Portal za društvena i kulturna pitanja. I svijet koji dolazi.

Politika & Kriminal

Još jedan tjedan koji je pokazao: bijeg od odgovornosti je trademark ove Vlade

Dragan Markovina donosi pregled još jednog tjedna iza nas, od presude za malu Madinu do užasa u Ukrajini

Koliko god se premijer i ministar unutarnjih poslova upinjali dokazivati suprotno, smrt male Madine Hussiny ostat će zauvijek mrlja na savjesti Republike Hrvatske i ove vlasti

Definitivna presuda protiv Republike Hrvatske zbog smrti Madine Hussiny, rezultati izbora u Srbiji, ukidanje antipandemijskih mjera, brutalna ubojstva civila u Ukrajini, nepravomoćna presuda za Loru, klasični miting hosovaca u Splitu, ostavke gradonačelnika i njegovih zamjenika u tom gradu, izvještaj o radu HRT-a, Plenković i Milanović u Bosni i Hercegovini te predstavljanje Biltena SNV-a o govoru mržnje i nasilju nad Srbima obilježili su tjedan.

Madina Hussiny

Koliko god se premijer i ministar unutarnjih poslova upinjali dokazivati suprotno, smrt male Madine Hussiny ostat će zauvijek mrlja na savjesti Republike Hrvatske i ove vlasti. To bi bilo tako i da Europski sud za ljudska prava nije potvrdio presudu po kojoj je Republika Hrvatska povrijedila pravo Madine na život i postupala nečovječno, a ovako je samo i pravno utvrđeno ono što smo svi znali. Kako će se pak vladajući postaviti prema tom problemu, također smo mogli pretpostavljati i bez da se osobno uvjerimo. Bijeg od odgovornosti je uostalom trademark ove Vlade.

Ubojstva civila u Ukrajini

Agresija Rusije na Ukrajinu nastavlja se s posebnom brutalnošću prema civilima. Masovna smaknuća u Buči, sadističko granatiranje željezničkog kolodvora u Kramatorsku, masovne grobnice svuda oko Kijeva, uz daljnje iživljavanje nad Mariupoljem, praćeno je s njihovim povlačenjem sa sjevera Ukrajine i očitom koncentracijom na istok i jug zemlje. Zatim sa zamjenom na čelu okupacijskih snaga i čitavim nizom posjeta europskih lidera Ukrajini. Od Josepa Borrella, do Borisa Johnsona. Uz sve to, Rusija je izbačena iz Vijeća za ljudska prava UN-a.

Ukidanje mjera

Proteklog tjedna dočekali smo i taj dan praktičnog ukidanja skoro svih protuepidemijskih mjera, uključujući i onih na granicama. Jasno je da je virus i dalje tu, jednako kao što je jasno da su se ljudi i države umorili i iscrpili na svaki mogući način, da su skoro svi došli u doticaj s virusom ili su se cijepili i da je pritisak na bolnice manji. Ukratko, ono što se početkom pandemije činilo nemoguće, a to je povratak u staru normalnost, izgleda da smo ipak dočekali.

Rezultati izbora u Srbiji

Čitav pak tjedan pratimo rasplet oko ishoda izbora u gradu Beogradu u Srbiji. Ishod predsjedničkih je apsolutno jasan s uvjerljivom Vučićevom pobjedom u prvom krugu, a jasno je i da će njegov SNS nastaviti vladati u parlamentu, iako je izgubio značajan broj glasova i prošao puno lošije od samog Vučića. Najveći dobitnik ovih izbora je pak Ivica Dačić i njegov SPS, koji je na valu proruskih sentimenata uspio vratiti Miloševićevu partiju u život, što mu i dalje ne garantira mjesto u novoj Vladi, upravo iz istog razloga proruske pozicije koja Vučiću nije pretjerano poželjna u ovim okolnostima.

Ostavke u Splitu

U Splitu su nakon višednevnog pravnog natezanja između HDZ-a, odnosno institucija, s jedne strane i Ivice Puljka s druge, gradonačelnik i njegovi zamjenici odlučili popustiti i podnijeti ostavke. Što nije slučaj s gradskim vijećnicima, od kojih je prva to učinila Tamara Visković, vijećnica Možemo, dok ostali najavljuju, ali je sve to skupa i dalje neizvjesno. Svakako se iščekuje sljedeća sjednica gradskog vijeća, zbog koje se Puljak zakačio s Jakovom Prkićem, predsjednikom tog tijela i bivšim stranačkim kolegom, optuživši ga da je pijun HDZ-a.

Novinarka Slobodne Dalmacije kojoj je Ivošević uputio prijetnju, opširno je opisala čitav razgovor i Split je ukratko pred turbulentnim razdobljem, punim nepoznanica. Najzabavnije u čitavoj priči je siromašnost kadrova u HDZ-u, koji licitira sa svim mogućim, mahom nestranačkim imenima, a uporno zaobilazi čovjeka koji bi imao najviše šansi, Andru Krstulovića Oparu.

Presuda za Loru

Kad smo već kod Splita, konačno je donesena nepravomoćna presuda za slučaj Lora 2, pri čemu se svi pravimo da je posve normalno da i trideset godina nakon zločina još uvijek nemamo pravni epilog, a o katarzi da ne govorimo, da je sudac Slavko Lozina od svega napravio cirkus svojevremeno, da su optuženi godinama bili u bijegu, živeći na svojim kućnim adresama i da sve skupa svjedoči o tome koliko smo kao društvo nespremni za suočavanjem s devedesetima.

SNV-ov Bilten o govoru mržnje

Kakvo je pak pravo stanje stvari po pitanju društvene atmosfere, svjedoči još jedan godišnji Bilten SNV-a o govoru mržnje i nasilju prema Srbima, koji je predstavljen proteklog tjedna i iz kojeg se egzaktno vidi da su te užasavajuće stvari u porastu. I to sve dvadeset i sedam godina nakon rata i u situaciji u kojoj je srpska zajednica svedena na trećinu predratnog broja, od čega dobar dio starih ljudi koji žive s minimalnim ili nepostojećim infrastrukturama u napuštenim i polusrušenim selima.

Miting hosovaca u Splitu

O istome svjedoči i još jedno okupljanje hosovaca u Splitu, na dan utemeljenja NDH, daleko od stvarnog datuma utemeljenja postrojbe, s revizionističkim govorima punim simpatija za ustašku državu, a sve u ulici u kojoj su ljudi masovno izbacivani iz stanova, samo zato što su bili pogrešne nacionalnosti i pred spomenikom podignutim postrojbi čiji su pripadnici to radili.

Plenković i Milanović u BiH

Premijer i predsjednik su proteklog tjedna bili u Mostaru. Prvi na Sajmu gospodarstva, trudeći se da se nekako postigne dogovor između hrvatske i bošnjačke politike, a drugi na tridesetoj godišnjici utemeljenja HVO-a, gdje je dočekan s ovacijama kao zvijezda i gdje je uspio u gradu u kojem je HVO počinio čitav niz presuđenih zločina i trajno unazadio hrvatsko-bošnjačke odnose, to nasljeđe niti ne spomenuti. Da je ovime minirao sva Plenkovića nastojanja, je posve očito.

Izvještaj o HRT-u

Robert Šveb je pak pred saborskim odborom branio izvještaj o stanju na HRT-u, plešući slalom oko presude koja je dala za pravo Hrvoju Zovku i tvrdeći kako na javnoj radio-televiziji nema cenzure i kako su povukli tužbe protiv novinara. Sve i kad bi to bilo tako, dug je još put do toga da HRT izgleda onako kako bi trebao i mogao.