Nekad je nužno odabrati stranu

Jednoj obitelji Jugoslavija je uzela zemljište na Vlašiću, sad je tamo hit skijalište. Kad im je vraćeno krenuo je kaos

Skijalište, vikendice i hoteli građeni su na nacionaliziranom zemljištu obitelji Teskeredžić, koje im je vraćeno još 2009.

FOTO: skijanje/screenshot

Obitelji Teskeredžić je više od 20 hektara zemljišta na planini Vlašić, desetak kilometara od bosanskohercegovačkog Travnika, nacionalizirano za vrijeme bivše Jugoslavije. Tada je, naime, bilo u suvlasništvu te obitelji i Općine Travnik. U međuvremenu je na tom području izgrađen veliki broj vikendica, skijaških staza, ski lift i drugi objekti, a planina Vlašić postala je jedno od glavnih turističkih destinacija Bosne i Hercegovine, s više od 250.000 tisuća noćenja.

No, 2009. godine sudskim rješenjima obitelji Teskeredžić zemljište je vraćeno. Tada je obavljena dioba tako da je utvrđena granica vlasništva između Općine Travnik i te obitelji. U razgovoru za Radio Slobodna Evropa, Harun Lozo, sadašnji odvjetnik desetak članova obitelji, kaže kako je unatoč toj odluci općina i dalje nastavila izdavati urbanističku suglasnost za gradnju brojnih kuća. Ne postoji točan podatak o broju ilegalnih objekata, no prema procjenama općinske vlasti, riječ je njih o nekoliko tisuća.

“Temeljem toga, fizičke osobe gradile su vikendice koje nisu mogle biti u potpunosti legalizirane jer nisu bili riješeni imovinski odnosi”, rekao je Lozo. Sada se cijela priča opet aktualizirala, obitelj želi svoje zemljište ili novčanu naknadu, a navodno je i upitna nova sezona skijanja.

Gradnja kreće još 1970-ih

Kako je pisao portal ABC Info, veća gradnja na Vlašiću počinje 1998. i 1999. godine, dok se ilegalna gradnja posebice intenzivirala oko 2005. godine. Tada je počela samoinicijativna i bespravna izgradnja objekata, koja je trajala godinu dana.

Bivši načelnik općine Travnik, Admir Hadžiemrić, početkom 2018. godine za portal ABC Info rekao je kako je prva izgradnja na Vlašiću počela još 1970-ih godina na zemljištu obitelji Teskeredžić, pa je zbog, kaže, “nemogućnosti rješavanja imovinskopravnih odnosa, izgradnja objekata vršena na osnovu rješenja o urbanističkoj suglasnosti, a ne na osnovu zakonom propisanih građevinskih dozvola”.

Hadžiemrić je tada i precizirao kako se većina objekata koji su na skijalištu Babanovac, barem njih 90 posto, nalaze na privatnom zemljištu. Ističe kako su ti objekti građeni nelegalno, te da je nelegalno izvršen i priključak na električnu energiju.

Obitelj pristaje na prodaju po tržišnoj cijeni

Odvjetnik Lozo tvrdi kako do sada nije bilo napretka u rješavanju imovinsko-pravnih odnosa, pa najavljuje i mogućnost slanja zahtjeva za zabranu skijaških vučnica. Na parcelama koje su u vlasništvu obitelji Teskeredžić nalazi se glavni dio skijaške staze i skijaška vučnica kojom upravlja firma u privatnom vlasništvu. Lozo kaže kako traže da se premjesti oprema, vučnice i sve ostalo što se nalazi na parcelama obitelji dok se ne riješe imovinski odnosi.

“Ne želimo ukidati skijanje, već da se to obavlja u skladu sa zakonom”, tvrdi odvjetnik, te dodaje kako obitelj pristaje na tržišnu cijenu i obročnu otplatu svojih potraživanja, za što Lozo kaže da nisu pretjerani zahtjevi. U razgovoru za Dnevni Avaz 2016. godine, tadašnji odvjetnik obitelji Adil Lozo precizirao je da je vještačenjem utvrđeno kako zemljišta vrijede između 40 i 70 konvertibilnih maraka (od 20 do 35 eura) po kvadratnom metru, ovisno o lokaciji. “Takva situacija traje duže od deset godina i to se toleriralo jer je to pitanje općeg interesa”, kaže Lozo.

