Jedna od tema dana je intervju arhitekta koji je projektirao Novi Zagreb. Izvukli smo ključne dijelove

Arhitekt i slikar Vinko Uhlik, koji je projektirao veliki dio Novoga Zagreba, u razgovoru za Hinu kazao je da je jako žalostan što su izmjene GUP-a dobile zeleno svjetlo, jer “omogućiti da se umjesto velikog rekreacijskog parka izgradi tzv. Zagrebački Manhattan znači – ne imati urbanizam”.

Uhlik, koji uskoro predstavlja monografiju, ističe da je taj prostor namijenjen za “Centralni savski park” s mnoštvom rekreacijskih mogućnosti za građane te upozorava da gradnja iznad 16 katova u seizmičkim uvjetima u kojima je Zagreb može biti vrlo opasna.

Područje namijenjeno rekreaciji

Na pitanje kakav je njegov stav o tome što je izmjene i dopune zagrebačkog GUP-a odobrilo Ministarstvo graditeljstva te o samom projektu tzv “Zagrebačkog Manhattana” Uhlik kaže da je to sasvim suprotno od jedne od bitnih karakteristika GUP-a, a to je da se šire područje oko toka Save koristi za rekreaciju građana u što spada i površina Hipodroma.

“Jako sam žalostan zbog te promjene. To znači ne imati urbanizam, jer to je sasvim drugi grad nego što je ono što Zagreb ima, a to je da ima jednu protočnu rijeku, čije se obale mogu vrlo plemenito iskoristiti za rekreaciju. Nisam u životu vidio grad koji ima tako lijep položaj kao Zagreb, zbog Sljemena i zbog optimalne, vrlo korisne udaljenosti Save od Sljemena”, kaže 86-godišnji arhitekt.

Poželjan prirodan dizajn toka Save

Smatra da u dužini od oko 8 kilometara tok Save treba maksimalno prirodno dizajnirati. Unutar šireg i prirodnijeg toka činiti i nekoliko kaskada na propustima te ostavljati tihe i dublje uvale uz što prirodnije izvođenje obala i livada.

“Prirodni vodotok Save s rukavcima treba koristiti mjestimično i za plivanje kao u jezerima, poželjna je adekvatna sadnja stabala prirodno raspoređenih. S lijeve i desne obale linije trebaju biti poravnate za pašnjačke livade. Sve do nasipa koji će zbog uzvodnog prelijevanja viška vode biti niski. Uvjet je da Sava i njeni privremeni rukavci djeluju prirodno”, naglašava Uhlik.

Zaštita od kontaminacije kičem

Po njegovu mišljenju, na lijevoj i desnoj obali ili iza nasipa trebaju biti šetališta i manje ili veće livade za specifičan pojas zelenila između građevina i same Save. Prema izgrađenim zgradama treba oblikovati mekano oblikovanu livadu, to jest niz livada za slobodno korištenje građana, kaže. Upozorava pritom da linija gradnje s obje strane ne smije biti tvrda i kontaminirana kičem.

“Sve to rezultiralo bi Centralnim savskim parkom s mnoštvom rekreacijskih mogućnosti za Zagrepčane i njihove goste”, ističe Uhlik. Arhitekt smatra da je prostor za park definiran već postojećim građevinama, pri čemu prostor u Novom Zagrebu treba biti slobodan i dosta širok da može prihvatiti i neke atraktivne sadržajno zanimljive rekreacijske prostore i s prilagođenom arhitekturom i programe zabave.

Dragocjen prostor Velesajma

Što se tiče Velesajma, arhitekt naglašava da je taj prostor za Zagreb dragocjen. “Radi se o najvažnijem i najvrjednijem prostoru u Zagrebu koji ima kompletnu infrastrukturu i paviljone”, kaže Uhlik ističući da to treba koristiti samo za razvoj znanosti i novih tehnologija. To, dodaje, svaka država u svijetu mora imati za sebe.

“To mora biti mozak za razvoj svih znanosti, svih mogućih proizvodnji prilagođenih hrvatskim ali i svjetskim potrebama”, ističe Uhlik. Taj prostor, upozorava, nikako ne smije zakupiti ili dogovorno primiti strana država, a govorilo se o Saudijskoj Arabiji. Jednako tako tvrdi da se ondje ne smiju graditi zgrade veće od 16 katova jer to u našim seizmičkim uvjetima može biti skupo, ali i opasno.

GUP i uplitanje politike

Što se tiče izrade GUP-a, Uhlik kaže da je nepoznat ostao broj svih onih koji su u njemu sudjelovali, koji ga obaraju i mijenjaju u najosjetljivijem prostoru – središnjem prostoru grada gdje se susreću “sjeverni stari” dio grada i “južni, novi dio grada”. Smatra da se u cijeli slučaj uplela i politika, odnosno čelni ljudi Grada i Vlade.

“Ne radi se o njihovom gradu nego njihovim ‘političkim razmjenama’ i dakako osobnim interesima. Što se tiče takozvanog Zagrebačkog Manhattana to zaista može netko odobriti koji ima vlastitu korist ne samo u pogledu enormne zarade, već i politike”, rekao je Uhlik aludirajući na Milana Bandića, odnosno Andreja Plenkovića.

Urbanizma u Zagrebu nema

Zamoljen da ocijeni sadašnje stanje urbanizma općenito u Zagrebu, Uhlik uzvraća da je to lagano pitanje. “Urbanizma, kao i uopće planiranja – nemamo, niti će ga biti”, rezolutan je arhitekt.

Uhlik u utorak, 26. studenog, predstavlja svoju monografiju Graditi i slikati grad. “Knjiga predstavlja slikopis i pismopis o mojem načinu rada, osobito ustrajanje u paralelnom radu sa slikarstvom i na urbanizmu. Tu sam našao mnogo sličnih motiva i poriva. U jednoj i drugoj disciplini težio sam da ljudi doživljajno apsorbiraju vrlo slično – slike i prostore u naselju”, kaže Uhlik.