Pravilnik upotrebi kolačića
Portal Telegram.hr unaprijedio je politiku privatnosti i korištenja takozvanih cookiesa, u skladu s novom europskom regulativom. Cookiese koristimo kako bismo mogli pružati našu online uslugu, analizirati korištenje sadržaja, nuditi oglašivačka rješenja, kao i za ostale funkcionalnosti koje ne bismo mogli pružati bez cookiesa. Daljnjim korištenjem ovog portala pristajete na korištenje cookiesa. Ovdje možete saznati više o zaštiti privatnosti i postavkama cookiesa

Jedna slovenska tvrtka ne odustaje od zaljeva na Lošinju. Mislimo ozbiljno, spor s Hrvatskom traje već 40 godina

Slovenci svojataju turističko naselje na osnovu ugovora iz 1976.

ZADNJA IZMJENA: pro 11, 2016
Foto: TZ Mali Lošinj

Pravi mali teritorijalni spor između Hrvatske i Slovenije vodi se na sudu u Malom Lošinju gdje slovenska turistička tvrtka pokušava doći do atraktivnog zaljeva u kojem je izgrađeno turističko naselje Bučanje.

Riječ je o posebno lijepom dijelu otoka Lošinja, kraj gradića Nerezine, sa šljunčanim plažama i kompletnom infrastrukutrom. Ispred uvale Bučanje postoji mali otočić koji je s kopnom povezan šljunčanim sprudom.

No, je li ovo bajkovito ljetovalište u stvari slovenski teritorij? Slovenci, naime, tvrde da su ga kupili prije 40 godina, dok dokumentacija što je nedavno prezentirana na sudu nije to potkrijepila.

Ugovor iz 1976. godine

Formalni vlasnik apartmanskog naselja je Počitniška skupnost Krško (PSK) tvrtka koja odredište na Lošinju predstavlja kroz 426 kuća za odmor i 19 gospodarskih objekata, te sporska igrališta. Sve to prostire se na 180 tisuća metara četvornih, a naselju pripada i nešto više od kilometar i pol obale sa zaljevima Bučanje i Kolo. Dodatnu vrijednost lokaciji daje i poznata lošinjska mikroklima koja posebno odgovara astmatičarima, te stoga ne čudi da PSK želi zaljev Bučanje upisati u svoje vlasništvo.

Slovenci svoj zahtjev temelje na rješenju o eksproprijaciji (izvlaštenju) što ga je još 11. ožujka 1976. godine donio Općinski sekretarijat za pravne poslove-imovinsko pravnog referata Općine Cres-Lošinj. Na osnovu njega na sudu u Malom Lošinju pokrenuli su spor protiv Grada Malog Lošinja tražeći da se upišu kao vlasnici atraktivnog ljetovališta.

Je li Hrvatska dobila svoje novce?

PSK se ugovorom s bivšom Općinom Cres-Lošinj obvezao na ekspropriranom zemljištu izgraditi turističke objekte i to u roku od pet godina, dok je općina za zemlju trebala dobiti nešto više do tadašnjih 2,7 milijuna dinara.

Jesu li Slovenci platili punu vrijednost zemljišta na sudu nikada nije dokazano, a predstavnici Malog Lošinja tvrdili su da im naknada nikada nije isplaćena. “Imamo dokumentaciju iz koje se vidi da smo sve uredno platili”, uvjeravao je sud Anton Podgoršek predstavnik PSK, ali te dokumente nije dostavio.

Postupak uknjižbe ipak je započeo

Prestavnici Malog Lošinja pozvali su se zato na odredbu iz ugovora iz 1976. godine prema kojoj bi PSK izgubio pravo knjiženja zemljišta u zaljevu Bučanje u slučaju da naknadu ne plati u određenom roku. Doduše, unatoč tome 8. lipnja 1992. godine Općina Cres-Lošinj podnijela je zahtjev za predbilježbu uknjiženja vlasništva u korist slovenske tvrtke.

“Nije dokazano da je ta predbilježba bila opravdana”, ocijenio je sud u nepravomoćnoj presudi kojom je odbijen zahtjev PSK, jer nije uspio dokazati da je zemljište doista njegovo.

Naime, na sud je stiglo i uvjerenje Službe za prostorno uređenje, zaštitu okoliša, graditeljstvo i imovinsko-pravne poslove Malog Lošinja iz kojeg proizlazi da je dio spornih nekretnina izvan granica građevinskog područja Nerezina, te unutar građevinskog područja turističkog naselja Bučanje. Za dio koji pripada Nerezinama PSK nema dokumentaciju iz koje bi proizlazilo da su te nekretnine i u trenutku stupanja na snagu Zakona o poljoprivrednom zemljištu bile na građevinskom zemljištu.

Ključan dokaz u sudskom sporu

Upravo je taj detalj bio dodatna prevaga u korist hrvatskog grada u spor sa slovenskom tvrtkom. Naime, Zakon o poljoprivrednom zemljištu propisuje da je svako poljoprivredno zemljište dobro od interesa Republike Hrvatske i ima posebnu državnu zaštitu.

“Strane tvrtke ne mogu biti vlasnici poljoprivrednog zemljišta u Hrvatskoj osim ako to nije drugačije propisano međunarodnim ugovorom. U ovom slučaj jasno je da je PSK strana tvrtka, a Hrvatska sa Slovenijom nema zaključen međunarodni ugovor kojim bi slovenska poduzeća mogla postati vlastici poljoprivrednog zemljišta u Hrvatskoj”, zaključio je sud.

Što će reći viši sud?

Tijekom postupka ispostavilo se i kako PSK nije vlasnik baš svih apartmana izgrađenih u zaljevu Bučanje, a to je na kraju morao priznati i Podgoršek.

Sasvim je izvjesno, s obzirom da se spor vodi već više od deset godina, da PSK ni sada, nakon ove presude neće odustati od traženja vlasništva nad atraktivnim ljetovalištem na Lošinju. Nakon što Slovenci podnesu žalbu slučaj će se nastaviti na višem sudu, Županijskom sudu u Rijeci.

Ana Raić Knežević
Telegram autor
1872 članka Više o autoru
Više s weba
Ostanite uz telegramov program