapače – pokuša nametnuti lockdown, to neće spriječiti nove demonstracije.

Prosvjedi “neće stati”, kaže i za petak najavljuje novo okupljanje u Varšavi. A da više nije u pitanju samo odluka Ustavnog suda, argumentira nam citirajući natpis na jednom od transparenata koje su ovih dana nosili prosvjednici: “Isprika na smetnji, ali moramo srušiti vladu”.