Još jedan krasan uspjeh za Hrvatsku: samo je jedna zemlja gora od nas po izvlačenju novca iz EU
Od 10,7 milijardi eura koji su nam na raspolaganju, tek je svaki peti euro završio kod krajnjeg korisnika
Od 10,7 milijardi eura koje Hrvatska ima na raspolaganju u aktualnom sedmogodišnjem proračunu Europske unije, zasad je tek svaki peti euro stigao do krajnjih korisnika, dakle do onih kojima je taj novac i namijenjen. Na zadnji dan prošle godine, korisnicima EU fondova ukupno je bilo isplaćeno 1,978 milijardi eura, što nije zanemariv iznos, ali ipak Hrvatsku svrstava u donji dio ljestvice zemalja članica kad je u pitanju korištenje EU novca.
Takav omjer dostupnog i isplaćenog novca pokazuju podaci sa stranice strukturnifondovi.hr. Kada bi se to do kraja pojednostavilo, ispalo bi da je u Hrvatskoj, od sto kuna koje su joj na raspolaganju iz EU fondova, dosad krajnjim korisnicima isplaćeno svega 18 kuna i 40-ak lipa.
Drugi najgori u EU nakon Španjolske
O korištenju EU fondova bilo je riječi na konferenciji koju je u Zagrebu organizirala tvrtka Avelant. Prema njihovom priopćenju, vlasnica tvrtke i stručnjakinja za savjetovanje u pripremi i provedbi EU projekata Ariana Vela na konferenciji je istaknula da dosadašnji podaci o ugovorenosti i isplaćenosti EU novca “Hrvatsku po iskorištenosti sredstava čini drugom najgorom članicom Europske unije, odmah iza Španjolske”.
U usporedbi s drugim članicama EU-a Hrvatska doista ne briljira, pokazuju i podaci portala o Europskim strukturnim i investicijskim fondovima koji održava Europska komisija. Iako podaci s tog portala nisu nužno uvijek ažurirani, može se primijetiti trend po kojem je Hrvatska još uvijek pri dnu europske ljestvice po količini potrošenog EU novca.
Bogate članice potrošile više EU novca
Podaci koji se uglavnom odnose zaključno na kraj rujna prošle godine ukazuju na to da su zemlje poput Austrije, Finske, Irske, Luksemburga tada već bile iskoristile više od 40 posto novca koji im je na raspolaganju. I druge tzv. stare članice poput Danske, Francuske ili Njemačke isplatile su već oko trećine novca. Nešto lošije stajale su tzv. nove članice iz istočne i srednje Europe.
Tu možda treba tražiti i jedan od razloga lošije pozicije Hrvatske. Kao najmlađa članica, imala je najmanje vremena da posloži sustav trošenja EU novca. Problem je, međutim, u tome što je Hrvatska ujedno i jedna od članica Unije kojoj je taj novac iznimno potreban.