Tvrtka Ozon d.d. Travnik upravlja skijalištima Babanovac i Markovac na Vlašiću, a iz tvrtke tvrde kako su podnijeli zahtjev za obnovom koncesije, te da se pripremaju za predstojeću skijašku sezonu. Direktor firme Goran Šarić nije htio komentirati izjave odvjetnika Loze, već kaže da je tvrtka fokusirana na dugoročne planove za modernizaciju skijališta i proširivanje staza.

Koncesija za skijalište je obustavljena, pa odluka o tome poništena

No, Šarić kaže kako očekuje rješavanje imovinsko-pravnih odnosa, što će biti uvod za početak novih investicija. Priča kako se pripremaju za proširivanje skijališta na dvije lokacije, te da su već sada završili projekte i dopremili instalacije koje su platili 3,5 milijuna maraka. “Očekujemo rješavanje imovinsko-pravnih odnosa i da se kilometri staza konačno povećaju. Vlašić je destinacija sa 60 pravnih subjekata i više od 1.300 zaposlenih. To je jedna industrija turizma i naravno da se moramo susretati i s problemima, pogotovo u ovakvom sistemu u kakvom živimo”, rekao je Šarić, ne navodeći kako će se riješiti ti imovinsko-pravni odnosi.

Zbog tih neriješenih odnosa, Ministarstvo gospodarstva Srednjobosanskog kantona početkom srpnja donijelo je zaključak o obustavi postupka obnove koncesije za skijališta Babanovac i Markovac, pisao je tada portal Centralna. Međutim, kantonalni ministar Nisvet Hrnjić rekao je kako je taj zaključak poništila Komisija za drugostupanjsko upravno rješavanje, stoga će postupak dodjele koncesije biti ponovljen. Hrnjić dodaje i kako se nada da će obje strane u ovom sporu pokazati zrelost, te da će se postići kompromis, a obustavu skijanja na Vlašiću ne očekuje jer to, kaže, nije nikome u interesu.

Turistički razvoj je blokiran desetljećima

Zbog neriješenih imovinsko-pravnih odnosa i na tisuće bespravno izgrađenih objekata, desetljećima se blokira turistički razvoj i istovremeno narušava ambijent na planini Vlašić, ističe Radio Slobodna Evropa. Kao rješenje tog problema, općinska vlast vidi u legalizaciji objekata koji su bespravno izgrađeni na općinskom zemljištu. Stoga je vlasnicima prije nekoliko dana upućen poziv da se najkasnije do 1. listopada podnesu zahtjevi za dodjelu zemljišta, te u najkraćem roku plate naknade za dodijeljeno zemljište i ostale naknade koje propisuje zakon. Vlasnike se poziva i da podnesu zahtjeve za građevinske dozvole.

Za one koji neće poslušati općinu, moguće je i rušenje izgrađenih objekata. “Zabranili smo bilo kakvu gradnju, a prema svakoj novoj odnosit ćemo se ne samo kao prema prekršaju, nego i kroz Pravobraniteljstvo i sud ako treba jer je riječ o kaznenom djelu”, rekao je načelnik Općine Travnik Kenan Dautović. Od više od tisuću nelegalno izgrađenih objekata, proces legalizacije je do sada završen za njih oko stotinu, ističe Dautović.

Većina noćenja su u ‘sivoj zoni’

Zbog golemog broja ilegalnih objekata, tamošnja turistička zajednica nema potpunu evidenciju o ostvarenim noćenjima i posjetima. Direktor Turističke zajednice Srednjobosanskog kantona Miroslav Matošević rekao je da je većina ostvarenih noćenja u, kako kaže, sivoj zoni, upravo zbog neriješenih imovinsko-pravnih odnosa.

Matošević objašnjava kako hotelski smještaj turističkoj zajednici dostavlja podatke o noćenjima, a gotovo svi privatni objekti nisu niti evidentirani. Zbog neriješenih odnosa, ti smještaji se ni ne mogu registrirati kao smještaj u domaćinstvu. Matošević objašnjava da zbog toga ne mogu imati niti podatke o strukturi i vrsti gostiju što im je bitno za planiranje ciljanih tržišta, a niti ne mogu naplaćivati boravišnu pristojbu.

Od spomenutih 250.000 noćenja koji se ostvare godišnje i koliko procjenjuje turistička zajednica, većina je neevidentirana, pa je prošle godine prijavljeno njih tek 30.000. Hoteli na Vlašiću broje oko 2000 kreveta, dok se za privatni smještaj procjenjuje kapacitet veći od 11.000 kreveta.