Još jedna posljedica epidemije: kolaps cijena nafte

OPEC traži smanjenje proizvodnje

Ovoga puta do dogovora o smanjenju proizvodnje između članica OPEC-a, Saudijske Arabije i Rusije nije došlo i to je neposredni povod tako dramatičnog pada cijena nafte. Interesi su, naime, toliko različiti da do dogovora zapravo nije moglo ni doći. Članice OPEC-a su u četvrtak na ministarskom sastanku u Beču zatražile odmah smanjivanje proizvodnje za dodatnih 1,5 milijuna barela nafte dnevno kako bi se smanjila prekomjerna ponuda koja ruši cijene.

I ta je odluka trebala vrijediti kroz cijelu 2020. Rusija je međutim rezolutno odbila taj prijedlog smatrajući da se ne smiju raditi dodatni rezovi budući da je proizvodnja i prije koronavirusa drastično smanjena što je sve dovelo do znatnog smanjivanja prihoda ruskog državnog proračuna. Članice OPEC-a i njihov vođa Saudijska Arabija nisu htjeli pristati na ruski zahtjev pa zbog toga stručnjaci predviđaju da bi cijena nafte mogla nastaviti padati.

Sve ovisi o Rusiji

Naime, bez pristanka Rusije nemoguće smanjiti ponudu na tržištu. Takva situacija potencijalno predstavlja veliku opasnost za zemlje proizvođače nafte, ali i za sve naftne kompanije. No ni tu nije kraj nevolja za OPEC. Ubrzo je uslijedio novi udar: ruski ministar energetike Aleksandar Novak kazao je kako će njegova zemlja predložiti da nakon 1. travnja više ne vrijedi prethodna odluka o smanjivanju proizvodnje te da od tada svaka zemlja može proizvesti količine koje želi.

To bi sigurno izazvalo još veći potres na tržištu te spustilo cijenu nafte ispod 40 dolara po barelu. Naprosto Rusi su procijenili da je bolja niža cijena nego smanjena proizvodnja smatrajući da će njihov državni proračun od toga imati više koristi.

Šteta za američke proizvođače

Analitičari smatraju kako Rusija ne želi smanjiti proizvodnju jer naftnom industrijom u toj zemlji dominiraju državne tvrtke kojima ne odgovara manja aktivnost i eventualno otpuštanje radnika. Također vjeruje se da Moskva smatra kako je pad cijena privremen te da zbog toga ne treba poduzimati drastičnije mjere. I na kraju, možda i najvažnije nižim cijenama Rusija se nada nanijeti goleme gubitke američkim proizvođačima nafte iz škriljavca kojima je nužna cijena od minimalno 60 dolara po barelu da bi radili profitabilno.

Svi međutim podsjećaju na situaciju iz 2014. kad se Rusi i Saudijci nisu uspjeli dogovoriti oko smanjenja proizvodnje pa je zbog toga cijena nafte pala ispod 30 dolara za barel. Niže cijene vjerojatno će usporiti razvoj gospodarstva zemalja širom svijeta koje se oslanjaju na prihod od nafte, od Alžira i Iraka do Rusije i Kazahstana. U SAD potrošači će vjerojatno imati koristi od nižih cijena benzina i drugih naftnih proizvoda, ali proizvođači nafte iz škriljavca bit će ozbiljno ugroženi, morat će otpuštati radnike te usporiti ulaganja nove bušotine.

Sve je posljedica epidemije koronavirusa

Sve što se događa na svjetskom naftnom tržištu ponajprije je posljedica epidemije koronavirusa. Najprije je pala potražnja nafte iz Kine za oko 20 posto, što je oko 3 milijuna barela dnevno, od 10 milijuna barela nafte dnevno koliko uvozi Kina iz Rusije, Afrike i Irana i zemalja Perzijskog zaljeva. Zbog toga je samo Saudijska Arabija smanjila proizvodnju u svojim rafinerijama na dnevnoj razini za čak 600.000 barela. Nakon toga su zrakoplovne kompanije širom svijeta otkazale stotine tisuća letova što je dodatno smanjilo potrošnju.

I na kraju došlo je do naglog pada i otkazivanja turističkih angažmana te poslovnih putovanja pa su se preko noći na tržištu našli golemi viškovi nafte što je samo ubrzalo pad njene cijene. Dodatni je problem što se predviđa, zbog toga što se epidemija koronavirusa sve više širi, daljnje smanjene potražnje što izaziva paniku u OPEC-u, ali u SAD. Zbog svega toga analitičari na Wall Streetu smanjili su prognoze rasta za ovu godinu te su upozorili da bi svjetsko gospodarstvo moglo barem nakratko zahvatiti recesija.

Nervoza u njujorškim i londonskim bankama

Do kojih je razmjera zavladala nervoza pokazuju odluke banaka u New Yorku i Londonu da počnu seliti svoje zaposlenike u područja koja nisu zahvaćena epidemijom. Bank of America tako je već preselila stotinjak zaposlenika izvan Stamforda u saveznoj državi Connecticut. Banka JPMorgan-a svoje je službenike prebacila iz New Yorka u New Jersey. Banka Morgan Stanley preselila je već dio uposlenih iz New Yorka na rezervne lokacije u Westchesteru te planira dio zaposlenika u Londonu preseliti u poslovne prostore u blizini zračne luke Heathrow.

Banka Citigroup također razrađuje planove o dislokaciji svojih podružnica. IT kompanije Microsoft, Google, Amazon već su zatražile od svojih zaposlenika da ostanu raditi kod kuće. Microsoft je objavio da su njegova dva zaposlenika u Seattleu zaražena koronavirusom, a Apple je u petak poslao dopis svojim zaposlenicima u Silicijskoj dolini u kojima ih ohrabruje da rade od kuće kako bi umanjili zdravstvene rizike. Facebook je pak u petak objavio da je zatvorio svoje londonske urede do ponedjeljka.

Aviokompanije su u velikim problemima

Njemačka Lufthansa, jedna od najvećih svjetskih aviokompanija, priopćila je u petak kako planira smanjiti letove za do 50 posto, a u tomu su joj se pridružili već i German Airlines, Swiss Air i Austrian Airlines. Sve te kompanije obustavile su nova zapošljavanja te su svim svojim radnicima obećali bogate otpremnine ako se odluče otići iz kompanije.

Singapore Airlines objavio je u petak da je član kabinskog osoblja, čiji je posljednji let bio između Pariza i Singapura 24. veljače, bio pozitivan na testiranju na koronavirus. British Airways potvrdio je u petak da su dva zaposlenika, oba su radila na ukrcaju i iskrcaju prtljage, također bila pozitivna na testiranju.

Instagram radi na suzbijanju dezinformacija

Uz pad vrijednosti većine dionica na Wall Street, dogodio se i potop pada prinosa na državne obveznice. Prinos na desetogodišnji blagajnički zapis pao je s više od 2 posto na doista nevjerojatnih 0,68 posto. To je još prije samo nekoliko dana bilo praktički nezamislivo.

U petak je Instagram objavio da radi na suzbijanju širenja dezinformacija o koronavirusu. Tvrtka šalje označene postove svojim partnerima za provjeru činjenica, iako količina lažnog sadržaja znatno nadmašuje mogućnosti strogog kontroliranja. Instagram također blokira hashtagove koji se koriste za širenje neistinitih podataka te je zabranio svako oglašavanje koje epidemiju koristi kako bi ostvarili financijsku dobit.