Slika je, unatoč svemu što se dosad događalo u Hrvatskoj oko pandemije, toliko nevjerojatna da valja posebno naglasiti njene osnovne crte. Političke i zdravstvene vlasti su tjednima ignorirale neminovan dolazak hiper zarazne omikron varijante koronavirusa. Ne samo da su je ignorirale, nego su je ignorirale u vrijeme božićnih i novogodišnjih blagdana kad se podrazumijevaju obiteljska i masovna okupljanja kakva su rutinski uvod u svaki horror film epidemiološke apokalipse.
Nakon praznika su brojke novozaraženih, jasno, otišle u nebo, a sva je prilika da bi i broj hospitaliziranih skoro mogao postati zabrinjavajući – iz najpogođenijih regija već se čuju najave o tome da će se manje-više morati početi gasiti ostali programi zdravstvene zaštite.
Što ste radili dvije godine?
Situacija je, dakle, debelo iskliznula izvan kontrole, što i jest osobina vala pogonjenog omikronom, ali sasvim sigurno bi se pravodobnim nezatvaranjem očiju pred stvarnošću, odnosno, donošenjem (i provođenjem) konkretnijih epidemioloških mjera, barem kupilo nešto vremena i prostora da se kompletan zdravstveni sustav ne dovede u pitanje.
Hrvatskoj, doduše, ni cijele dvije godine vremena nisu bile dovoljne da, između ostalog, organizira dostojne kapacitete za testiranje. Višesatne gužve i višednevno čekanje na testiranje ne samo da su uglavnom bile uobičajene i da su pritom značajno smanjivale mogućnost kakve-takve kontrole kontakata zaraženih, nego su, bez obzira na izdvojene šatore u kakvima se često obavlja testiranje i pažnju oko epidemioloških mjera, predstavljale i mogućnost da zarazu pokupite – čekajući.
Covid likes this
U bitku s hiper zaraznim omikronom Hrvatska je, stoga, odlučila ući maksimalno povećavajući uloge. Antigensko testiranje će se, naime, uz plaćanje HZZO-a (što znači za pacijente besplatno, što znači – gužve) odsad obavljati i u ordinacijama primarne zdravstvene zaštite, kod ginekologa, pedijatra, zubara i obiteljskih liječnika.
Svatko tko je ikad bio “kod doktora” zna što to znači: Covid likes this. Naime, uglavnom se radi o nevelikim ordinacijama i čekaonicama pretrpanim ljudima. Hrvatskoj godinama, sad već zapravo i desetljećima nedostaje liječnika koji bježe u uređenije zemlje s boljim životnim standardom.
Članak se nastavlja ispod oglasa
Prijetnja Krunoslava Capaka
Opće mjesto javnih istupa obiteljskih liječnika sve to vrijeme je, pritom, konstatacija o maksimalnom preopterećenju poslom. E, sad će ti i takvi preopterećeni liječnici, u ordinacijama koje i inače pucaju od navale pacijenata, primati i velik broj onih sa sumnjom na Covid-19. Što bi moglo poći krivo usred uzlaznog vala zaraze varijantom virusa koja je zaraznija od svega s čim smo se dosad susreli?
Suočen s potencijalnim nezadovoljstvom liječnika primarne zaštite, šef Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo Krunoslav Capak rutinski kaže kako ne postoje sankcije za one koji ova testiranja ne žele provesti, ali ih se “može uvesti”. Zvuči stvarno kao duboko promišljena, pripremljena i dogovorena zdravstvena politika – kao, uostalom, i mnoštvo drugih u posljednje dvije godine.
Bliska budućnost u stvarnoj Hrvatskoj
U realnoj Hrvatskoj, izvan zidina politike i Stožera, u onoj Hrvatskoj koja se, na žalost, u ogromnom postotku još nije cijepila, niti poštuje postojeće mjere, nije teško zaključiti u kojim smjerovima bi moglo otići inzistiranje na tome da preopterećeni primarci još rade i antigenske testove u svojim pretrpanim ordinacijama.
Članak se nastavlja ispod oglasa
Uz samo malo loše sreće, te iste ordinacije brzo će postati još jedna od točaka širenja zaraze, što bi i samo zdravstveno osoblje moglo, barem na nekoliko dana, izbaciti iz igre i tako povećati pritisak na sve ostale točke ugroženog sustava. Neki kreativniji, suočeni s epidemiološkim rizicima i prijetnjom o sankcijama ako se taj rizik ne poduzme, mogli bi razmisliti o tome da, eventualno i samoinicijativno, izdaju potvrde za testove koje sami, kod kuće, obave građani.
A Hrvatska će se naposljetku, još malo popeti u prvih deset na tužnoj svjetskoj ljestvici zemalja koje su najgore stradale u pandemiji. Za što će se, poslovično, krivnja svaliti na virus i neodgovorne građane, a po novom i na – oporbu. Barem do neke nove pobjede.
