Nekad je nužno odabrati stranu

Jesu li političari nešto zeznuli u borbi protiv požara? Stručnjak za sigurnost objašnjava za Telegram

Marinko Ogorec govori za Telegram o reakciji službi na požar

FOTO: PIXSELL/Al Jazeera Balkans

O katastrofalnim požarima u Dalmaciji i borbi s njima razovarali smo sa stručnjakom za krizno upravljanje, Marinkom Ogorecom, profesorom na studiju Upravljanja u kriznim uvjetima Veleučilišta u Velikoj Gorici, koji predaje i nacionalnu i međunarodnu sigurnost na Visokoj školi međunarodnih odnosa i diplomacije Dag Hammarskjöld. On naglašava da Hrvatska ima puno iskustva u ovakvim situacijama, odnosno u borbi s požarima, no sada je izbio veliki broj požara na raznim mjestima i to u najgore vrijeme, pod jakom burom. Zato je, po njegovom mišljenju odgovor na tu kriznu situaciju, u danim okolnostima, bio dobar.

1. Je li trebalo poslati više vatrogasaca na obalu uoči sezone požara?

“Vrlo je teško preventivno djelovati, jer imamo velika prostranstva i ne može ih se sva imati pod nadzorom. Ne možemo imati ljude na svakom čošku. Mislim da je odgovor na krizu bio maksimalno učinkovit u danim okolnostima. Vatrogasce se šalje iz unutrašnjojsti na obalu u skladu s procjenama i mogućnostima. Kada se vidjelo da se vatru ne može savladati sa snagama na terenu, upućene su dodatne snage.

Ako se pošalje preveliki broj vatrogasaca s kontinenta na obalu tijekom sezone, to je vrlo skupo. Ti ljudi moraju biti smješteni i adekvatno plaćeni, pa je pitanje bi li se ti troškovi isplatili. Ako su napravljene kvalitetne procjene sada se možemo samo pitati zašto ih nije bilo dovoljno”, kaže Ogorec.

2. Treba li vatrogastvo biti dio Strategije nacionalne sigurnosti?

Zbog katastrofalnih požara u Dalmaciji počelo se problematizirati i prošli tjedan usvojenu Stretegiju nacionalne sigurnosti, u kojoj se, kao ni u prijedlogu Zakona o sustavu domovinske sigurnosti, ne apostorfira vatrogastvo. Primjetio je to i glavni zagrebački vatrogasni zapovjednik Siniša Jembrih u intervjuu za N1, prokomentiravši: “Ako požari nisu nacionalna sigurnost, onda ne znam što jest”.

No, Ogorec smatra kako to nije problem, jer su i Strategija nacionalne sigurnosti i Zakon o sustavu nacionalne sigurnosti okvirni dokumenti. “Ti dokumenti su samo platforma za izgradu ostalih provedbenih akata – strategije obrane, strategije civilne zaštite, strategije gospodarske obrane, pa ako treba i strategije vatrogastva. Međutim, izrada tih dokumenata traje. Ovih strateških dokumenata do sada nije ni bilo i njima se pokušava uvesti interdisciplinarni pristup sigurnosti”, kaže naš sugovornik

3. Ima li Hrvatska uopće dovoljno stručnjaka za krizno upravljanje?

“Budući da, doslovno, radim na proizvodnji tih stručnjaka mogu reći da su kvalitetno edicurani, upoznaju se detaljno sa kriznim situacijama. Mogu reći i da pravi ljudi rade na pravim mjestima, no nisam siguran ima li ih dovoljno. Najvažnije je pitanje koliko se ulaže u sigurnost, odnosno koliko se opreme i ljudstva može platiti.

Mislim da bi vatrogastvo trebalo biti na nacionalnoj razini, a ne kao sada da je pod ingerencijom lokalne samouprave. To je zapravo nacionalni sustav i na lokalnoj razini mogli bi biti samo DVD-ovi”, kaže Ogorec.

4. Problem je kad se političari miješaju stručnjacima u posao

To bi bilo učinkovitije, jer sustav kao što je vatrogastvo ne trpi demokratske modele, već je nužna čvrsta hijerarhija, rekao nam je Ogorec. “Politika funkcionira na razini konsenzusa, ali krizno upravljanje to ne trpi, već traži trenutne odgovore, bez previše kompromisa. To su dva potpuno nekompatibilna sustava. Problem je kad političari pokušavaju voditi sustav kriznog upravljanja, jer se to bez pogovora mora prepustiti stručnjacima”, zaključuje Ogorec.