Politika & Kriminal

Jesu li golemi iznosi koje nam EU želi dati dokaz uspjeha Plenkovićeve Vlade ili njezinih podbačaja?

Hrvatska je po stanovniku dobila na raspolaganje dvostruko više od EU prosjeka, ali to ipak nije razlog za slavlje

Kada je početkom 2020. godine Europska unija pregovarala o sljedećem proračunu, HDZ je bio u prilično nezgodnoj poziciji. U jednom od kompromisnih prijedloga, koji je trebao pomiriti suprotstavljena stajališta država članica, našao se i paragraf o demografiji. Ideja je bila da se zemljama koje su osjetile veliko iseljavanje, osigura dodatni novac u EU proračunu – grubo rečeno, 500 eura po iseljenoj osobi.

Budući da se Andrej Plenković zalagao da se demografski problemi prepoznaju u europskim politikama, ovaj je paragraf za HDZ i Vladu mogao istovremeno biti i dokaz uspjeha i dokaz neuspjeha. Uspjeha, jer je u EU proračunu prepoznata demografija; neuspjeha jer bi to bio dokaz masovnog iseljavanja i u njihovom mandatu. I tad smo se, uostalom, pitali kako bi premijer uopće branio tih 500 eura?

Vladin uspjeh ili neuspjeh?

HDZ i Vlada ovih su dana opet u sličnoj poziciji. Povod je rasprava o novcu namijenjenom gospodarskom oporavku od posljedica korona-krize. U narednih pet godina Hrvatska može iskoristiti 6,3 milijarde eura, nešto manje od 50 milijardi kuna nepovratnih sredstava iz EU fonda za oporavak. Je li taj golemi iznos uspjeh ili neuspjeh Plenkovićeve Vlade?

Rasprava o tom pitanju i Vladinom planu za ulaganje europskog novca zadnjih je dana odlutala u (ne)očekivanom smjeru nakon što su HDZ-ovi saborski zastupnici u nju nekako uspjeli uplesti ljubav prema domovini. Najprije predsjednica saborskog Odbora za financije i državni proračun Grozdana Perić, a potom i predsjednik Odbora za regionalni razvoj i fondove EU Marko Pavić.

Kakve veze ima domoljublje?

Bivši ministar je hvalio Vladu jer je osigurala EU sredstva. “Danas se domoljublje pored svega što simbolizira državnost radi tako da osigurate sredstva u Bruxellesu, da se izborite za naš interes, da osigurate stabilnost radnih mjesta, kreditni rejting, socijalnu inkluziju i borbu protiv siromaštva, a Vlada Andreja Plenkovića je pokazala da zna dobiti sredstva i da ima kreativnost i zna ta sredstva iskoristiti”, kazao je.

Ako domoljublje ima ikakve veze s osiguranim sredstvima, mogli bismo karikirati da Andrej Plenković više voli Hrvatsku, nego što, na primjer, Angela Merkel voli Njemačku ili Sebastian Kurz Austriju. Zašto? Jer i Njemačka i Austrija imaju iz fonda za oporavak na raspolaganju značajno manje sredstava, u odnosu na BDP i broj stanovnika, od Hrvatske. Dakako da je takva usporedba besmislena.

Po iznosima pri vrhu EU ljestvice

Hrvatska je, kako se i Vlada sama pohvalila, na vrhu ljestvice po iznosima koji su joj odobreni u okviru europskog plana post-korona ulaganja u odnosu na BDP i na drugoj poziciji, odmah iza Grčke, kad se računa kolika su sredstva odobrena kojoj članici u odnosu na broj stanovnika. Na obje liste visoko su plasirane države čija je gospodarstva korona-kriza snažno pogodila, a na drugom kraju bogatije zemlje poput Luksemburga, Danske, Njemačke.

Raspodjela EU sredstava Prezentacija Vlade RH

Sasvim je, naravno, jasno da poredak ne ovisi o količini ljubavi, nego uglavnom ekonomskim pokazateljima. Osim populacije, uzima se u obzir i BDP po stanovniku te nezaposlenost u razdoblju od 2015. do 2019., a za 30 posto sredstava, koja će se dodjeljivati od 2023. na dalje, u izračunu će se u obzir uzeti i pad BDP-a koji je posljedica aktualne krize (sada su ta sredstva samo procijenjena).

S obzirom da će se uračunati gospodarski pad, iznos će, naravno, biti veći za države čija je gospodarstva pandemija snažnije pogodila. Kad bismo bili sasvim apsurdni: ako hrvatsko gospodarstvo bude stajalo baš loše, onda će za Hrvatsku biti na raspolaganju možda još i više sredstava nego što se sada procjenjuje pa bi, valjda, to značilo da je Vladin uspjeh još veći? Besmislica, naravno.

Novac koji nam treba

U današnjoj raspravi u Saboru premijer Plenković nije se pozivao na domoljublje – dapače, kazao je da ne misli da netko ovdje (u sabornici) Hrvatsku voli više, a netko manje – i ustvrdio da se Vlada izborila za velika sredstva za Hrvatsku, dvostruko više od EU prosjeka, jer nam to treba.

To je, otprilike, najbliže priznanju da je iznos od 1466 eura po stanovniku, u odnosu na europski prosjek od 717 eura, posljedica situacije u kojoj se nalazimo. Za to Plenković nalazi razloge u činjenici da smo prošli rat, ali i da smo kasno ušli u EU (pa nismo, na primjer, kao druge članice imali prilike koristiti EU fondove ranije). Svoju Vladu, očito, ne smatra odgovornom.

Dobra vijest, a ipak promašaj

Slična je nedavno bila i situacija s osiguranjem cjepiva. Početkom travnja Vlada se pohvalila da će Hrvatska do kraja lipnja dobiti dodatnih 747 tisuća doza Pfizera, kako bi se kompenzirao nedostatak cjepiva jer AstraZeneca stiže sporije. U ovim okolnostima, radi se o dobroj vijesti – koja, međutim, potvrđuje da je Vlada negdje promašila jer je njezina ranija strategija nabavke cjepiva podbacila.

Na isti se način mogu tumačiti i izdašni iznosi novčane pomoći za oporavak. U ovim okolnostima, radi se o dobroj vijesti koja je, međutim, vrlo živi podsjetnik u kakvom nam je doista stanju gospodarstvo.

 

Bespoštedno novinarstvo koje gura društvo naprijed.

Za neograničeno čitanje Telegrama i podršku istraživačkim serijalima, odaberite jedan od paketa.

Pretplatite se
Već imam pretplatu