Članak se nastavlja ispod oglasa
Još jedan genijalni hrvatski način borbe protiv pandemije: Testiranje u pretrpanim ordinacijama obiteljske medicine
Krunoslav Capak rutinski kaže kako ne postoje sankcije za one koji ova testiranja ne žele provesti, ali ih se “može uvesti”
U bitku s hiper zaraznim omikronom Hrvatska je odlučila ući maksimalno povećavajući uloge. Antigensko testiranje će se, naime, uz plaćanje HZZO-a (što znači za pacijente besplatno, što znači - gužve) odsad obavljati i u ordinacijama primarne zdravstvene zaštite, kod ginekologa, pedijatra, zubara i obiteljskih liječnika. Svatko tko je ikad bio “kod doktora” zna što to znači
Slika je, unatoč svemu što se dosad događalo u Hrvatskoj oko pandemije, toliko nevjerojatna da valja posebno naglasiti njene osnovne crte. Političke i zdravstvene vlasti su tjednima ignorirale neminovan dolazak hiper zarazne omikron varijante koronavirusa. Ne samo da su je ignorirale, nego su je ignorirale u vrijeme božićnih i novogodišnjih blagdana kad se podrazumijevaju obiteljska i masovna okupljanja kakva su rutinski uvod u svaki horror film epidemiološke apokalipse.
Nakon praznika su brojke novozaraženih, jasno, otišle u nebo, a sva je prilika da bi i broj hospitaliziranih skoro mogao postati zabrinjavajući – iz najpogođenijih regija već se čuju najave o tome da će se manje-više morati početi gasiti ostali programi zdravstvene zaštite.
Što ste radili dvije godine?
Situacija je, dakle, debelo iskliznula izvan kontrole, što i jest osobina vala pogonjenog omikronom, ali sasvim sigurno bi se pravodobnim nezatvaranjem očiju pred stvarnošću, odnosno, donošenjem (i provođenjem) konkretnijih epidemioloških mjera, barem kupilo nešto vremena i prostora da se kompletan zdravstveni sustav ne dovede u pitanje.
Hrvatskoj, doduše, ni cijele dvije godine vremena nisu bile dovoljne da, između ostalog, organizira dostojne kapacitete za testiranje. Višesatne gužve i višednevno čekanje na testiranje ne samo da su uglavnom bile uobičajene i da su pritom značajno smanjivale mogućnost kakve-takve kontrole kontakata zaraženih, nego su, bez obzira na izdvojene šatore u kakvima se često obavlja testiranje i pažnju oko epidemioloških mjera, predstavljale i mogućnost da zarazu pokupite – čekajući.
Covid likes this
U bitku s hiper zaraznim omikronom Hrvatska je, stoga, odlučila ući maksimalno povećavajući uloge. Antigensko testiranje će se, naime, uz plaćanje HZZO-a (što znači za pacijente besplatno, što znači – gužve) odsad obavljati i u ordinacijama primarne zdravstvene zaštite, kod ginekologa, pedijatra, zubara i obiteljskih liječnika.
Svatko tko je ikad bio “kod doktora” zna što to znači: Covid likes this. Naime, uglavnom se radi o nevelikim ordinacijama i čekaonicama pretrpanim ljudima. Hrvatskoj godinama, sad već zapravo i desetljećima nedostaje liječnika koji bježe u uređenije zemlje s boljim životnim standardom.
Prijetnja Krunoslava Capaka
Opće mjesto javnih istupa obiteljskih liječnika sve to vrijeme je, pritom, konstatacija o maksimalnom preopterećenju poslom. E, sad će ti i takvi preopterećeni liječnici, u ordinacijama koje i inače pucaju od navale pacijenata, primati i velik broj onih sa sumnjom na Covid-19. Što bi moglo poći krivo usred uzlaznog vala zaraze varijantom virusa koja je zaraznija od svega s čim smo se dosad susreli?
Suočen s potencijalnim nezadovoljstvom liječnika primarne zaštite, šef Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo Krunoslav Capak rutinski kaže kako ne postoje sankcije za one koji ova testiranja ne žele provesti, ali ih se “može uvesti”. Zvuči stvarno kao duboko promišljena, pripremljena i dogovorena zdravstvena politika – kao, uostalom, i mnoštvo drugih u posljednje dvije godine.
Bliska budućnost u stvarnoj Hrvatskoj
U realnoj Hrvatskoj, izvan zidina politike i Stožera, u onoj Hrvatskoj koja se, na žalost, u ogromnom postotku još nije cijepila, niti poštuje postojeće mjere, nije teško zaključiti u kojim smjerovima bi moglo otići inzistiranje na tome da preopterećeni primarci još rade i antigenske testove u svojim pretrpanim ordinacijama.
Uz samo malo loše sreće, te iste ordinacije brzo će postati još jedna od točaka širenja zaraze, što bi i samo zdravstveno osoblje moglo, barem na nekoliko dana, izbaciti iz igre i tako povećati pritisak na sve ostale točke ugroženog sustava. Neki kreativniji, suočeni s epidemiološkim rizicima i prijetnjom o sankcijama ako se taj rizik ne poduzme, mogli bi razmisliti o tome da, eventualno i samoinicijativno, izdaju potvrde za testove koje sami, kod kuće, obave građani.
A Hrvatska će se naposljetku, još malo popeti u prvih deset na tužnoj svjetskoj ljestvici zemalja koje su najgore stradale u pandemiji. Za što će se, poslovično, krivnja svaliti na virus i neodgovorne građane, a po novom i na – oporbu. Barem do neke nove pobjede.