Još nije gotovo s prosvjedima, stotine tisuća ljudi bune se protiv Macrona. Ovo je 5 glavnih stvari o tome
Prosvjednici zahtijevaju ostavku predsjednika kojeg doživljavaju kao oličenje sustava koji je uništio francusku srednju klasu
Potaknut neredima koji već duže od dva tjedna bjesne Francuskom, predsjednik Emmanuel Macron naložio je održavanje hitnog sastanka na kojem će se raspravljati o promjenama sigurnosnih procedura koje bi se trebale primjenjivati u takvim slučajevima, te zatražio da se premijer Edouard Phillipe sastane s čelnicima najvećih francuskih političkih stranaka i predstavnicima pokreta koji su nositelji prosvjeda. Francuska vlada u nedjelju je najavila mogućnosti da bude proglašeno izvanredno stanje.
Prosvjedi su počeli kada je Macron odlučio uvesti porez na gorivo kao jednu od mjera u borbi protiv globalnog zatopljenja. Dio populacije koji autima svakodnevno putuje na posao u velike gradove odluku je doživio kao novi udar na svoj ionako ugroženi standard. Nakon što su se nezadovoljnici na društvenim mrežama povezali s pripadnicima ostalih socijalno ugroženih kategorija francuskog društva, prosvjedi su se pretvorili u borbu protiv Macrona, kojeg mnogi doživljavaju kao oličenje nepravednog sustava koji pogoduje bogatim elitama zanemarujući radničku klasu. Donosimo pregled najvažnijih događaja od početka nereda.
1. Prosvjedinici se organiziraju na društvenim mrežama
Prosvjedi su počeli 17. studenog, na „Dan akcije”, kada je diljem Francuske na ulice izašlo više od 300.000 ljudi koji su podigli barikade blokiravši brojne ceste i skladišta goriva. Bunt se brzo proširio zahvaljujući društvenim mrežama, te uskoro eskalirao u nerede popraćene paljenjem automobila i sukobima s policijom, koji su, doduše, uobičajeni za Francusku.
2. Najgori neredi u posljednjih deset godina
Prosvjednici su se nazvali giles jaunes, žuti prsluci, prema fluorescentno žutim zaštitnim prslucima koje nose kako bi „prestali biti nevidljivi”, a njihov prosvjed ubrzo se pretvorio u najgore nerede koje je Francuska vidjela u posljednjem desetljeću. Do sada su u prosvjedima poginule tri osobe a stotine ljudi su ozljeđene.
3. U nerede su se uključili ljevičarski i desničarski ekstremisti
Vlasti navode kako su se u nerede uključili nasilni članovi lijevih i desnih ekstremističkih pokreta koje krive za poticanje nereda. Njihovu infiltraciju u pokret omogućila je činjenica da prilično neorganiziranim prosvjednicima nedostaje jasno vidljivo vodstvo. Prije tjedan dana medijima se javila grupa „8 komunikatora”, glasnogovornika osam lokalnih ogranaka koji su objavili kako su formirali nacionalni odbor, no drugi lokalni ogranci ne priznaju ih kao predstavnike pokreta.
4. Francuzi podržavaju prosvjednike
Macron je u međuvremenu postao glavna meta prosvjednika, a njegova ostavka temeljni zahtjev pokreta. Treći vikend prosvjeda obilježen je akcijom koja je na društvenim mrežama nazvana „Treći čin – Macron odlazi”. Istraživanja javnog mnijenja provedena potkraj studenog pokazala su kako gotovo 80 posto Francuza ne podržava Macronov porez na gorivo, dok ih skoro tri četvrtine podržava prosvjednike.
5. Vlada neće promijeniti politiku
Nakon što su proteklog vikenda Pariz pogodili posebno nasilni neredi u kojima je uhićeno više od 400, a ozlijeđeno najmanje 133 ljudi, od čega 23 pripadnika sigurnosnih snaga, francuska vlada najavila je kako je spremna pregovarati s prosvjednicima, ali ne namjerava promijeniti smjer ekonomske politike.