Jelenić, kojeg su potjerali zbog masona, sad će biti zamjenik šefa DORH-a. Kako?
Detalji procedure koja bi trebala dovesti do novog šefa Državnog odvjetništva
U idućih nekoliko tjedana Državnoodvjetničko vijeće trebalo bi, prema novoj proceduri, raspisati javni poziv za novog glavnog državnog odvjetnika. Dražen Jelenić, dosadašnji glavni državni odvjetnik, pritisnut otkrićem da je pripadao masonskoj udruzi, što je krio od javnosti, jučer je ponudio ostavku. Nakon što ga Sabor razriješi on će, kako to nalaže Zakon o državnom odvjetništvu, ostati u toj instituciji kao zamjenik glavnog državnog odvjetnika.
Nije isključeno ni da se nakon skandala Jelenić povuče iz državne službe. No, kako je u nekoliko navrata izjavio kako nije ništa krivo napravio u svom državnoodvjetničkom radu, jednako je realno i da ostane raditi u DORH-u kao zamjenik. Na toj je funkciji bio i prije nego što je imenovan glavnim državnim odvjetnikom.
Jednako zanimljivo bit će vidjeti kako će se Državnoodvjetničko vijeće, tijelo koje je zaduženo za imenovanja nižih državnih odvjetnika, postaviti prema činjenici da je Jelenić član masonske lože, te hoće li biti prisiljen birati između tog moćnog tajnog društva i karijere u DORH-u.
Hoće li se mijenjati Zakon o DORH-u?
Iako zapravo nikakve zakonske odredbe ne priječe bilo kojem državnom odvjetniku, pa tako ni glavnom, da bude član neke udruge, premijer i ministar pravosuđa u srijedu su ocijenili kako je članstvo u masonskoj loži nespojivo s funkcijom čelnika Državnog odvjetništva RH. Zato je od Jelenića zatraženo da odstupi.
Ministar pravosuđa Dražen Bošnjaković najavio je da će Državnoodvjetničko vijeće javni poziv raspisati u roku 30 dana od kada Sabor formalno razriješi Jelenića. Tada kreće izbor njegovog nasljednika. U međuvremenu DORH će voditi prva Jelenićeva zamjenica, Zlata Hrvoj-Šipek, dok Jelenić, po zakonu, postaje zamjenik glavnog državnog odvjetnika.
Mogu li se izbjeći politički pritisci?
Proučili smo detalje načina izbora glavnog državnog odvjetnika prema izmijenjenom Zakonu o državnom odvjetništvu. Nova odredba tog Zakona, koja je stupila na snagu 1. rujna 2018., bit će prvi puta primijenjena u slučaju Jelenićevog nasljednika. Prema njoj će Hrvatska dobiti čelnog čovjeka DORH-a u nešto transparentnijem postupku.
Naime, ranije je bilo propisano da glavnog državnog odvjetnika imenuje Sabor na prijedlog Vlade, no sada će Vlada, prije nego što dođe u priliku predložiti Jelenićevog nasljednika Saboru, dobiti listu kandidata koju je sastavilo Državnoodvjetničko vijeće.
Ta činjenica otvara prostor za to da ne bude zakulisnih igara i guranja kandidata pojedinih interesnih i političkih lobija, čega je bilo tijekom ranijih izbora.
Tko uopće može biti šef DORH-a?
U ovom trenutku za glavnog državnog odvjetnika može biti imenovana osoba koja je najmanje 15 godina bila na nekoj pravosudnoj dužnosti ili je isto toliko godina bila odvjetnik, javni bilježnik, ili sveučilišni profesor pravnih znanosti koji ima položen pravosudni ispit i najmanje 15 godina radnog iskustva nakon položenog pravosudnog ispita. Kandidirati se može i ugledni pravnik s položenim pravosudnim ispitom i najmanje 20 godina radnog iskustva koji se dokazao svojim stručnim djelovanjem na određenom pravnom području, kao i stručnim i znanstvenim radovima.
U posljednjih par izbora glavnog državnog odvjetnika, iako su se prije konačne odluke spominjala razna imena bliska pojedinim političkim opcijama, ipak je na kraju imenovan netko iz redova zamjenika dotadašnjeg šefa DORH-a.
Tko je ipak najrealniji kandidat?
Bilo je tako s imenovanjem nasljednika dugovječnog glavnog državnog odvjetnika Mladena Bajića. Nakon što je Bajić poslije 12 godina vođenja DORH-a otišao s dužnosti, naslijedio ga je Dinko Cvitan, koji mu je neko vrijeme bio zamjenik. Zatim je s te funkcije postao i ravnatelj USKOK-a.
I Cvitana je naslijedio jedan od njegovih zamjenika, upravo Dražen Jelenić, iako je u kadrovskoj križaljci bio i Davor Petričević, županijski državni odvjetnik u Osijeku. Petričević, međutim, prema medijskim izvještajima, nije dobio podršku ministra Bošnjakovića, pa je predložen Jelenić.
Jelenić bi sada trebao ostati kao zamjenik u DORH-u. Među njegovim zamjenicima više je imena iskusnih ljudi koji bi ga mogli naslijediti, no u ovom trenutku ne bi bilo zahvalno prognozirati tko će se od njih javiti na poziv Državnoodvjetničkog vijeća.
Tko će odlučivati o Jelenićevom nasljedniku?
U ovom trenutku još je zanimljivo pogledati i tko su članovi Državnoodvjetničkog vijeća, dakle ljudi koji će sastaviti listu kandidata za novog glavnog državnog odvjetnika.
Trenutno je predsjednik Državnoodvjetničkog vijeća Darko Klier, inače dugogodišnji zamjenik glavnog državnog odvjetnika, dok mu je zamjenica profesorica Elizabeta Ivičević Karas s Pravnog fakulteta u Zagrebu.
Članovi su Snježana Frković i Andrea Šurina Marton, zamjenice glavnog državnog odvjetnika, Marija Jelkovac (HDZ) i Peđa Grbin (SDP), zastupnici u Hrvatskom saboru, Mirko Grujić, zamjenik u Županijskom državnom odvjetništvu u Puli, Andrea Jeromela Lučić, zamjenica u Općinskom državnom odvjetništvu u Zagrebu, Marijo Nemčić, zamjenik u Županijskom državnom odvjetništvu u Velikoj Gorici, Denis Rajtek, zamjenik u Općinskom državnom odvjetništvu u Osijeku, te Marissabell Škorić izvanredna profesorica Pravnog fakulteta u Rijeci.