Pravilnik upotrebi kolačića
Portal Telegram.hr unaprijedio je politiku privatnosti i korištenja takozvanih cookiesa, u skladu s novom europskom regulativom. Cookiese koristimo kako bismo mogli pružati našu online uslugu, analizirati korištenje sadržaja, nuditi oglašivačka rješenja, kao i za ostale funkcionalnosti koje ne bismo mogli pružati bez cookiesa. Daljnjim korištenjem ovog portala pristajete na korištenje cookiesa. Ovdje možete saznati više o zaštiti privatnosti i postavkama cookiesa

Još jedan problemčić za Hrvatsku i novog ministra; EU bi nam mogla uzeti 1,7 milijardi eura fondova

Marka Pavića čekaju problemi potencijalno teški milijarde kuna

ZADNJA IZMJENA: srp 20, 2019

Marko Pavić još nije pravo ni zasjeo na novu ministarsku dužnost, a već ga čekaju problemi potencijalno teški milijarde kuna. U sljedećem proračunu Europske unije, o kojem zemlje članice još pregovaraju, Hrvatska bi mogla dobiti manje nego što je Europska komisija lani predložila.

Za kohezijsku politiku – onu koja služi da slabije razvijeni uhvate korak s razvijenijima – Hrvatskoj bi, prema originalnom prijedlogu Bruxellesa, trebalo biti na raspolaganju 9,89 milijardi eura. Taj novac planiran je za razdoblje od 2021. do 2027. godine. No, u pregovorima o EU proračunu pojavio se prijedlog novog izračuna. Prema njemu Hrvatska bi dobila 1,7 milijardi eura manje.

Poanta EU fondova

Prvi prijedlog Komisije napravljen je temeljem gospodarskih pokazatelja u razdoblju od 2014. do 2016. godine. Komisija se nadala da se će dogovor o novom proračunu postići do svibnja, što se nije dogodilo.

U međuvremenu su objavljeni finalni gospodarski pokazatelji za 2017. godinu, pa sad neke zemlje članice traže da se i njih uvrsti u izračun. Prema tim brojkama, Hrvatska stoji bolje nego prethodnih godina što znači da bi joj se iznos smanjivao. To uostalom i jest poanta fondova EU-a, a kohezijske politike posebno: da se zemlje što više i brže razvijaju pa da zbog toga trebaju (i mogu) dobiti sve manje novca iz europske blagajne.

Iznimka za Hrvatsku?

Kada smo prošli tjedan pokušali iz Ministarstva regionalnog razvoja i fondova EU-a dobiti izračun koliko bi Hrvatska izgubila u slučaju da se uzimaju pokazatelji za razdoblje 2015. – 2017., nisu nam precizno odgovorili. Ali, onda je novi ministar u petak došao na saslušanje pred članove Odbora za regionalni razvoj i fondove EU-a gdje je iznio spomenutu brojku. “Ako bi se uzimalo drugo referentno razdoblje, mogući gubitak bio bi 1,7 milijardi eura”, kazao je Pavić.

S obzirom da se riječ tek o pregovorima, nije rečeno da će prijedlog uopće biti prihvaćen. Ali, ako bude, Pavić smatra da bi se moglo naći rješenje – primjerice, tako da se traži iznimka za Hrvatsku (jer je najmlađa članica EU-a i najkraće koristi fondove).

Problemi za korisnike

Smanjenje ukupnog iznosa bilo bi dodatni problem za korisnike EU fondova u Hrvatskoj. Još uvijek nije riješeno ni pitanje sufinanciranja, odnosno hoće li ubuduće korisnici EU novca – poput općina, gradova, komunalnih tvrtki itd. – za europske projekte morati izdvajati 15 ili 30 posto svog novca. Sada izdvajaju 15 posto i to im je često problem.

Povećanje nacionalnog sufinanciranja na primjeru Pelješkog mosta značilo bi da Hrvatska iz svojih izvora, umjesto 63 milijuna eura mora dati 126 milijuna eura (praktički pola milijarde kuna više). Iz EU blagajne, pak, ne bi došlo 357 milijuna eura (koliko je odobreno sada), nego 294 milijuna eura. Vladi je problematičan i prijedlog da se rok za trošenje sredstava skrati s tri na dvije godine.

Irena Frlan Gašparović
Telegram autor
94 članka Više o autoru
Više s weba